Strategija razvoja nauke u BiH 2010.- 2015. - Univerzitet u Zenici

Bosna i Hercegovina je započela pregovore o pristupanju Evropskoj uniji u novembru 2005.godine. Jedan dio političkih i ekonomskih reformskih procesa je već završen, što je poboljšaloposlovnu klimu u zemlji i doprinijelo da Bosna i Hercegovina danas ima ekonomiju koja se razvija.Sve do 2009. godine BiH privreda se razvijala sa prosječno 5% godišnje od 2000. godine, štopredstavlja trend za koji se očekuje da će biti nastavljen i u budućnosti, premda međunarodnefinansijske organizacije prognoziraju da će doći do značajnog usporenja u narednom periodu zbognegativnih efekata svjetske ekonomske krize. Ovaj godišnji rast bruto društvenog prihoda (BDP), ukombinaciji sa povećanjem nivoa produktivnosti i količine izvoza, ukazuje da je BiH ekonomijabila u ekspanziji u ovom periodu. Približno 62% BDP-a dolazi iz uslužnog sektora, 29% izindustrije, a 9% iz poljoprivrede. Ipak, pored pozitivnih pokazatelja moraju se uzeti u obzir i oninegativni kao što je npr. Izvještaj Svjetske banke o jednostavnosti poslovanja, koji i ove godine, kaoi prethodne tri, ukazuje da dolazi do daljeg pada. To zabrinjava, tim više što se region jugoistočneEvope (JIE eng. SEE tzv.“čekaonica” za EU) popravlja iz godine u godinu. Tako npr. prije dvijegodine prosječni rang regiona bio za 1 stepenik lošiji od Bosne i Hercegovine, dok je 2008. godineregion došao na prosječni rang za 23 stepenice ispred Bosne i Hercegovine.Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma Bosna i Hercegovina se nalazi na zadnjemmjestu po razvoju ekonomije među zemljama JIE (koje nisu članice EU) i centralne Azije. Prilikomrangiranja uzeti su u obzir brojni parametri kao što su: informiranost, inovativnost, razvoj nauke itehnologije, liberalizacija, povezanost industrije, preduzetništvo, održivi razvoj itd.Table IV-5. Ekonomski i razvojni status Bosne i Hercegovine u odnosu na zemlje koje nisučlanice EU i centralne AzijeDržavaFinalni indeks Inovacije nauka i razvojPoredak zbir Poredak ZbirHrvatska 1 4,10 3 3,41Crna Gora 2 3,96 7 3,15Azerbejdžan 3 3,88 6 3,24Turska 4 3,82 5 3,25Ruska Federacija 5 3,82 2 3,62Kazahstan 6 3,70 4 3,33Ukraina 7 3,69 1 3,66Gruzija 8 3,66 9 2,90Makedonija 9 3,53 12 2,78Moldavija 10 3,50 10 2,82Srbija 11 3,44 8 3,00Tadžikistan 12 3,35 13 2,73Armenija 13 3,29 11 2,79Kirgiska Republika 14 3,23 14 2,72Albanija 15 3,12 16 2,37Bosna i Hercegovina 16 3,12 15 2,43Izvor: The Lisbon Review 2008 © 2008 World Economic Forum;http://www.weforum.org/en/initiatives/gcp/Lisbon Review/index.htmKompetetivnost Bosne i Hercegovine, na bazi GCI-a (Global Competitiveness Index -globalni indeks kompetencija), među 131 posmatrane zemlje u svijetu, ocijenjena je kao vrlo niska(tabela IV-6. i slika 4.1). GCI daje holistički presjek kritičnih faktora koji određuju produktivnost ikompetitivnost zemalja grupisanih u 13 stubova kompetitivnosti (institucije, infrastruktura,makroekonomija, zdravstvo i primarno obrazovanje, visoko obrazovanje i specijalistička edukacija,efikasnost tržišta robe, efikasnost tržišta rada, sofisticiranost i finanansijskog tržišta, tehnološkaspremnost, veličina tržišta, sofisticiranost biznisa i inovativnost).16