Strategija razvoja nauke u BiH 2010.- 2015. - Univerzitet u Zenici

InstitucionalnofinansiranjeOsnovna istraživanjaPrimijenjenaistraživanjaProjektno finansiranjeNacionalni programirazvojaTehnološkirazvojSlika 7.1 Šema povezanosti vrste finasiranja i istraživanjaInstitucionalno finansiranje se može primijeniti samo pri finansiranju fundamentalnih(osnovnih/baznih) istraživanja i onih primijenjenih istraživanja za koje još ne postoji prepoznatljivatražnja na tržištu istraživačkih usluga, a koje su u saglasnosti sa naučnoistraživačkim i razvojnimprioritetima koji se definiraju u nacionalnoj strategiji naučnih i razvojnih istraživanja. Projektnofinansiranje se može primijeniti u svim vrstama istraživanja. Sredstva koja se iz budžeta dodjeljujesu nepovratna, u skladu sa uvjetima izbora projekata i dodjeljivanja sredstava.U cilju stvaranja uvjeta za razvoj naučnoistraživačke djelatnosti i razvoj organizacijanosioca razvoja inovacija i tehnologija država bi trebala utvrditi određene olakšice u plaćanjuporeza, odnosno oslobađanje poreza i carina u tehničkom opremanju naučnih organizacija, teuključivanje plaćenog poreza u fond projekata.7.2 Finansiranja NID do 2015. godineBiH i njeni entiteti nemaju globalnu strategiju razvoju za duži vremenski period i to otežavasagledavanje budućeg položaja bilo koje djelatnosti. Ali, posljednja djelatnost koja bi trebalo dačeka na državnu strategiju je NID djelatnost jer ona svoje orijentire mora tražiti na znatno širimprostorima i vremenskim horizontima i iskustvima uspješnih i, uz to, ona je preduvjet i, mora biti,pokretač ukupnog razvoja BiH.Na bazi ostvarenih rezultata u posljednjih pet godina, neiskorišćenih rezervi u raspoloživimkapacitetima i resursima, a polazeći od velike potrebe smanjivanja razlike u razvijenosti u odnosuna EU i zemlje u okruženju, realna je procjena da BiH u periodu do 2015. godine mora i može daostvari dinamiku rasta bruto domaćeg proizvoda od najmanje 5%. Takva dinamika rasta neće bitimoguća bez većeg učešća nauke i znanja u svim oblastima, pogotovo u realnom sektoru, koji morabiti neuoporedivo konkurentniji nego danas. Ostvarenjem takve dinamike rasta u BiH bi dostiglanivo razvijenosti na kojem su bile neke novoprimljene članice u momentu ulaska u EU 2007.godine. Sigurno je da će većina članica EU, ako ne i sve, za nauku tada izdvajati već oko 3% BDPi, stoga, zaista bi bilo pogubno da BiH tada ne dostigne bar 1% BD izdvajanja za NID, nivo komesu se već danas približili naši susjedi Hrvatska i Srbija. U tabeli VII-1. date su vrijednosti brutodomaćeg proizvoda u posljednje tri godine i procjena rasta do 2015. godine odnosno do vremensketačke za koju se pretpostavlja da bi BiH mogla postati članica EU.51