Strategija razvoja nauke u BiH 2010.- 2015. - Univerzitet u Zenici

6. niska cijena naučnoistraživačkog kadra uBiH u poređenju sa razvijenim zemljama;7. mogućnost koju pruža transfer tehnologije ucilju bržeg usvajanja znanja;8. veći stupanj angažiranja naših stručnjaka izinozemstva;9. kompetitivna cijena nučnoistraživčkog radau BiH u poređenju sa inozemstvom;10. povećana potražnja za naučnicima,istraživačima i stručnjacima u svijetu pružamogućnost proaktivnim naučnimzajednicama;11. globalizacije koja intenzivira natjecanje.pružajući time najveće izglede proizvodimazasnovanih na znanju i naučniminovacijama;12. potreba domaćih privrednih subjekata zarazvoj RTD sektora;13. nezasićen prostor visoke tehnologije, u kojije moguće uskočiti putem brzog transfera iprimjene inovacija.14. uvođenje mehanizama za popularizacijunaučnih dostignuća15. veći uticaj naučnoistraživačkog rada naprivredu5. Nesklonost preuzimanju individualneodgovornosti, što je dio kulturnog naslijeđa,ali i racionalan odgovor na nemotivacionisistem nagrađivanja.6. Nepostojanje kulture cjeloživotnog učenja.7. Izostanak razumijevanja društvenihposljedica zbog naučno-istražvačkeemigracije (brain drain).8. Izbjegavanje međunarodne konkurencije ikompetencije i zatvaranje u nacionalneokvire.9. Neadekvatno vrednovanja rezultata rada odstarne stručne i naučne zajednice.10. Očekivanje od države da ona riješi sveprobleme.11. «Brain-waste»9. RAZVOJNA NAČELA, VIZIJE I PRIORITETI RAZVOJA NAUKE U BIH9.1 Razvojna načela(1) Nauka kao opće dobro i kao pokretačka snaga društva: Nauka predstavljavišedimenzionalnu pokretačku i razvojnu snagu društva. Ona je opće dobro na kome se zasnivamaterijalni i duhovni napredak i preobražaj. Novo znanje utemeljeno na nauci je istovremeno iresurs i proizvod, a proizvod ima svoju tržišnu vrijednost. tim veću što je kvalitetniji. Zbog togaubuduće nauka i u BiH treba da bude glavna proizvodna snaga i da predstavlja poluguekonomskog i općeg društvenog razvoja.(2) Izvrsnost: Da bi bila oslonac za ekonomski i sveukupan prosperitetan društveni napredak,razvoj nauke mora biti usmjeren prema ostvarivanju izvrsnosti. Samo međunarodno priznat,kompetitivan naučni rad može biti oslonac za razvoj.(3) Doprinos inovativnosti i kreativnosti: Inovativnost daje naglasak na otkrivanje nečegnovog, na razvijanje novih ideja i spoznaja, te njihovu primjenu i komercijalizaciju.(4) Poboljšanje konkurentnosti i mobilnosti ljudskih resursa: Samo konkurentanistraživački kadar u najširem značenju ove riječi te mobilni ljudski resursi spremni da se naučnoi istraživački žrtvuju za ostvarenje naučnih ideala predstavljaju danas kurentne ljudske resurse usavremenom poimanju evropskog istraživačkog prostora.(5) Tržišno verificiran naučnoistraživački rad: Tržište shvaćeno u najširem smislu (tržišteroba i usluga. rada i kapitala, znanja i informacija) je jedan od veoma bitnih kriterijauspješnosti. Izuzetno, od tržišnih kriterija uspješnosti izuzimaju se rezultati nekih istraživanja upodručju društvenih i humanističkih nauka, kao i rezultati fundamentalnih istraživanja koji se nemogu direktno pretočiti u proizvod ili uslugu.(6) Očuvanje civilizacijske baštine i nacionalnog identiteta: Izgradnja evropskogistraživačkog prostora podrazumijeva u punom smislu riječi zadržavanje svih pozitivnih59