HALAL KVALITETA

HALAL KVALITETA(halal prehrana i halal certificiranje)

SADRŽAJSADRŽAJ2JOURNALISSN 1334-5052PREPORODOV JOURNALmjesečnik KDBH “Preporod”Izdavač:Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske“Preporod”Glavni urednik:Ismet IsakovićUrednik specijalnog izdanja:Filip Mursel BegovićRedakcija:Amina AlijagićMirza MešićSena KulenovićEdis FelićFaris NanićSuradnici:Mirsada BegovićAjka Tiro SrebrenikovićEdina SmajlagićAvdo Huseinović (BiH)Edin Tule (BiH)Amel Suljović (BiH)Adresa:Preporodov JournalIlica 35, 10000 ZagrebTelefon/faks:+385 (0)1 48 33 635e-mail:kdbhpreporod@zg.t-com.hrkdbhpreporod@kdbhpreporod.hrismet.isakovic@sk.t-com.hrweb: www.kdbhpreporod.hrŽiro-račun:ZABA 2360000-1101441490Devizni račun:SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185Cijena: 15 kunaPretplata:RH 80 HRK godišnjeBiH 20 KM godišnjeSvijet 15 € godišnjeTisak:mtg-topgraf d.o.o., Velika GoricaTiskano uz financijsku potporu izDržavnog proračuna RepublikeHrvatske putem Savjeta za nacionalnemanjine Republike HrvatskeUVODNIKFilip Mursel Begović:Halal lijek za novu životnu realnost .............................................................................. 3HALAL KVALITETA(halal ishrana i halal certificiranje)Sumeja Ljevaković, prof., Orhan Jašić, prof.:Religioznost i kultura prehrane ..................................................................................... 4Prof. dr. Sulejman Topoljak:Halal i haram u ishrani ................................................................................................ 6Mr. sci. Faruk Čengić:Tehnologija halal klanja .............................................................................................. 10Amir Sakić, prof.:Uloga i doprinosi Agencije za certificiranje halal kvalitete u razvoju halal procesa ........ 13Aldin Dugonjić, bacc. san. ing:Centar za certificiranje halal kvalitete Zagreb ............................................................ 18Prof. dr. Midhat Jašić, Amir Sakić, prof.:Halal autohtoni proizvod ............................................................................................ 21Prof. dr. Kadrija Hodžić:Tržište i cijene halal proizvoda .................................................................................... 24Mr. sc. Olivera Jurković Majić:Primjena halal i košer certifikata u marketingu hrane .................................................. 28Doc. dr. sc. Aziz Hasanović:Mogućnosti izvoza kroz halal program ........................................................................ 38Prof. dr. Midhat Jašić:Halal aditivi u hrani i lijekovima ................................................................................. 44Mr. sc. pharm. Emilija Spasevska, prof. dr. Midhat Jašić:Supstitucija haram sastojaka u proizvodnji halal lijekova ............................................. 48Mario Dukarić:Tvrtka “Naše klasje” – primjer uspješnog uvođenja halal kvalitete! ............................. 51Srećko Čulić, prof.:Oman – vrata u poslovni svijet Arapskog poluotoka ..................................................... 53

UVODNIKUvodna riječHalal lijek za novuživotnu realnostFilip Mursel BegovićČovjek vjeruje u Boga ili u nadomjestke. Nadomjesci mogubiti vrlo raznoliki: nazivaju ih principima, svjetonazorima, diktaturom,gurmanizmom, hedonizmom, napretkom, humanizmom.Ime današnjeg surogata religiji je materijalizam. Zašto sebaš tako zove ostaje zagonetno, barem za muslimana. Muslimanslobodno uživa u materijalnim blagodatima koje mu je dopustioUzvišeni Gospodar u svojoj Knjizi. I ne samo to, već muih je prepustio na upravljanje. Je li musliman, stoga, materijalist?Kao i svugdje, i ovdje se stvar zasniva na onome što jedobro i što je loše, onome što je halal i što je haram. Muslimanće pripadati onome što je dobro, što je halal, kršćanin će slijeditiOnoga što je, hraneći gladna srca, vodu pretvarao u vino ljubavi,a židov će pripovijedati o Mojsijevom izlasku iz Egipta ipritom jesti košer beskvasni kruh. O materiji, koju konzumirajumaterijalisti skloni lošemu, steći ćemo nehotičan dojam da to inije materija nego neki cement ili umjetno stvorena tvrda i neprobavljivatvar. Niti se može pojesti niti popiti, niti polizati ilimirisati, a na kraju od nje ni mirno spavati. To je strvina materije,tvrdi skamenjeni prah, naprosto sušta apstrakcija. Treba zatimpostaviti pitanje – što je uzrok nemira takvih materijalista?Odgovorit ćemo – takav materijalizam je zapravo bolest! Bolestapstraktnog života. Za nju postoji samo jedan lijek: halal materijalizam.E sad, nema točnog recepta za svakog ponaosob, aliuputno je zaljubiti se u prvu halal lijepu ženu, i to vrlo brzo, šetatis njom u cvijeću i mirisati ga, živjeti u borovoj šumi (naprimjer), ići u džamiju, crkvu, sinagogu, hram (važnije je trajnoprobuditi srce pa bogomolja nema adrese u izvanjskom svijetu),nadalje, slušati smirujuću glazbu, voljeti bližnje i na kraju, uduhu ovog broja “Preporodovog Journala”, zajednički jesti halalhranu.Prava vjera, čista savjest, smirenost, razum i sreća ne žive unečistu čovjeku. Zbog toga smo nervozni, sebični, zluradi, zbogtoga nam vrijeme tako brzo prolazi, zbog toga smo na gubitku.Zaista prava vjera je dar koji živi samo u dobrom čovjeku, bezobzira na vjersku pripadnost, a u nečistoći isparava. Upravo jeta nečistoća uzrokom ove sumanute i uznemirene strke, razorene,bezoblične, prazne i jadne djelatnosti današnjih materijalista.Recept za potpuno ozdravljenje postoji, pitanje je jesmo lispremni poslušati uputu Vrhovnog Liječnika. Muslimanu je jasnokoji recept mora primijeniti, na kraju krajeva Allah dž.š, mugarantira da je na Pravom putu ukoliko slijedi propisane islamskevjerske dužnosti. Počnemo li “piti” taj halal lijek, sama odsebe će uslijediti sasvim jedna nova životna realnost. Možda ćeuslijediti želja za branjem cvijeća, za prijateljstvom, pravim dubokimmirnim snom, za smijehom, a možda ćemo na kraju početi,umjesto jutarnjih novina, čitati nekakve halal kuharice.Čitati i one košer, dabome, jer, kao što je poznato, nema velikerazlike u ta dva prehrambena principa. Oni, koji nisu skloni povjerovatiovakvom pogledu na život, smatrajući ove riječi sablažnjivimi glupim, neka slobodno nastave sa svojim načinom života.Vjernik sklon dobrom će za to vrijeme grickati svoje slatkehalal zalogaje, i neće pritom biti ni glup, ni pun mržnje, nipodmukao, ali ni sebičan u dijeljenju onoga što mu je Uzvišenipodario na uživanje.Želja redakcije “Preporodovog Journala” bila je da svojimčitateljima, primarno bošnjačkoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj,ponudi opsežan i cjelovit uvid u znanost koju zovemo halalprehrana, halal kvalitet i halal standard. Centar za certificiranjehalal kvalitete u Zagrebu je otvoren prije nekoliko godina, tese od tada svijest o važnosti halal prehrane počela itekako povećavati.Na rad vrijednih zaposlenika Centra, ravnatelja doc. dr.sc. Aziza Hasanovića i stručnog voditelja Aldina Dugonjića,ponekad će se gledati s neskrivenim čuđenjem. Otkuda tolikientuzijazam u promociji halal prehrane? Neki će pomisliti da jeriječ o dobrom biznisu, neki će se osjetiti ugroženim, jer nijelako mijenjati životne navike, a neki će, po staroj navadi, ostatiravnodušni. Drugi će pak shvatiti da tu nije riječ samo o biznisu,već ponajprije o nužnosti i nasušnoj potrebi svakog muslimanada prepozna i primjeni halal kvalitetu i halal standard u svomsvakodnevnom životu. Musliman će znati da je halal prehranajedan od Kur’anskih imperativa: Od 119 Kur’anskih ajeta, kojigovore o prehrani, 90 govori o ljepotama, blagodatima i nimetimahalal hrane, dok će ostali govoriti o zabranama. Zar nije,onom razumom obdarenom, dosta samo napomenuti ovaj podatak.S druge strane, ovakav tematski broj služi i svim potencijalnozainteresiranim proizvođačima hrane u Hrvatskoj i regiji dase upoznaju s halal standardima. Kao što će se čitatelji u ovomtematskom broju, koji je prvi takve vrste na našim prostorima, iupoznati, halal certificiranje hrane moglo bi itekako pomoći posrnulomregionalnom gospodarstvu u širenju tržišnih vidika.Naprosto su nevjerojatne statistike o rasprostranjenosti i isplativostihalal certificirane hrane. Dakle, želja nam je bila što raznovrsnijepredstaviti sve aspekte halal prehrane, na radost našihčitatelja, i, naravno, s nadom da će ovaj broj našeg časopisaposlužiti i za manjinsko i za većinsko opće dobro. Od srca zahvaljujemosvim stručnim suradnicima i autorima, koji temeljitoproučavaju problematiku halal prehrane, na nesebičnoj podršciu realizaciji ovog broja “Preporodovog Journala”. 3JOURNAL

HALAL KVALITETAReligioznost i kultura prehraneSumeja Ljevaković, prof.Orhan Jašić, prof.4JOURNALReligioznost predstavlja vjerovanjekao unutarnje stanje čovjeka i prakticiranjeobreda i rituala koje se u kršćanstvumanifestira kroz sakramente, judaizmukroz halahu i u islamu kroz primjenuislamskih šarta. Religiozni manifesti podrazumijevajuodnos prema okolini, obitelji,rodbini, prijateljima i široj društvenojzajednici kroz pravila u stanovanju,načinu odijevanja, a posebno kroz prehranu.Religioznost počinje sa prvim ljudimaAdemom i Havom, a prva pripovijest oprehrani počinje sa svima dobro poznatimzabranjenim rajskim plodovima.Čovjek, to krunsko Božje stvorenje,kao i svako biološko biće treba hranu kaočimbenik koji utiče na tijelo, um i duh.Nerijetko, hrana se spominje u povijestizapisana na stranicama svetih knjiga monoteističkihreligijskih tradicija, pa čak inekih politeističkih. Nerijetko se dešavada prehranu određuju religijske zapovijedii restrikcije među kojima je i post specifičanza svaku religiju. Tako su hindusii budisti većinom vegetarijanci jer prihvaćajuprincip ahimse koji zabranjujepovređivanje živih bića, mada tradicijareligioznog vegetarijanstva biva baštinjenaod vremena kada je čovjek bio prikupljačplodova. Vegetarijansku prehranu,kao stil života, njegovali su, u europskimkrajevima u drevnoj Grčkoj, učenjaci poputPitagore koji su svoje filozofsko-religijskoučenje naukovali u okrilju vegetarijanstva.U religijskoj tradiciji indijanskihameričkih plemena, do danas su zadržaniobičaji u prehrani, koji se osobitoočituju u poštivanju hrane. Neki Indijancipri rođenju djeteta iz poštovanja premahrani mažu dijete kukuruzom.Hrana u svjetskim religijama posjedujei simboličko značenje. Jevreji svoj religiozniodnos prema prehrani temelje na jevrejskimzakonima – halahi, dok način religiozneprehrane nazivaju košer. Kad je upitanju religiozna prehrana u jevreja, onisu jako slični muslimanima. Ne jedu strv,krv i svinjetinu, što je zabranjeno u svetojknjizi jevreja Tori, ali ipak konzumirajualkohol za razliku od muslimana. Kao imnoge religije, jevreji su zadržali svoj načinprehrane do danas. Jevrejski blagdanPashe vezan je za obrok koji su jevreji jelinoć prije izlaska iz egipatskog sužanjstva,to jest povratka u svetu zemlju Palestinu,čije utemeljenje pronalazimo u Bibliji Starogzavjeta, u knjizi Izlaska. Svakog proljeća,jevreji cijelog svijeta okupljaju se usvojim domovima da bi zajedno podijeliliobrok, u kojem je uključeno konzumiranjesimbolične hrane, raznolikih molitvi imnogobrojnih blagosivanja. Ovaj objednaziva se na hebrejskom seder, što značired ili ustrojstvo. Tom prilikom najmlađaosoba za blagdanskim stolom postavlja pitanjezašto se konzumira ova hrana, čijeglavno jelo predstavlja beskvasni kruh.Tada najstarija osoba za stolom pripovijedaMojsijev izlazak iz Egipta, i povrataksinova Izraelovih u Palestinu.Kada je riječ o drugoj objavljenoj religiji,kršćanstvu, kruh i vino sastavni sudio euharistijskog slavlja kod rimokatolikai pravoslavnih kršćana.Centralni pojam islama je Istina Tewhida,to jest vjera u Jednog Jedinog Boga,“ Kad je u pitanju religiozna prehrana ujevreja, oni su jako slični muslimanima. Nejedu strv, krv i svinjetinu, što je zabranjeno usvetoj knjizi jevreja Tori, ali ipak konzumirajualkohol za razliku od muslimana. Kao imnoge religije, jevreji su zadržali svoj načinprehrane do danas.”gdje čovjek putem snage svoje vjere, kojaje i sama dar Božiji, očituje svoju požrtvovanostspram Istine, postajući pri tomehomo religiosus. Vjera bi trebala afirmiratiznanstvene izazove, te da prepoznaistovremeno opasnosti koje one mogu nositi.Islam u svojim osnovnim smjerodavnimi smjerokaznim vrelima Kur’anu ihadisu daje često nedvosmislene, to jestjasne upute, kada je u pitanju društveniprogres, potom životni stil pojedinca, kojije izrazito uslovljen globalnim fenomenima,a koji se ogleda u načinu stanovanja,spavanja, boravku u kući, higijeni, hobiju,a posebno u prehrani. Riječ halal uislamu je smjerodavni i smjerokazni naputak,koji ne podrazumijeva samo hranu,nego označava specifičan odnos usvim aktivnostima ljudskog života, te jeovaj stil života jasno propisan šerijatom.“Ugodna jela kojima vas snabdjesmo jedite!(160, 7). Ugodnim jelima kojimasmo vas snabdjeli hranite se, a ne buditeobijesni u tome – da vas Moja srdžba nesnađe, jer koga Moja srdžba snađe – propaoje! (Sura 81, 20). Šta im je dozvoljeno,pitaju te. Reci: ‘Lijepa jela dozvoljavajuvam se i što vam ulove životinje kojedresirali ste, učeći ih onome čemu vasAllah poučio je. Dakle, jedite što vam donesuone pa pri tome Allahovo ime spomenitei bogobojazni budite, jer Allahbrzo svodi račune.’ (4, 5). Jedite ono štovam Allah kao dopušteno i lijepo podari;bojte se Allaha čiji ste vi vjernici (88, 5)”.Iako se u islamu, za razliku od ranijespomenutih objavljenih religija, za blagdanene veže posebna vrsta hrane, uKur’anu se u više poglavlja imenujuodređeni plodovi, koji u tom smislu oblikujuživotni stil i kulturu prehrane kodvjernika. U Časnom Kur’anu stoji: “Nekačovjek baci pogled prema svojoj hrani:Mi s neba spuštamo vode obilne; Pa u zemljuzasijecamo pukotine; I dajemo da iznjih sjemenje iznikne; I grožđe i biljkevrtne; I masline i palme; I bašće bujne; Ivoće i ispaše sočne; Vama i stoci vašoj dabudu korisne. (80.24-32) U oba ima voća,palmi i bilja narovoga. (55.68) Tako mismokve i masline. (95.1) I drvo što izbijana Sinajskoj gori, dajući ulje i začin da biljudi jeli. (23.20)”. Od spomenutih plodo-

HALAL KVALITETAHalal i halamu ishrani(dio prvog poglavlja iz istoimene knjige, izdavačka kuća El-Kelimeh, Novi Pazar, 2008.)Prof. dr. Sulejman Topoljak6JOURNALIslamski principi halala i haramaŠta je halal (dozvoljeno), a šta haram(zabranjeno) pitanje je koje se, mnogoprije dolaska islama, ticalo onih narodana zemljinoj planeti koji su bili skrenulisa pravoga puta i koji su napravili krajnjukonfuziju dozvoljavajući neke nečiste ištetne stvari, zabranjujući neke stvari kojesu dobre i čiste. U tome su (bili) jednakiidolopoklonici i sljedbenici nebeskihknjiga.Ti su narodi bili strašno zalutali idućinekad krajnje desno, a nekad krajnje lijevo.Na krajnje desnoj strani bili su asketskibrahmanizam u Indiji i samonametnutomonaštvo u kršćanstvu. Kao izdanak,iz ovih dviju nastale su druge religije utemeljenena principima mortifikacije, tj.prigušivanja strasti mučenjem tijela, apstinencijomod dobrih, lijepih stvari iizbjegavanjem nekih životnih užitaka kojeje Allah dželle šanuhu (Uzvišen je On)omogućio ljudskim bićima.Kršćansko monaštvo dostiglo je vrhunacu Srednjem vijeku kada je izbjegavanjelijepih i čistih stvari među monasima,kojih je bilo na hiljade, doseglo dotle dase čak smatralo grijehom ukoliko čovjekopere noge, a odlazak u kupatilo smatraose žalobnim i pokajničkim činom.Na krajnje lijevoj strani, mazdeističkisvjetonazor, koji se pojavio u Perziji, branioje potpunu dozvoljenost i insistirao dase ljudima dozvoli da uzmu sve što poželei da čine ono što im pričinjava zadovoljstvo,čak i kada to na vodi na kršenjeonoga što je nepromjenljivo i urođeno uljudskom biću.Arabljani predislamskog perioda,zvanog džahilijjet, tipičan su primjer konfuzijeu pogledu određivanja kriterija dozvoljenihi zabranjenih stvari i radnji. Onisu dozvoljavali konzumiranje opojnih pića,uzimanje više strukih kamata, mučenjei maltretiranje žena i tome sl. Više od toga:lju dski šejtani i džini mnogima odnjih u njihovim umovima učinili su lijepimubijanje rođene djece i oni su ih slijedilipotiskujući roditeljske osje ćaje u svojimprsima. A Allah dželle šanuhu o tomekaže:“Mnogim mnogobošcima su tako istošejtani njihovi ubijanje vlasti te djece lijepimprikazali da bi ih upropastili i da biih u vjeri njihovoj zbunili. A da je Allahhtio, oni to ne bi činili. Zato i njih i njihoveizmi šljotine ostavi!” 1Ovi sljedbenici idolopoklonstva izmislilisu brojne impresivne argumente kakobi naveli roditelje da umore svoju djecu.Bilo je tu i straha od istinskoga iliumišljenog siromaštva, srama zbog togašto se nekome rodila kćer, dok se bli skostsa bogovima postizala žrtvovanjem sinova.Čudno je da su upravo narodi koji sudopuštali ubijanje djece klanjem ili da ihžive sahrane uveli zabranu kon zumiranjaizvjesnih poljoprivrednih proizvoda ilimesa. Još je čudnije da su ova kve zabranesmatrali sastavnim dijelom svoje religijepripisujući ih Allahovoj odluci i religiji,ali je Allah, dželle šanuhu, opovrgao njihoveneistinite tvrdnje:Oni govore: “Ova i ova stoka i ti i tizemaljski plodovi su zabranje ni, smiju ihjesti samo oni kojima mi dozvolimo” –tvrde oni -, “a ove i ove kamile je zabranjenojahati”. Ima stoke prilikom čijegklanja ne spominju Allahovo ime, izmišljajućio Njemu laži. A On će ih sigurnozbog onoga što izmišljaju kazniti.” 2Štaviše, Kur'an razotkriva zabludeonih koji su proglasili dopuštenim ono štoje zabranjeno i obrnuto:“Oni koji iz lahkoumnosti i ne znajućišta rade djecu svoju ubijaju i koji ono čimeih je Allah podario zabranjenim smatraju,govoreći ne istine o Allahu, sigurnoće nastradati. Oni su zalutali i oni ne znajušta rade.” 3Kada se pojavio islam, bili su širokorasprostranjeni zabluda i grijeh, pometnjai odstupanja kada je riječ o tome šta je halal,a šta haram. Zato je jedan od temeljnihzadataka islama bio da uspostavi skupzakonskih principa i mjera. Na temeljuovih principa kasnije je uspostavljen kriterijprosuđivanja šta je halal, a šta haram.Učenje islama uskoro je dokazalo svojuvrijednost. Tako je ovaj vitalni aspektdeterminiran u skladu sa ispravnom perspektivom,a pravila koja se tiču halala iharama usposta vljena su na temelju principapravednosti. Muslimanski Ummet(svjetska muslimanska zajednica) tako postajeUmmet koji stoji na poziciji izmeđuekstremističkih desničarskih i ljevičarskihdevijacija, “zajednica srednjeg puta” (ummetunvesatun), kako ga opisuje Allah,dželle šanuhu, koji ga je učinio najboljimnarodom koji se ikada pojavio na Zemlji.“Vi ste narod najbolji od svih koji seikada pojavio: tražite da se či ne dobradjela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allahavjerujete. A kad bi sljedbenici Knjigeispravno vjerovali, bilo bi bolje za njih;ima ih i pravih vjernika, ali, većinom sunevjernici.” 4Filozofija halala i harama u islamupočiva na sljedećim principima:1. Osnovni princip je dopuštenost stvariPRVI PRINCIP što ga je islam utemeljioje da su stvari koje je Allah dželle šanuhustvorio i korist koja od njih dolaziesencijalni za ljudsku upo trebu i stoga sudopušteni. Ništa nije haram osim onogašto je zabranje no riječima i eksplicitnimnassom, tekstom Zakonodavca, Allahadželle šanuhu. Ako tekst nije sahih, vjerodostojan,kao što je npr. slučaj sa pojedinimda'if slabim hadisima, ili ako nijeeksplicitan u propisivanju za brane, u tomslučaju se primjenjuje izvorni princip dopuštenosti.Islamski učenjaci su ove principe izveliiz prirodne koristi i dopušte nosti stvarioslanjajući se na jasne kur'anske ajete. Naprimjer, Allah, dže lle šanuhu, kaže:

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJEOn je za vas sve što postoji na Zemljistvorio, zatim je Svoju volju prema nebuusmjerio i kao sedam nebesa ga uredio;On sve zna. 5I daje vam da se koristite onim što jena nebesima i onim što je na Zemlji, sveje od Njega. To su, zaista, pouke za ljudekoji razmišljaju. 6Kako ne vidite da vam je Allah omogućioda se koristite svim onim što postojina nebesima i na Zemlji i da vas darežljivoobasipa milošću Svojom, i vidljivomi nevidljivom? A ima ljudi koji raspravljajuo Allahu bez ikakva znanja,bez ikakve upute i bez knjige svjetilje. 7Kako bi Allah dželle šanuhu stvoriosve ove stvari i dao ih čovjeku da se njimakoristi, a da mu je, ujedno, stalno davaona znanje da je upotre ba tih istih stvarizabranjena? Kako bi to moglo biti istinakada je On sve ove stvari stvorio, potčinioih čovjeku i dao mu ih kao blagodati?Naravno, Allah dželle šanuhu je zabraniosamo neke od tih stvari, a razloge i uzro kete zabrane navodit ćemo kasnije.Područje harama u islamskom zakonodavstvu,šeri'atu, je, ustvari, ja ko suženo,dok je područje halala prostrano doneslućenih granica. Samo jedan broj vjerodostojnihi dokraja jasnih tekstualnihevidencija (en-nusus) bavi se zabranama,dok sve što nije u nassu spomenuto kaozakoni to ili zabranjeno spada u opći principdopuštenosti stvari i u domen Božijedarežljive poštede (da to zabrani – op.prev.) i Njegova oprosta (el-'afvu-l-ilahijju).O tome je Poslanik (sallallahu 'alejhiwe selleme – Allah ga blagoslovio i mirmu podario) – kazao:“Ono što je Allah u Svojoj Knjizi dozvolio– to je halal, a ono što je zabranio– to je haram. Ono što je prešutio – to je'afw, obilna milost i pošteda, pa primiteod Allaha Njegov obilni oprost, jer, zaista,Allah ništa nije zaboravio,” 8 pa jeResulullah – alejhi's-selam – proučio ajet:“On ništa ne zaboravlja” 9,10Selman el-Farisi kaže da je Božiji Poslanik– alejhi's-selam -, kada su ga upitaliza loj, sir i krzno, odgovorio:“Halal je ono što je Allah u SvojojKnjizi naznačio kao dopušteno, a haramje ono što je On zabranio u Njoj. A ono očemu On ne govori je 'afw, oprost i dopuštenjevama.” 11Tako, umjesto da daje jasne odgovorena upućena mu pitanja o dozvo ljenimstvarima, Poslanik – alejhis-selam – jeukazivao na opće kriterije za utvrđivanjehalala i harama. Prema tome, dovoljnonam je da znamo šta je Allah dželle šanuhupropisao kao haram jer je sve ostalošto to ne obuhvata halal i čisto. Resulullah– alejhi's-selam – je također kazao:“Allah vam je propisao izvjesne obaveze,farzove, i ne niječite ih; On je definiraoizvjesne granice i ne prekoračujte ih;Allah je zabranio neke stvari i toga se pridržavajte,dok se, međutim, o nekim stvarimanije izjasnio iz milosti prema vama, neiz zaborava, i vi ne pitajte o tome.” 12Temeljni je 'asl (princip)dozvoljenost stvariVolio bih ovdje naglasiti da principprirodne dopuštenosti nije sveden sa mo nastvari i predmete već obuhvata i ljudskadjela i postupke koji nisu u vezi sa činovimaibadeta, obreda, postupke koji se mogusvrstati u životne navike (el-'adat) ili svakodnevneposlove (el-mu'amelat). Ovestvari su u principu dozvoljene bez restrikcijaizuzev jednog manjeg broja stvari kojeje definitivno zabranio Zakonodavac,Allah dželle šanuhu, koji kaže: “On vam jeobjasnio šta vam je zabranio” 13 , uključujući,dakle, i stvari i postupke.Slučaj je, međutim, drukčiji u odnosuna ibadet. To su čisto vjerski či novi kojise mogu izvršavati samo onako kako jerekla Allahova Objava.U vezi sa ovim postoji vjerodostojanhadis: “A ko sam od sebe izmisli neki ibadet– ma ko on bio! – on je u za bludi kojamora biti odbačena”. 147JOURNAL

HALAL KVALITETA8JOURNALTo je zato što je suština islamske vjereoličena u dvije zapovijedi: da se ibadet nečini nikome osim Allahu dželle šanuhu ida se Allahu dželle šanuhu ibadet možečiniti samo onako kako je On propisao.Svako ko izmisli ili sam propiše pravilou ibadetu zastranio je i on je krivotvoritelj(reddun). Jedino Sam Zakonodavacima pravo propisivati načine ibadetaputem kojih Mu se ljudska bića mogu približiti.Životne navike i svakodnevneobaveze, međutim, nije propisao Zakonodavac;njih su propisivali i prakticiralisami ljudi. Zakonodavac intervenira samoda bi ih uspostavio, modificirao iliusmjerio, a ponekad da bi identificiraone ke navike koje su štetne ili koje bi moglevoditi ka razdoru.Veliki isla mski alim, šejhu-l-islam,Ibni Tejmijje kaže: “Ljudske riječi i djelamogu se svrstati u dvije vrste: činovi ibadetaputem kojih je uspostavljena njihovavjera i uobičajena praksa koju zahtijevasvako dnevni život.” Iz istraživanja principašeri'ata mi znamo da su činovi ibadetaoni koje nam je propisao ili odobrioAllah dželle šanuhu i ispravno je samoono što je šeri'atom propisano. Međutim,što se tiče ljudskih običaja, oni su neophodniu svakodnevnome životu. U ovomslučaju, sloboda djelovanja ('ademu'l-hazr)je glavni princip; ništa ne smije bitiuskraćeno osim ono ga što je uskratioAllah, dželle šanuhu. Jer samo On možeizdavati naredbe i zabrane. Kada je riječ oibadetu, mora postojati naredba koju jeOn o tome izdao, a ako je potrebno imatiAllahovu zapovijest da bi se nešto učinilo,ka ko se onda može reći da je neštouskraćeno bez Njegove zapovijesti?Zbog toga Ahmed ibni Hanbel i ostalifakihi, islamski pravnici, koji su svojepresude bazirali na hadisima kažu: Kadaje riječ o ibadetu, glavni princip je objavljenolimitiranje (tewkif), što znači da ništane može biti legalizirano osim onogašto je Allah dželle šanuhu legalizirao. Postupitidrukčije znači rizikovati, kao štokaže ajet: “Zar oni da imaju bogove kojipropisuju da vjeruju ono što Allah ni jenaredio?” 15Ali, kada su posrijedi životne navike(el-'adat), tada je vodeće načelo el-'afw,sloboda, jer se ništa ne može uskratiti uovome slučaju osim ono ga što je SamAllah dželle šanuhu zabranio. Postupi lise drukčije u ovom slučaju, preuzima serizik, kako stoji u ajetu:“Reci: “Kažite vi meni zašto jednu hranukoju vam Allah daje sma trate zabranjenom,a drugu dopuštenom?” Recite: “Da livam je prosu đivanje o tome Allah prepustioili o Allahu laži iznosite?” 16Ovo je jedno važno i korisno načelona temelju kojega možemo reći da su kupovina,prodaja, iznajmljivanje, davanjepoklona i ostale slične aktivnosti, neophodneza život ljudi kao što su i jelo, pićei odijevanje. Ako šeri'at govori o nekimaod ovih ovozemaljskih stvari, to je zatošto nas nastoji poučiti dob rome ponašanju.Stoga On zabranjuje sve što vodi razdorua obavezuje nas na ono što je suštinsko;ne odobrava ono što je bespotrebno,a odobrava ono u čemu je korist. Sve ovočinjeno je uz razmatranje vrsta aktivnostio kojima je riječ, pri čemu su sagledani injihov opseg i dobre osobine.Stav je šeri'ata da su ljudi slobodni dakupuju, prodaju i iznajmljuju kako žele, baškao što mogu slobodno jesti i piti sve štožele ako to nije haram. Iako su neke od ovihstvari pohvalne, a neke se ne preporučuju,šeri'at nije postavio granice u njima, ne idedotle da ih zabrani, što omo gućava očuvanjeizvornoga načela dopuštenosti”. 17Ovo je načelo također podržano i izjavomResulullahova – alejhi's-selam – ashabaDžabira ibnu Abdullaha. On je kazao:“Mi smo prakticirali 'azl (coitus interruptus,prekinuti snošaj prili kom spolnihodnosa – op. prev.) u vrijeme kada jeKur'an objavljivan. Da ga je trebalo zabraniti,Kur'an bi to učinio.” On daljezaključuje: “Ako je Objava nešto prešutjela,to je dopušteno.”Nema sumnje u to da su ashabi Resulullahovi,radijallahu anhu, Allah njima bio zadovoljan)– savršeno dobro razumjeli šeri'at.Tako je i ustanovljen ovaj uzvišeni princip danikakav ibadet ne može biti legalizi ran bezpropisa Allahova, dželle šanuhu, i da nikakavobičaj ne može biti zabranjen ako ga Allah,dželle šanuhu, nije zabranio.Samo Allah dželle šanuhu imapravo nešto zabraniti ili dopustitiDRUGI PRINCIP: islam ljudima, bezobzira na njihovu vjersku ili svjetovnufunkciju, oduzima pravo da određuju štaje halal, a šta haram, i ostavlja to pravosamo za Gospodara Uzvišenoga. Niko, nirabini, ni sveće nici, ni imami, ni sultaninemaju pravo nešto zauvijek zabranitiljudima, Allahovim, dželle šanuhu, robovima.Ako, pak, to neko učini, on svakakoprelazi granice uzurpirajući suverenostkoja pripada samo Allahu dželle šanuhu,da daje propise za ljude. Oni kojipopuštaju ovim uzurpatorima i pridržavajuse onoga što oni propišu, svrstavaju ihu red Božijih partne ra, a slijeđenje takvihsmatra kao širk (višeboštvo, politeizam).Zar oni da imaju bogove koji im propisujuda vjeruju ono što Allah nije naredio? 18U skladu sa ovim načelom Ibni Tejmijje,njegov učenik Ibnu-l-Ka-jjim ipravnici Ibnu Hanbelove škole generalnozastupaju stav da su ugo vori i uvjeti u njimapropisani u osnovi dopušteni, kao štoje valjan i sva ki ugovor u čijem tekstu nemaničega što inklinira haramu.Kur'an sljedbenike Knjige, kršćane iJevreje, osuđuje zbog toga što su rabinimai svećenicima dali pravo da određujušta je ispravno, tj. halal, a šta zabranjeno– haram.Allah dželle šanuhu kaže:Oni, pored Allaha, bogovima smatrajusvećenike svoje i monahe svoje i Mesiha,sina Merjemina, a naređeno im je da

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJEse samo jednom Bogu klanjaju, – nemaBoga osim Njega. On je vrlo visoko iznadonih koje oni Njemu ravnim smatraju! 19'Adi ibni Hatim, koji je, prije nego jeprimio islam, bio kršćanin, je dnom je došaoPoslaniku – alejhi's-selam. Kada ga je čuokako uči ovaj ajet (Et-Tewbe: 31), rekao je:“Poslaniče Božiji, ali oni ih ne obožavaju!?!”Poslanik; – alejhi's-selam – je odgovorio:“Da, ali oni ljudima zabranjujuono što je halal i dozvo ljavaju im ono štoje haram, a ljudi ih slijede. Svakako da jeto njiho vo obožavanje” 20 , u jednom rivajetu(predaji) stoji da je Vjerovjesnik –alejhi's-selam, tumačeći ovaj ajet, rekao:“Da, oni (Jevreji i kršćani) ne obožavajusvoje rabine i svećenike, ali kada imoni nešto dopuste, oni to smatraju dopuštenim,a kada im nešto zabrane, oni tosmatraju zabranjenim.”Kršćani još uvijek tvrde da je Mesih,alejhi's-selam, prije uzdizanja u nebo,svoje apostole ovlastio da, prema svomenahođenju, određuju šta je dopušteno, ašta zabranjeno, kako se navodi u Evanđeljupo Mateju (18:18:): “Kažem vam, štagod vi zavežete na Zemlji, to će i na Nebubiti zavezano: i što god vi na Zemlji razvežete,to će i na Nebu razvezano biti.”Kur'an također osuđuje mušrike, mnogobošce,zbog toga što su, bez dozvoleAllaha dželle šanuhu, dopuštali i zabranjivalistvari:Reci: “Kažite vi meni zašto jednu hranukoju vam Allah daje sma trate zabranjenom,a drugu dopuštenom?” Recite:“Da li vam je prosuđivanje o tome Allahprepustio ili o Allahu laži iznosite?” 21I još kaže Uzvišeni:“I ne govorite neistine jezicima svojim:Ovo je dopušteno, a ovo za branjeno da bistetako o Allahu neistine iznosili. Oni koji oAllahu go vore neistine – neće uspjeti.” 22Iz ovih jasnih kur'anskih ajeta i hadisaPoslanikovih, alejhi-s-selam, islamskipravnici su tvrdo spoznali da samo Allahdželle šanuhu ima pravo nešto dopustitiili zabraniti, bilo putem Knjige ili jezikomSvoga Poslanika, alejhi-s-selam.Dužnost pravnika nije da se upuštaju uobjašnjavanje šta je, prema odluci Allahovoj,halal, a šta haram “kada vam je Onobjasnio šta vam je zabranio” 23Konačno, nije njihovo da odlučuju o tomešta će ljudima biti dopušteno, a šta će bitizabranjeno. Tako se desilo da su neki velikipravnici, imami i mudžtehidi, unatoč svojojučenosti i mogućnosti idžtihada 24 izbjegavalidono šenje suda o tome šta je halal, a šta haram,prebacujući problem sa je dnoga na drugogu strahu da ne pogriješe i ne proglasehalalom ono što je haram i obrnuto.U svojoj knjizi El-Umm, Imam-i Šafikaže da je Ebu Jusuf, učenik Ebu Hanife ivrhovni kadija (sudac), rekao:“Znam da su naši učitelji-alimi izbjegavalidonijeti fetvu i reći: Ovo je halal, ato je haram – osim kad je to bilo jasnonavedeno u Allahovoj Knjizi. Pričao namje Ibnu-s-Saib da je Er-Rabi' ibni Hejsem,jedan od najodabranijih muslimanadruge generacije (tabi'in), rekao: ‘Paziteda ni jedan od vas ne kaže: Allah je ovodopustio, ili Allah ovo dopušta – jer bi Ononda mo gao reći da On to nije dopustioniti ga odobrava. Nikada nemojte reći:Allah je ovo zabranio jer On onda možereći: Lažeš! Ja to nisam zabranio.’– Neki prijatelji Ibrahima Neha'ija,velikoga pravnika iz reda druge generacijekufanskih muslimana, pričali sunam da je on svojim drugovi ma, kada onečemu donose svoj sud, sugerirao da radijekažu ‘To je mekruh” ili “To nije loše’,nego ‘To je haram’ ili ‘To je halal’jertermini halal i haram imaju mnogo širismisao (7/317).”Tako je Ebu Jusuf izvještavao o našimpravednim, tradicionalnim pre cima i Šafijaga je u ovom slučaju citirao budući dase slagao sa njego vim stavovima.Na sličan je način Ibn Muflih izvještavaoo Ibni Tejmijji, govoreći da pravniciiz ranoga islamskog perioda ništa nisukvalificirali kao ha ram ako definitivnonije bilo proglašeno tako.(Ovo dalje potvrđuje činjenica da ashabinisu prestali konzumirati alkohol nakonobjavljivanja kur'anskih ajeta: Pitaju te ovinu i kocki. Re ci: “Oni donose veliku štetu,a i neku korist ljudima, samo je šteta odnjih veća od koristi.” 2:2191, jer piće nijeeksplicitno bilo zabranjeno sve do objavljivanjaajeta iz sure El-Ma'ide: 90-94.)Tako bi veliki imam Ahmed ibnu Hanbel,upitan o istom, rekao: “Ja se sa timne slažem”, “Ja to ne volim” ili “Ja to neodobravam”. Postoje sli čna predanja oMaliku, Ebu Hanifi i ostalim imamima –radijallahu anhum. (Ovo je pouka sljedbenicimaonih imama koji bez ustezanjaupo trebljavaju riječ haram, bez dokaza ilibar naznake dokaza.)Bilješke1Kur’an, El-En’am, 137.2Kur’an, El-En’am, 138.3Kur’an, El-En’am, 145.4Kur’an, Ali’Imran, 110.5Kur’an, El-Bekare, 29.6Kur’an, El-Džasije, 13.7Kur’an, Lukman, 20.8Bilježi ga El-Hakim, a Bezzar ga je svrstao u sahihhadise.9Kur’an, Merjem, 64.10Bilježi ga El-Hakim, a Bezzar ga je svrstao u sahihhadise.11Bilježi ga Et-Tirmizi i Ibni Madže.12Bilježi ga Darekutni, a Nevevi ga svrstao u hasen.13Kur’an, El-En’am, 119.14Ovaj hadis je svrstan u muttefekun alejhi tj. onaj očijoj vjerodostojnosti su se složila dvojica velikihučenjaka Buhari i Muslim.15Kur’an, Eš-Šura, 21.16Kur’an, Junus, 5917Ibn Tejmijje, El-Kava’idu-n-nuranijje-l-fikhijje.18Kur’an, Eš-Šura, 21.19Kur’an, Et-Tevbe, 31.20Bilježi ga Et-Tirmizi i drugi, hasen.21Kur’an, Junus, 59.22Kur’an, En-Nahl, 116.23Kur’an, El-En’am, 119.24Idžtihad – samostalno prosuđivanje u vjeri naosnovu njezinih temelja i normi rane procedureop. prev.9JOURNAL

HALAL KVALITETATehnologija halal klanjaMr. sci. Faruk Čengić10JOURNAL1. ISHRANA MUSLIMANAOno što karakteriše sve muslimane,bez obzira iz kog dijela svijeta potječu jeodređeni karakteristični stil življenja, kojise manifestira u svim sferama rada i ponašanja.Obzirom na to i ishrana, i sve štoje vezano za nju, je jedan od bitnih aspekataživota muslimana.1.1. Kultura islamske ishraneSaznanja i iskustva koja prethode iprate poslove oko hrane, pića i ishranemuslimana, a koji su u skladu sa temeljinimizvorima islama – Kur´anom i Sunnetom– praksom Muhammeda s.a.v.s.čine kulturu islamske ishrane. Pod kulturomislamske ishrane podrazumijevamoobičaje, pravila, smjernice, norme i kategorijekoje su utemeljene i izvedene izislama, a koje se nameću njegovim pripadnicimakao obavezno djelovanje, postupanjei ponašanje u toku jela. Pravilnaishrana uslovljava stanje dobrog zdravljasvakog čovjeka. Islamski propisi otklanjajui zabranjuju sve radnje i postupkekoje vode nepravilnoj ishrani.U osnovne postupke i radnje prije, utoku i nakon jela ubrajaju se:– pranje i čišćenje ruku prije i nakon jela;– izgovaranje Bismille prije jela i zahvaleAllahu nakon jela;– uzimanje hrane i pića desnom rukom;– preporučeno je jesti u društvu i utom slučaju jesti ispred sebe;– nije preporučeno brzo i halapljivojesti,– nije preporučeno jesti previše hladnuili vrelu hranu;– pokuđeno je piti vodu bez predaha;– pokuđeno je pripijanje prilikom jela;– zabranjeno je piti vodu ili jesti hranukoja je stajala u nepokrivenomsudu;– zabranjeno je puhati u posudu savrelom hranom;– zabranjeno je jesti i piti iz oštećenogposuđa;– zabranjeno je jesti i piti iz posude izkoje je jeo ili srkao pas.Islamski propisi otklanjaju i zabranjujusve radnje i postupke koje vode nepravilnojishrani. Islam naglašava koncept umjereneishrane. Savremena istraživanja su dokazalada prekomjerna ishrana može uvećatišansu oboljevanja od gojaznosti, povišenogholesterola, srčanih bolesti i dijabetesa.“I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; Onne voli one koji pretjeruju” (El-A'raf 31).Pored Kur'anskih ajeta i mnogi hadisi Poslanikas.a.v.s. preporučuju umjerenost u ishrani.Poslanik, a.s., kaže: “Najgora posudakoju čovjek može napuniti je njegov stomak.Nekoliko zalogaja koji mogu čovjeka držatiuspravnim su mu dovoljni. Ali, ako on morajesti više, onda neka napuni jednu trećinuhranom, jednu trećinu vodom, a jednu trećinuneka ostavi za lahko disanje”.1.2. Struktura islamske ishranePod strukturom islamske ishrane podrazumjevajuse sve vrste hrane i pića dozvoljenihza ishranu. Riječ je o svim vrstamajela i pića koja su dozvoljena i kojasačinjavaju jednu cjelinu. Za strukturuislamske ishrane od relevantnog je značajaodgovor na pitanje šta je dozvoljeno, a štazabranjeno za jesti. Na to, za svakog muslimanaizuzetno značajno pitanje, odgovorse nalazi u Kur´anu i Poslanikovoms.a.v.s Sunnetu. Postoje mnogi Kur'anskiajeti i hadisi Poslanika s.a.v.s. u kojima onpreporučuje određenu vrstu hrane: med,hurme, smokve, mlijeko i masline.Za strukturu islamske ishrane od bitnogje značaja odgovor na pitanje šta jedozvoljeno, a šta zabranjeno jesti. Odgovorna ovo pitanje nam daje šerijatskopravilo da je sve dozvoljeno dok se ne dokažeda je zabranjeno. Iz ovog šerijatskogpravila izvedeni su propisi tj. zabrane vezaneza hranu i piće muslimana1.3. Propisi vezani za hranu i pićemuslimanaZa ovu skupinu propisa važi šerijatskopravilo da je sve dozvoljeno dok sene dokaže da je zabranjeno. Tako u šerijatuimamo deset zabrana vezanih za hranui piće muslimana:Zabrana konzumiranja onoga što štetiZabranjuje se sve što uništava organizam,truje ga, slabi, i onemogućava njegovonormalno funkcioniranje. Ovoj grupipripadaju alkohol i narkotici.Zabrana konzumiranja onoga što jenečisto ili je zaprljano nečistoćomPod nečistoćom se podrazumijeva:svinjsko meso i meso miša, magarca, mazge,lešina, ljudski izmet, krv koja istječe i sl.Pored onoga što je samo po sebi nečisto zabranjenoje i ono što se zaprlja nečistoćom,kao na primjer: voda ili neka druga tekućina,kao i hrana u koju je upala nečistoća ipromijenila njenu boju, okus ili miris.Zabrana konzumiranja životinja kojeje zabranjeno ubijatiŽivotinje koje je zabranjeno ubijatizabranjeno je i jesti, poput: pčele, mrava,djetlića i žabe.Zabrana konzumiranja životinja kojeje dozvoljeno ubijatiŽivotinje koje je dozvoljeno ubiti:škorpiju, gavrana, zmiju, psa koji ujeda.Zabrana konzumiranja životinja kojase hrani nečistoćom – DžellaleŠerijat zabranjuje konzumiranje mesai pijenje mlijeka od životinja koje se hranenečistoćom.Zabrana konzumiranja životinja kojeimaju očnjake i ptice koje imaju kandžeOvoj grupi životinja pripadaju: lav,vuk, tigar, medvjed, majmun, slon, šakal,jastreb, orao, i sl.Zabrana konzumiranja onog što jeodvratno i neprijatnoOvoj kategoriji zabranjene hrane pripadaju:gmizavci i insekti.Zabrana konzumiranja tzv. “tuđehrane”Šerijat zabranjuje konzumiranje onogašto je dozvoljeno od hrane i pića dokojih se došlo: pljačkom, varanjem, manipulacijom,vještački izazvanom nestašicom,krivim mjerenjem i vaganjem ionoga što je stečeno putem kamate.Zabrana konzumiranja mješanacaMeso mješanca dozvoljene i zabranjeneživotinje je zabranjeno na osnovu

HALAL KVALITETA14JOURNAL

lal certificiranih proizvoda izrađen je iregistriran Znak za halal kvalitetu. Zanimljivoje još spomenuti da je u ovomeslučaju po prvi put u svijetu usvojena iregistrirana odrednica 'Halal kvalitet' ipostala općeprihvaćen termin na internacionalnomnivou.U nastojanju da se Agencija profiliratako da može odgovoriti pretpostavljenimciljevima uspostavljena je odgovarajućaorganizacijska struktura i angažiran potrebanbroj kvalificiranih kadrova. Uposlenicii saradnici Agencije, te članoviupravnih, stručnih i nadzornih tijela uAgenciji su osobe sa minimalno visokomstručnom spremom iz oblasti islamskihznanosti, prehrambene tehnologije, veterine,agronomije, medicine, ekonomije iprava. Pored osnovnih stručnih izobrazbi,svi saradnici su obavezni poznavatiislamske propise o halalu, te propise ostandardizaciji, ključne standarde iz oblastiosiguranja i upravljanja kvalitetom izdravstvenom ispravnošću proizvoda. Nataj način su obezbijeđeni potrebni preduvjetiza savremeni pristup certificiranjuhalala koji je istovremeno kompatibilansa ostalim standardima koji se danas primjenjujuu prehrambenoj industriji. Zasagledavanje uloge i doprinosa Agencijeu razvoju halal procesa potrebno je ukazatina najvažnije aktivnosti shodno njenimosnovnim djelatnostima: edukaciji,certificiranju, promociji i učešću u međunarodnimhalal integracijama.Halal edukacijaEdukacija o halalu je bazična aktivnostkoja obezbjeđuje da svi učesniciunutar halal sistema ovladaju osnovnimznanjima o šerijatskim aspektima halala,halal standardu i načinima njegove implementacije,certificiranja i održavanja.Edukacija je prilagođena potrebama, aprimarno se dijeli na:– Edukacija internih auditora, osobezaposlene u pojedinim proizvodnimpogonima,– Edukacija auditora halal kvalitete,eksterni auditori osposobljeni za poslovecertificiranja i auditiranja proizvodnihpogona,– Edukacija savjetnika / konsultanataza halal, osobe osposobljenje za poslovekonsaltinga u kompanijamakoje pristupaju prilagodbi vlastiteproizvodnje zahtjevima halal standarda.Za svaki od navedenih nivoa Agencijadodjeljuje odgovarajuće certifikate o osposobljenosti.Ove edukacije do sada jeHALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE“ U pojedinim medijskim istupima halal seponekad stavlja rame uz rame sa zdravstvenoispravnim proizvodima, a ponekad se ipoistovjećuje. Međutim, potrebno jenapomenuti da su halal i zdravstvenaispravnost dva zasebna segmenta bazirana nazasebnim propisima koji se dopunjuju i neisključuju. Halal standard nalaže da proizvodmora ispuniti zahtjeve zdravstvene ispravnostida bi uopće mogao biti halal certificiran.”prošlo preko 300 internih, 56 auditora halalakvalitete i 20 konsultanata.CertificiranjeAktivnosti certificiranja i auditiranjaobavljaju se na bazi odredbi Halal standarda,odnosno njegovog pratećeg dokumentaPravilnika o certificiranju. Auditeprovode educirani i certificirani auditoriuz primjenu odgovarajućih metodologijautvrđenih ISO standardima. Auditi mogubiti najavljeni i nenajavljeni uz mogućnostuzimanja uzoraka sirovina ili gotovihproizvoda koji se analiziraju u laboratorijama.Dodatne provjere također seobavljaju i direktnim uzorkovanjem proizvodasa tržišta, odnosno iz maloprodaje.Cilj ovih analiza je da se izvrši validacijaproizvoda i utvrdi da li se u njima nalazineki sastojak koji je haram – nedozvoljenu skladu sa islamskim propisima, a u pojedinimslučajevima analizama se utvrđujeda li se u sastavu proizvoda nalaze deklariraniili neki drugi sastojci.Promocija halala i halalcertificiranih proizvodaDo uspostavljanja Agencije na područjuzemalja naše regije u sredstvimajavnog informiranja gotovo da nije bilonikakvog pomena halala, niti značajnijihjavnih istupa u kojima se tematizirao halalu kombinaciji sa terminima proizvodi,tržište, poslovanje i slično. Četiri godinekasnije situacija je znatno drugačija. Narazličitim se razinama danas na pomenhalala, umjesto prvobitnih pitanja tipa'Zar halal nisu samo meso i mesnice?',sve više govori o halalu u kontekstu zadovoljenjazahtjeva kupaca, ispunjavanjuuvjeta za plasman na ciljana tržišta, razvojnojšansi, izvoznoj prilici, najbržerastućem tržišnom segmentu itd. U pojedinimmedijskim istupima halal se ponekadstavlja rame uz rame sa zdravstvenoispravnim proizvodima, a ponekad se ipoistovjećuje. Međutim, potrebno je napomenutida su halal i zdravstvena ispravnostdva zasebna segmenta bazirana nazasebnim propisima koji se dopunjuju ine isključuju. Halal standard nalaže daproizvod mora ispuniti zahtjeve zdravstveneispravnosti da bi uopće mogao bitihalal certificiran.U dosadašnjem periodu u promocijuhalala uloženi su značajni napori. Halal jepromoviran u regionu u, gotovo bez izuzetka,svim pisanim i elektronskim medijimai internetu, odštampane su desetinepromotivnih materijala, napisan je niz informativnihi stručnih članaka. Organiziranje i veliki broj javnih skupova, halal jeprezentiran na brojnim domaćim i inozemnimsajmovima, stručnim skupovima,forumima, okruglim stolovima te specijaliziranimhalal sajmovima i izložbama. Informacijao organiziranom pristupu halalcertificiranju u našem regionu odaslana jeu cijeli svijet i prihvaćena je s odgovarajućimrespektom. To se može vidjeti kroznačin na koji se tretiraju nastupi predstavnikaAgencije i halal certificiranih proizvođačau njihovim međunarodnim nastupima.Sve ovo je ipak djelomično zadovoljenjezahtjeva koje je potrebno postići daproizvodi i proizvođači iz našeg regiona usvjetskim razmjerama dostignu stupanjprepoznatljivog halal brenda.Načini na koje sami proizvođači pristupajupromociji vlastitih halal certifici-15JOURNAL

16JOURNALHALAL KVALITETAranih proizvoda još uvijek je, manje-više,na razini uzgrednih, ponekad stidljivihpominjanja halala, često u kontekstu drugihstandarda. Istini za volju, nesumnjivoje opredjeljenje proizvođača za halal, alise većina još ne usuđuje uvijek istaknutito na svom proizvodu, već se radije opredjeljujeza segmentirani pristup pojedinimtržištima. Vjerujemo da će u narednomperiodu u ovome segmentu biti načinjeniodređeni kvalitativni pomaci naprijed.Državne i druge privredne institucijeu Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj su odsamih početaka u halalu prepoznale potencijal,koji bi u perspektivi mogao dodatnounaprijediti kvalitet i konkurentnostdomaćih proizvoda, te su u brojnimprilikama pružale podršku realizaciji pojedinihprojekata. Posebno je važno istaknutida su se halal certifikati počeli tretiratiravnopravno s drugim međunarodnimKurbanicertifikatima, a proizvođačima je omogućenoda mogu dobiti i finansijsku potporuiz fondova namijenjenih za sufinansiranjeunaprjeđenja poslovanja i kvaliteta proizvoda.Regionalno halal tržišteIstovremeno sa dodjelom prvih halalcertifikata 22. septembra/rujna 2006. godinei zvaničnog početka plasmana halalproizvoda iz prvih šest certificiranih pogonau BiH, a nedugo zatim i pogona uHrvatskoj, u našem regionu počelo se razvijatidomaće, odnosno regionalno halaltržište. Od nastanka do danas tržište bilježikontinuirani rast kako u kvalitativnomi kvantitativnom smislu, tako i u raznovrsnostiponude proizvoda. Za njegovo konačnozaokruživanje potreban je značajnijiiskorak u pravcu veće zastupljenostiproizvoda obilježenih halal znakom, jasnijempozicioniranju unutar prodajnihobjekata i ozbiljnijem pristupu informiranjukupaca – konzumenata. Ništa manjeinteresantno područje je i ponuda halalproizvoda i usluga u oblasti turizma iugostiteljstva. Ovo neposredno otvaraprostor za razvoj djelatnosti koje će pratitikretanja, prikupljati podatke, analiziratiih, uobličavati i prezentirati javnosti. Nataj način bi se imala kurentna slika o stanju,trendovima i perspektivama za dodatnounaprjeđenje halal tržišta. Dva posebnavažna segmenta, koja je potrebnošto prije uspostaviti, jesu asocijacija halalcertificiranih proizvođača i udruženja zazaštitu halal potrošača.InternacionalizacijaJedno od značajnih opredjeljenja Agencijeje da prati sva važnija kretanja u oblastihalala na međunarodom nivou i aktivnoparticipira u svim važnijim procesima.Za četiri godine svog postojanja Agencijaje stekla dobru međunarodnu reputaciju.Kontinuirano nastojanje uposlenika i saradnikaza postizanjem i održavanjem visokihstandarda u poslovanju, Agenciji jeveć donijelo niz priznanja na domaćem imeđunarodnom nivou. U posljednjemrangiranju World Halal Foruma Agencijaje svrstana u kategoriju “TOP 5” u konkurenciji180 halal certifikacijskih institucijau svijetu. Agencija je polovinom2009. godine postala prvi Associate članIHI ALLIANCE (International Halal IntegrityAlliance), ovlaštene institucije zahalal ICCI, OIC (Islamic Chamber of Commerceand Industry, Organizacijeislamske konferencije). Na stručnom planuAgencija je učinila značajan iskorakkroz angažman u Ekspertnoj grupi zastandardizaciju OIC (StandardizationExpert Group of OIC). U ovom procesuAgencija je nastupala u svojstvu zvaničnogovlaštenog predstavnika BiH, aBAS Halal standard je uvršten u listu referentnihdokumenata koji su bili osnovaza izradu jedinstvenog OIC Halal standarda.Imajući u vidu specifičnost okruženjau Evropi, posebno unutar zemalja EvropskeUnije, potkraj 2009. godine Agencijaje u skupini deset evropskih halal certifikacijskihtijela aktivno i ravnopravnoparticipirala u fomiranju AHC-EUROPE,Europske asocijacije halal certifikacijskihtijela (EUROPEAN ASSOCIATI-ON OF HALAL CERTIFIERS). Asocijacijaje osnovana u Briselu 9. marta/ožujka2010. godine. Agencija će predsjedavati

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJEAsocijacijom u prvoj polovini 2011. godine.Segmenat u kojem do sada nije postignutznačajniji rezultat jeste veća prepoznatljivostnašeg regiona na svjetskojhalal mapi. Unaprjeđenja u oblasti uređenjadomaćih i regionalnog halal tržišta,ponuda halal usluga u turizmu i ugostiteljstvu,te agresivnija međunarodna promocijamogli bi u znatnoj mjeri privućimeđunarodnu pozornost na našu halal industriju,poboljšati perspektive za plasmanna druga tržišta, dovesti nove kupcei potencijalno privući dodatne strane investicije.Na taj način bi svi dosadašnji ibudući napori i investicije u halal proizvodnjuostvarile očekivane rezultate i ukonačnici industriji donijele adekvatnufinansijsku dobit.Doprinosi Agencije u razvoju halalprocesa“ Državne i druge privredne institucije uBosni i Hercegovini i Hrvatskoj su od samihpočetaka u halalu prepoznale potencijal kojibi u perspektivi mogao dodatno unaprijeditikvalitet i konkurentnost domaćih proizvoda,te su u brojnim prilikama pružale podrškurealizaciji pojedinih projekata. Posebno jevažno istaknuti da su se halal certifikati počelitretirati ravnopravno s drugim međunarodnimcertifikatima, a proizvođačima je omogućenoda mogu dobiti i finansijsku potporu iz fondovanamijenjenih za sufinansiranje unaprjeđenjaposlovanja i kvaliteta proizvoda.”Slijedom navedene argumentacijemože se konstatirati da je Agencija zacertificiranje halal kvalitete u protekle četirigodine svojim aktivnostima iz domenaosnovnih djelatnosti uspjela ustanovitisistem koji u osnovi ispunjava zahtjevepropisane zakonom, a istovremeno jekompatibilan sa postignućima međunarodnestandardizacije. Uspostavljanjemcertifikacijskog tijela, sistema edukacije,razvojem i registracijom Halal standardai zaštitnog znaka za halal proizvode ispunjenisu svi preduvjeti za lokalno i međunarodnoprihvatljiv i respektabilan sistemcertificiranja. Na taj način je, sa aspektaobaveze ispunjavanja odgovarajućih šerijatskihpretpostavki, obezbijeđena adekvatnastartna pozicija za ravnopravantretman halal certificiranih proizvoda iznašeg regiona sa halal proizvodima iz bilokoje druge zemlje, odnosno bilo kojegproizvođača u svijetu. Dodatnim angažmanomAgencije u međunarodnim halalintegracijama, učešćem na eminentnimhalal skupovima i specijaliziranim sajmovimanačinjen je početni korak u međunarodnojpromociji halal certificiranih proizvodai proizvođača.Ukazivanje na perspektive halal industrije,kao najbrže rastućeg tržišnogsegmenta, te otvaranje dijaloga i uspostavljanjesaradnje sa nadležnim državnimi privrednim/gospodarskim subjektimaobezbijeđena je prihvatljivost i podrškaproizvođačima halala kroz njihovravnopravan tretman u raspodjeli poticajaza unaprjeđenje proizvodnje i kvalitetaproizvoda. To je, između ostalog, predstavljalododatno ohrabrenje i poticajproizvođačima da krenu putem prilagodbevlastite proizvodnje zahtjevima Halalstandarda. Sve vrijeme svog postojanjaAgencija kontinuirano unaprjeđuje postojećei razvija dodatne aktivnosti iz opsegavlastitih djelatnosti, te ukazuje nasegmente halal poslovanja koje je nužnorazvijati kako bi se popunile praznine iizgradilo zaokruženo domaće i regionalnohalal tržište. Ukazivanjem na pojedinesegmente halala Agencija nastoji potaknutinove poduzetničke inicijative urazvoju halal indrustrije koja uz sinergijskipristup, udruženi napor i saradnju različitihaktera može doprinijeti većemprivrednom rastu i u konačnici doprinijetikvalitetnijem korištenju prirodnih potencijalai boljitku življenja na ovim prostorima.Halal je s aspekta vjerskih normiprihvatljiv za sve konzumente, a opredjeljenjeza halal proizvodnju je poslovnaprilika za zemlje našeg regiona. Halaldonosi dobro mnogima, kupcima zadovoljstvo,a proizvođačima bolju tržišnupoziciju.17JOURNAL

HALAL KVALITETACentar za certificiranje halalkvalitete ZagrebAldin Dugonjić, bacc. san. ing.18JOURNALBudući da je jedna od zadaća Islamskezajednice da svojim pripadnicimaosigura prehrambene proizvode dopuštenei sigurne za konzumiranje, ukazala sepotreba za registracijom Centra za certificiranjehalal kvalitete kao pravnog subjektau Hrvatskoj. Treba napomenuti dahalal kvalitetu isključivo može potvrđivatiIslamska zajednica ili autorizirana certifikacijskakuća koju za to ovlasti Islamskazajednica. Centar za certificiranjehalal kvalitete je osnovan odlukom oosnivanju Centra Mešihata Islamske zajedniceu Hrvatskoj 29. siječnja 2010. Temeljemodluke o osnivanju Centra za certificiranjehalal kvalitete Mešihat Islamskezajednice u Hrvatskoj je imenovao:1. Nadzorni odbor:• Jonuz Aliti – predsjednik• Esad ef. Jukan – član• Aldin Dugonjić – član2. Upravno vijeće:• Nermin Merdžanović – predsjednik• Emir Kazaferović – član• Aida Omerbašić – član• Hurije Lutviji – član• Mersad ef. Kreštić – članZa Ravnatelja Centra imenovan jedoc.dr.sc. Aziz ef. Hasanović, a za stručnogvoditelja Aldin Dugonjić. Centar zacertificiranje halal kvalitete je specijaliziranaustanova Islamske zajednice čija jeosnovna djelatnost:• Edukacija o halalu• Certificiranje halal proizvoda i uslugauključujući stručnu pomoć u poslovimaimplementacije zahtjeva islamskihpropisa i Halal standarda• Znanstvena i stručna istraživanja• Promocija certificiranih proizvoda iproizvođača (mediji, sredstva javnogoglašavanja, predstavljanje na halalsajmovima u Hrvatskoj i svijetu)Trenutno se svjetsko halal tržište procjenjujena 635 milijardi USD te je sveveća potražnja firmi za halal certifikatom,pa tako između ostalog i u Hrvatskoj.Provjeru i certificiranje halala traže:a) potrošači, prvenstveno muslimanijer tako ispunjavaju svoju vjerskuobvezu, te ostali jer nije u suprotnostini sa jednom prehrambenomnavikom,b) firme, jer na taj način zadovoljavajuzahtjeve potrošača, plasirajusvoje proizvode na muslimanska inemuslimanska tržišta.c) Islamske zajednice jer tako ispunjavajuvlastitu misiju.Dosadašnje halal certificiranje firmi iproizvoda se provodilo temeljem ugovorao korištenju usluga Agencije za certificiranjehalal kvalitete u BIH i MešihataIslamske zajednice u Hrvatskoj. U RepubliciHrvatskoj, trenutno, halal certifikatima osamnaest firmi te su četiri firme prikraju implementacije zahtjeva halal kvalitete.POSTUPAK CERTIFICIRANJAHALAL KVALITETEHalal kvaliteta predstavlja ukupnostkarakteristika proizvoda ili usluga koje suu skladu s islamskim propisima i ispunjavajuatribute kvalitete te su kao takvi dopuštenipotrošačima hrane islamske vjeroispovijesti.Halal standard počiva napreventivno-proaktivnoj metodi te jekompatibilan sa međunarodnim standardimaupravljanja kvalitetom (ISO, HA-CCP i drugi). Knjiga Halal standarda sadrži:Halal standard, proceduru certificiranja,pravilnik o halal klanju, pravilnik oauditu i zaštitnom znaku te priručnik ohalal statusu aditiva.Za dobivanje halal certifikata nadležanje Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj/ Centar za certificiranje halal kvalitete.Sami proces dobivanja halal certifikatautvrđen je postupkom certificiranja halalkvalitete koja je sastavni dio halalstandarda.Certificirati se mogu:• proizvodi (hrana, kozmetika, lijekovi...),• usluge (trgovina, hotelijerstvo, ugostiteljstvo...).Zainteresirane tvrtke podnose zahtjevza certificiranjem i dostavljaju dokumentacijukojom dokazuju da posluje u skladusa zakonom i da mogu zadovoljiti zahtjevehalal kvalitete. Nakon provjeredokumentacije od strane Centra za certificiranjepotpisuje se ugovor o certificiranjute se izvršava edukacija zaposlenika(internih auditora) koji su zaduženi za implementacijui održavanje zahtjeva halalkvalitete. Dakle, tvrtka mora pripremitidokumentaciju u kojoj su opisani svi postupcite implementirati zahtjeve halalkvalitete od nabave sirovina, prijema iskladištenja sirovine, proizvodnje te skladištenjai transporta gotovih proizvoda.Nakon što tvrtka implementira navedenezahtjeve, Centar za certificiranje organizirai provodi certifikacijski audit. Komisijaza verifikaciju provjerava da li je certificiranjeobavljeno na propisan način,zatim Upravno vijeće donosi odluku ododjeli certifikata te se tvrtci dodjeljujecertifikat. Centar za certificiranje, najavljenimi nenajavljenim auditima i analizamagotovih proizvoda na prisutnost harama,vrši provjeru poštivanja zahtjeva imjera halal standarda.KONTAKTCentar za certificiranjehalal kvaliteteTomašićeva 12/2ZagrebAldin Dugonjić, bacc. san. ing.Stručni voditeljSavjetnik/konzultant za halal kvalitetuTel: + 385 1 561 9062Mob: + 385 99 310 99 09aldin.dugonjic@gmail.com

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJEHALAL CERTIFICIRANE FIRME1. AGROCROATIANOVA d.o.o. – Sisak2. KUTRILIN d.o.o. – Zagreb3. PERUTNINA - PTUJ, PIPO d.o.o. – Čakovec4. PODRAVKA DANICA d.o.o. – Koprivnica5. IMPROM d.o.o. – Križevci6. DOMINIS – Zagreb7. VIRO TVORNICA ŠEĆERA d.d. – Virovitica8. STELLA CROATICA d.o.o. – Split9. KEMO d.o.o. – Zagreb10. KRAŠ d.d. – Zagreb11. KOKA d.d. – Varaždin12. VINDIJA d.d. – VaraždinHALAL CERTIFICIRANE FIRME13. VINDON d.d. – Slavonski Brod14. NAŠE KLASJE d.o.o. – Zagreb15. KALNIČKE VODE – BIONATURA d.d. – Križevci16. HERMES INTERNATIONAL d.o.o. – Varaždin17. PURIS d.d. – Pazin18. CLARUM d.o.o. – Nova GradiškaFIRME U POSTUPKU1. IPK TVORNICA ULJA ČEPIN2. GAVRILOVIĆ d.o.o.3. ZVEČEVO d.d.4. PEKARNICA LATICA d.o.o.Shematski prikaz procedure certificiranja halal kvalitete19JOURNAL

HALAL KVALITETA20JOURNAL

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJEHalal autohtoni proizvodProf. dr. Midhat JašićAmir Sakić, prof.1. UvodPrehrambeni proizvodi na tržištu moguimati različita svojstva od kojih ovisikategorija potrošača koja se za njih opredjeljuje.Ova svojstva proizvoda ovise obrojnim faktorima kao što su metode proizvodnje,okus-senzorne karakteristike,nutritivna svojstva, kvalitet pakiranja i sl.Općenito, prehrambeni proizvodi moguse podijeliti u dvije kategorije: konvencionalnii proizvodi s dodanom vrijednošću.Halal proizvodi mogu biti iz skupinekonvencionalnih proizvoda, ali isto takomogu dobiti i dodatne vrijednosti kojepovećavaju atraktivnost tog proizvoda zakorisnike. Dodana vrijednost može se postićipoboljšanjem tehnologije, povećanjemhranjivih i senzorskih svojstava ipoboljšanjem pakiranja. Zahtjevi za autohtonimprehrambenim proizvodima danassu sve izraženiji, posebno za proizvodimaiz inozemstva. Ovi proizvodi morajuimati garanciju kvalitete, koja se postižeoznakama izvornosti, oznakama zemljopisnogporijekla i oznakama za garantiranotradicijske specijalitete. Uovom kontekstu halal hrana ima velikipotencijal, posebno u međunarodnoj trgovini.Dodana vrijednost, a time i cijena proizvodaovisi o atributima kvalitete, a uz toi oznake koje halal proizvod može dobiti.Nema sumnje da veću vrijednost i cijenumogu imati halal organski, dijetetski, vegetarijanski,makrobiotički, funkcionalni,a posebno autohtoni proizvodi. Mnogedržave u Evropi i svijetu su postale prepoznatljivepo svojim autohtonim prehrambenimproizvodima. Dobar primjerje Norveška, koja je u posljednjim desetljećimadrastično povećala izvoz ribe, posebnolososa, zahvaljujući tradiciji i prirodnomi povijesnom naslijeđu. Tako danasta zemlja izvozi više od dva milionatona ribe. Španjolska je postala prepoznatljivapo proizvodnji začinske paprike,Irska po proizvodnji mlijeka, Belgijačokolade itd. U svijetu se danas Argentina,Australija i Brazil prepoznaju po proizvodnjimesa. Po čemu bi mogli biti prepoznatljivinaši prostori? Šta je to u tradiciji,kulturnom i istorijskom naslijeđu, šta“ Nema sumnje da veću vrijednost i cijenumogu imati halal organski, dijetetski,vegetarijanski, makrobiotički, funkcionalni, aposebno autohtoni proizvodi. Mnoge državeu Evropi i svijetu su postale prepoznatljivepo svojim autohtonim prehrambenimproizvodima.”je to u prehrani i proizvodnji hrane štonas može izdvojiti od drugih? Po pokazateljima,kao što su GDP i ukupan naučni itehnološki progres, znatno zaostajemo.Možemo li svoju šansu pronaći u proizvodimakoji su dio našeg prirodnog ikulturnog naslijeđa?Neki poljoprivredni i prehrambeniproizvodi imaju mogućnost dobijanjaoznake izvornosti ili geografskog porijeklaproizvoda koji može biti prepoznat nadomaćem i inozemnom tržištu. Brojni takviproizvodi mogu imati i oznaku HA-LAL. Brojni podaci ukazuju na to da jeproizvodnja i potrošnja autohtonih prehrambenihproizvoda u stalnom porastupa im se, iz godine u godinu, posvećujesve veća pažnja. Jedan od razloga za to jei razvoj kopnenog, vazdušnog i vodenogprevoza, koji je omogućio brži transportroba između najudaljenijih geografskihdestinacija širom svijeta. Jedan od elemenata,koji dodatno doprinosi rastućemtrendu potražnje, je i podatak da određenaskupina potrošača preferira proizvode izudaljenijih krajeva svijeta koji su originalnii autohtoni po svom porijeklu. Takviproizvodi imaju posebna svojstavakoja nastaju uslijed primjene originalnih isamo tom proizvodu svojstvenih postupakaproizvodnje. U takve proizvode, kaosastojci, ulaze sirovine karakteristične zapodneblje i geografsko područje. Već dugopotrošači širom svijeta prepoznaju ižele konzumirati švicarski sir, francuskovino, ruski kavijar, indijski kari, meksičkičili, japanski sake itd. Međutim, interesza povećanim profitom stvorio je i mnogobrojnesurogate takvih proizvoda.Zbog toga se pojavljuje potreba za njihovomzaštitom, a sve u cilju da potrošačkupuje hranu koja je garantovane kvalitetei poznatog, autohtonog porijekla, a neimitacija.Na nivou Evropske unije je već uspostavljen,a u posljednje vrijeme i u BiH izemljama regiona, sistem zaštite geografskogporijekla, izvornosti i garantovanotradicionalnih specijaliteta hrane. Na tajnačin se želi postići povećanje tržišne vrijednostiproizvoda, čime bi se stvorilemogućnosti za razvoj pojedinih područja,te stvaranje identiteta i prepoznatljivostiproizvoda pojedine regije. Isto tako, danaspotrošači žele da znaju šta jedu, odakledolazi hrana koju jedu i kako se onaproizvodi. Potrošači žele garancije da jeono što jedu zdravo i da je okolina gdje sehrana proizvodi čista, kao i da su ljudi kojiproizvode hranu zdravi. To je pravo kojeproizvođači, distributeri i prodavačihrane moraju poštovati. Danas se proizvođačikoncentriraju na različit kvalitet irazličite ukuse potrošača, među kojima suregionalna i lokalna obilježja vrijednostijako važne.2. Geografsko porijeklo, izvornosti tradicionalni ugled hraneGeografsko porijeklo, izvornost i tradicionalniugled hrane su obilježja kvalitetekoje se odnose na autohtonost ili autentičnostporijekla karakterističnog proizvoda21JOURNAL

HALAL KVALITETA22JOURNALodređene teritorije. Zahvaljujući interesimapotrošača i potrebama da se prepoznaju prehrambeniobičaji i kultura ishrane drugihetničkih skupina, kao i potreba za očuvanjemprirodnog i kulturnopovijesnog blaga,sve je izraženija potreba da se sačuva ovajdio civilizacijskih tekovina. Još 1992. godineEU je započela stvaranje sistema za zaštituautohtonih proizvoda. Današnje shemekvaliteta EU omogućavaju zaštitu autohtonihproizvoda i iz zemalja van EU. Proizvodikoji nose oznaku autohtonog kvaliteta,od istovrsnih se razlikuju po tačno određenimsvojstvima. U EU su poznata tri oblikaprava na oznake autohtonih proizvoda, kojise mogu odgovarajućim postupcima zaštititikod nadležnih institucija te steći pravaoznačavanja tih proizvoda. To su prava na:• oznaku izvornosti PDO 1• oznaku geografskog porijekla ili zaštićenigeografski indikatori PGI 2• oznaku tradicionalnog ugleda hraneili zaštićene oznake garantovanogtradicionalnog specijaliteta TSG 3 .Registrirati se mogu svi poljoprivrednii prehrambeni proizvodi namijenjeniza konzumaciju, izuzev prirodnih mineralnihi izvorskih voda, jakih alkoholnihpića, vina, voćnih vina i dr. proizvoda odgrožđa i vina, osim vinskog octa 4 . Geografskeoznake na proizvodu informirajupotrošača da proizvod potiče sa određeneteritorije ili mjesta na toj teritoriji. Pri tomese specifičan kvalitet, reputacija,imidž ili neka druga osobina proizvoda,dovodi u vezu sa njegovim geografskimporijeklom. Proizvod s tog geografskogpodručja mora se razlikovati po nečemuod ostalih proizvoda iz iste grupe i morabiti specifičan po svojim osobinama. Zaštićenaoznaka izvornosti koristi se zaoznačavanje prehrambenog proizvoda čijisu kvalitet ili karakteristike isključivoili u velikoj mjeri nastali pod uticajem posebnihprirodnih i ljudskih faktora određenegeografske sredine. Oznaka izvornostise prema tome može registrirati samoza proizvode koji se doista i proizvodeu navedenom geografskom području.U slučaju zaštite oznake izvornosti obavezaje da se procesi proizvodnje i preradeodvijaju na istom području, a kod zaštićeneoznake geografskog porijekla dovoljnoje da se samo jedna od faza odvijaunutar regije. Pored oznake izvornosti igeografskog porijekla postoji i oznakagarantovano tradicionalnog specijaliteta(tradicionalnog ugleda) poljoprivrednih iprehrambenih proizvoda. Oznaka tradicionalnogugleda nije oznaka geografskogporijekla, ali namjena joj je ista kao iostalim oznakama, a to je zaštita autohtonihpoljoprivrednih proizvoda od imitacijai nestajanja. “Tradicionalan” označavadokazanu vrijednost na tržištu kroz vremenskorazdoblje koje pokazuje prenošenjes generacije na generaciju. Ovo vremenskorazdoblje općenito obuhvata jednuljudsku generaciju, a to je najmanje 25godina. Oznaka za garantovani tradicionalnispecijalitet naglašava tradicionalnikarakter u sastavu proizvoda, najčešće jelaiz gastronomske ponude i potvrda jepriznavanja posebnih svojstava hrane.Oznake koje se postavljaju na ambalažuproizvoda su standardizirane po boji, oblikui tekstu koji upućuje na vrstu zaštite. Svakipoljoprivredni ili prehrambeni proizvodproizveden i/ili prerađen u skladu sa specifikacijommora biti označen na način dapored registriranog naziva ima i vidljivi navod“zaštićena oznaka izvornosti”, odnosno“zaštićena oznaka geografskog porijekla”uz isticanje pripadajućeg znaka.Slika 1. EU logo za označavanje tipičnihproizvoda vezanih za geografskoporijeklo, izvornost i tradicionalni ugleda) oznaka izvornosti (protected designationof origin PDO)b) oznaka geografskog porijekla (protectedgeographical indication PGI) ic) oznaka tradicionalnog ugleda hrane“garantovani tradicionalni specijalitet”(traditional speciality guaranteed TSG)Sva tri navedena oblika zaštite služeza registraciju originalnih proizvoda čimese potvrđuje porijeklo proizvoda sa određenogpodručja. Proizvodi s navedenimoznakama podliježu kontroli u skladu salegislativom, kojom se potvrđuje propisaninačin proizvodnje i kvalitet. 5 Zaštitaoznake značajna je sa više aspekata: pravnog,marketinškog, potrošačkog, poduzetničkogi agrarnopolitičkog. Tradicionalniautohtoni prehrambeni proizvodi,kao i jela, ako se standardiziraju i tržišnorazvijaju, stvaraju mogućnosti za izgradnjuprepoznatljivih brendova ili robnihmarki. Zaštitu oznake geografskog porijeklai izvornosti proizvoda vrši organiziranoudruženje (grupa) standardiziranjemproizvoda i procesa. Zaštita oznake baziranaje na sposobnosti udruženja da dokažeusklađenost proizvoda sa zahtjevimazakonske regulative koja tretira ovuoblast. Dokazivanje se obavlja po proceduramakoje su tačno definirane legislativom.Pri tome se osiguravaju uslovi daproizvod uvijek bude istog kvaliteta kao isvojstava koja ukazuju na njegovo geografskoporijeklo, izvornost ili garantovanotradicionalni specijalitet. Proizvođačmora dokazati da koristi sirovine sa definiranegeografske teritorije i da procesproizvodnje obavlja u skladu sa specifičnostimakoje taj proizvod razlikuje odostalih proizvoda iz generične grupe.3. Geografsko porijeklo hrane ihalal hranaHalal hrana definirana je šerijatskimpropisima, a osim ograničenja u konzumiranjuhrane, odnosi se na postupke pripremanjajela, serviranja jela, objedovanja,ponašanju tokom jela, ponašanju nakonjela, ali isto tako i na zahtjeve kojetreba hrana zadovoljiti da bi organizambio zdrav, radno sposoban i u stanju ekvilibriuma-homeostazesa svojom okolinom.Potrošači halal hrane žele upoznati iautohtone prehrambene proizvode iz drugihpodručja svijeta. Muslimani žive širomzemaljskog globusa, a najviše ih je uAfrici i Aziji. Kao rezultat života na različitimgeografskim lokacijama, pojavljujuse različite prehrambene navike i običaji.Prehrambeni običaji gotovo da se temeljnorazlikuju na svim kontinentima globusa.Tako se razlikuje mediteranski prehrambeniobičaji od azijskih, prehrambeniobičaji sjevernih naroda (eskima) odprehrambenih običaja crnaca u Africi itd.Čak se znatno razlikuju prehrambeni običajiunutar kontinenata između pojedinihpopulacijskih grupa. Tako se razlikuje kineska,indijska, japanska, malezijska,meksička, grčka i druga prehrana. Japancijedu nepečeno meso ribe (suši), Kinezijedu mnoge vrste mesa koje su svimaostalima zabranjene, ali jedu uz rižu i kikiriki,Indijci jedu ljuta i začinjena jela(sa karijem), Malajci također jedu jakopaprena jela, ali i slatke sosove sa pilećimmesom, Meksikanci jedu tortilju sa grahom,Južnoamerikanci jedu govedinu. Toujedno podrazumijeva da jela koja jedumuslimani u Maroku nisu ista jela uobičajenaza muslimane u Pakistanu ili uMaleziji. Međutim, sve njih spaja zajedničkiimenitelj koji se zove islam, a sljedstvenotome i halal hrana. Djeca koja suodgojena u islamskom duhu od malih noguusvajaju znanja o tome šta im je dozvoljeno,a šta zabranjeno jesti, što presudnoutiče na oblikovanje njihovih prehrambenihnavika tokom cijelog života.Halal izričito i nedvojbeno zabranjujekonzumiranje neke hrane koja je sastavnidio prehrambenih običaja mnogih naro-

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJESlika 2. Oznake za halal proizvodeMalezijeda. Na primjer, pojedine etničke skupineu Jugoistočnoj Aziji i Kini jedu meso gotovosvih vrsta životinja, pa ih shodnotome i uzgajaju. U kineskim mesnicamaje moguće kupiti različite dijelove psa,magarca, majmuna, a nerijetko se u ruralnimpodručjima jede meso paukova,škorpija i različitih insekata. U EuropiFrancuzi i Španjolci tradicionalno konzumirajukonjsko meso, Talijani jedu žabljemeso, a posebni specijaliteti su žablji bataci.Kod većine naroda, izuzev muslimanai jevreja, konzumira se svinjsko meso,a alkohol je striktno zabranjen samo kodmuslimana. U većini zemalja se ne konzumirameso lavova i tigrova, ali mesomedvjeda i pršut od medvjeda se konzumirau mnogim europskim zemljama, anaročito u ruralnim dijelovima sjevernihzemalja. Izričita i dobro poznata zabranaje konzumiranje svinjskog mesa i alkoholakod muslimana. Svinjsko meso kao iprerađevine svinjskog mesa i različita alkoholnapića, mogu da budu sa oznakamageografskog porijekla.4. ZaključciProizvodi sa oznakom geografskogporijekla, izvornosti i garantovano tradicionalnogspecijaliteta pobuđuju posebaninteres potrošača islamske konfesije, poduvjetom da su to halal proizvodi. U obaslučaja i halal i geografska oznaka dajuproizvodu dodatnu vrijednost i veće tržišnemogućnosti. Zaštitne oznake izvornostii geografskog porijekla prehrambenogproizvoda ukazuju na posebne karakteristikekoje proizlaze iz geografskih specifičnostipodručja iz kojeg potiče proizvod,te iz tradicionalnog sastava proizvodaili metoda proizvodnje što dajeposebnu atraktivnost proizvodu. Kao icertificiranje halal oznake, postupak zaštiteoznake zahtijeva multidisciplinarantimski rad u okviru udruženja sa proizvodno-tehnološkog,ekonomskog i pravnogaspekta. Za ove vrste proizvoda potrošačisu spremni platiti višu cijenu oduobičajene, a posebno ako su proizvedeniuz poštivanje pravila organske proizvodnje.Takvi proizvodi zadovoljili bi željupotrošača za jelima i prehrambenim proizvodimakoji su: prvorazredni, specijalni,drukčiji, pouzdani i s garancijom kvalitete,porijekla i tradicije. Halal uz zaštituizvornosti i geografskog porijekla proizvodamože biti efektivan alat marketinškogpristupa u razvoju robnih marki, aliistovremeno i konkurentna prednost zamale proizvođače jer štite proizvode naosnovu njihovog mjesta proizvodnje.Literatura1. Uredba Vijeća EZ-a br. 510/2006 od20. marta 2006. o zaštiti zemljopisnihoznaka i oznaka izvornosti poljoprivrednihi prehrambenih proizvoda,Official Journal of the European Union,No L 93 page 12-25, date31.3.2006., http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexU...2. Uredba Vijeća EZ-a br. 509/2006 od20. marta 2006. o priznavanju posebnihsvojstava poljoprivrednih i prehrambenihproizvoda i dodjeli oznakegarantirano tradicionalnim specijalitetima(Council Regulation (EC)No 509/2006 of 20 March 2006. onagricultural products and foodstuffsas traditional specialities guaranteed),Official Journal of the European Union,No L 93, page 1-21, date31.3.2006., http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexU...3. COMMISSION REGULATION(EC) No 1898/2006 of 14 December2006. laying down detailed rules ofimplementation of Council Regulation(EC) No 510/2006 on the protectionof geographical indications anddesignations of origin for agriculturalproducts and foodstuffs.4. Uredba Komisije (EZ-a) br. 1216//2007 od 18. listopada 2007. kojapredviđa detaljna pravila za provedbuUredbe Vijeća (EZ-a) br. 509/2006 opoljoprivrednim i prehrambenim proizvodimakao garantirano tradicionalnimspecijalitetima.5. Vodič za registraciju oznaka izvornostii oznaka zemljopisnog podrijetlahrane, Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodnoga gospodarstva,Zagreb, 2006.6. Heath, C.: The Importance of GeographicalIndications. World IntellectualProperty Report 157, 2000. Pogledatina web: http://www.ecap-project.org/fileadmin/ecapII/pdf/en/activities/regional/gi_2003/importance_gi_heath.pdf7. D. Samaržija i N. Antunac: Oznakekvalitete: izvornost (PDO), zemljopisnopodrijetlo (PGI) i garantirano tradicijskispecijalitet (TSG) u socijalnoji gospodarstvenoj zaštiti tradicionalneproizvodnje sira, Mljekarstvo52 (4) 279-290, 2002.WEB STRANICE1. http://europa.eu.int/comm/agriculture2. http://www.fmoit.gov.ba/bh_chm/17%20%20Geneticka%20raznolikost.pdf3. http://ec.europa.eu/agriculture/quality/database/index_en.htm4. http://ec.europa.eu/agriculture/quality/schemes/authorities.pdf5. http://www.fsai.ie/legislation/food_legislation/labelling_presentation_advertising_foodstuffs/protection_of_geographical_indications.html6. http://hcpm.agr.hr/prodaja/zastitaautohtonih.pdf.7. http://www.politika.rs/ilustro/2284/2.htm8. http://www.wipo.int/portal/index.html.en9. www.mps.hr10. http://www.dziv.hrBilješke1PDO skraćenica od engl. Protected Designation ofOrigin.2PGI skraćenica od engl. Protected GeographicalIndication.3TSG skraćenica od engl. Traditional SpecialityGuaranteed.4Ovi proizvodi štite se drugim procedurama, a vinojoš posebnim.5Generički proizvod se prodaje pod općim nazivomza vrstu proizvoda,.( sok od jabuke, pekmez, siritd. su generički proizvodi) i ne podrazumijevarobnu marku23JOURNAL

HALAL KVALITETATržište i cijene halal proizvodaProf. dr. Kadrija Hodžić24JOURNALUvod: formiranje tržišta i cijenahalal proizvodaU Kur'anu i sunnetu Allahovog Poslanikas.a.v.s određena su pravila zdrave hranei njene ispravne upotrebe za svakog muslimanakako bi bio siguran da je ono što praktikujei konzumira dozvoljeno, čisto, higijenskoi da nije štetno za njegovo zdravlje.Jednom riječju – da je “halal”. Nasuprot tome,termin “haram” je sve što je po islamskimpropisima muslimanu zabranjeno ilištetno po njega, odnosno njegovu okolinu. 1Danas, po procjenama, 70 posto muslimanskezajednice širom svijeta živi i hrani se uskladu sa halal standardom (halalan toyibban– hrana dopuštena i u skladu s vjerskimpropisima), koji podrazumijeva znatnoviše od reguliranja pripreme i konzumiranjahrane, i odnosi se na čitavu lepezuproizvoda i usluga, poput: lijekova, kozmetike,predmeti za opću upotrebu te različitevrste usluga – od finansijskih, bankarskih,transportnih i špediterskih, usluga uskladištavanja,carinjenja i rukovanja proizvodimapa sve do uslužne i trgovinske djelatnosti.Među najpoznatije halal-proizvode spadajumeso, mlijeko u prahu, dodaci za kuhanjei sokovi.Budući da ovi proizvodi “izlaze” na tržište,kao ishod savremene i neupitne podjelerada, to je razumljiv ekonomsko-teorijskiinteres za artikuliranje prirode i zakonitostitržišnosti halal proizvoda. Naša analizatržišta halal proizvoda uočila je njegovedvije osnovne karakteristike. S jedne straneradi se o jednom od najperspektivnijih tržištau svijetu, koje u posljednjim godinamaraste s prosječnom godišnjom stopom odcca 40 %, a prema prognozama, u idućihdeset godina rast će se u Evropskoj uniji povećatiza dodatnih 20-25 %. S druge strane,tržišna osobenost halal proizvoda je potpunazaštićenost u konkurenciji od proizvodakoji nisu pod halal standardom. Međutim,ova “zaštićenost” u konkurentnosti prestajes tržišnim sučeljavanjem s istovrsnim proizvodimapod halal standardom: ukoliko bipretpostavili da, npr., svi mesari u gradu poslujupod halal standardom imali bismo klasičanprimjer potpune tržišne konkurencije.Ostanemo li na slučaju “konkurencijske zaštićenosti”(npr. jedan ili nekoliko mesara ugradu posluju pod halal standardom, a sviostali su van ovog standarda) ponuđači bihalal proizvode na tržištu prodavali kao “diferenciraneproizvode”. Tada bismo halalproizvode mogli definirati kao jedinstveneprimjere strogo diferenciranih proizvodačija se konkurencijska zaštićenost temeljina činjenicama da:(1) halal proizvod nema supstituta une-halal proizvodu i da je zbog(2) potpunog odsustva imitacije i inovatorstvasa ne-halal primjesama(islamska filozofija hrane zabranjujesve što s halala vodi u haram)nemoguć ulazak u sektor halalproizvoda.Tako se halal proizvod spram ne-halalproizvoda iskazuje kao primjer sui generisstvarne diferencijacije i potpune neelastičnosticijena (ne-halal proizvod ne možeprivući konzumenta halal proizvoda nikakvimsmanjenjem cijena). Ekonomističkinačin razmišljanja bi, pri tome, odmah postaviopitanje mogućnosti da ponuđači halalproizvoda u tržišnom okruženju ne-halalproizvoda uspostave monopolsku situacijuodređivanja monopolskih cijena svojihproizvoda, koji bi, kako u tom slučajuvrijedi tržišna logika, ostvarivali monopolskiekstraprofit. Međutim, ukoliko bi dosljednoslijedili zaključke nekih od ovovremenihstudija po kojima “se islamskafilozofija ishrane ne temelji, a niti polaziod materijalne dobiti i biznisa” 2 , tadaislamsko ishodište halal proizvoda, isključujeostvarivanje monopoloskog ekstraprofita,pa prema tome i mogućnost zamonopolsko tržišno stanje ponuđača halalproizvoda. Otuda bi cijena halal proizvodai kratkoročno i dugoročno bila jednakaprosječnom trošku, a tržišna pozicija halalproizvoda najbliža stanju monopolističkekonkurencije. U tom slučaju, a s obziromna elastičniju funkciju potražnje u odnosuna tržište monopola, nivo ekstra profita ćebiti niži nego na tržištu monopola u kratkomroku, što je osjenčeno na slici 1. Cijenapo kojoj se prodaje proizvod na tržištuje Pe, dok je ravnotežna količina ponuđenana tržištu na nivou Qe. 3U dugom roku kriva (slika 2.) tražnjese pomjera ulijevo sve dok ne postanetangenta na krivu njegovih dugoročnihprosječnih ukupnih troškova (LATC).Zato na dugi rok kompanija u monopolističkojkonkurenciji cijenom može pokritisamo dugoročni prosječni trošak (p =LATC) koji je na nižem nivou proizvodnjeu odnosu na kratkoročnu ravnotežu.Kao što je sa slike 2. vidljivo da iakokompanija na tržištu monopolističke konkurencijene zarađuje ekstraprofit, cijena jeviša nego na tržištu potpune konkurencije, akoličina manja. Razlog ovakoj situaciji ješto je potrebno diferencirati proizvod na tržištupotpune konkurencije, a to neospornovodi i višim troškovima preduzeća. Da biSlika 1. Ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJESlika 2. Ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije u dugom rokudiferencirali proizvod potrebno je uložitiznačajna sredstva u reklamiranje, izraduambalaže, uspostavljanje lanca distribucije,podizanje kvaliteta proizvoda, itd.Tržišni potencijal halal proizvodaHalal tržište čini populacija od 1,8 milijardimuslimana u svijetu, ali se i sve većibroj nemuslimana koristi halal-proizvodejer ih smatraju zdravijim i sigurnijim zaupotrebu, naročito kada su u pitanju ishrana,kozmetika, ambalaža, a naročito preparatii lijekovi. Iako su muslimani prva ciljnaskupina za halal proizvode i usluge,proizvodi sa ovakvom karakteristikom susve više atraktivni i za one koji nisu muslimani.Naime, halal standard postaje ne samovjerski čin, koji se odnosi na pripadnikejedne religije, nego sinonim za zdravu ikvalitetnu hranu. Primjera radi: od ukupnogbroja populacije na britanske muslimaneotpada oko 3 %, dok je broj konzumenatahalal mesa oko 20 % od ukupnogbroja potrošača. Uz to, sve veći broj usluge,također, dobija karakter halal standarda.Od ovih usluga karakteristične su: finansijske,bankarske, usluge skladištenja itransporta, špedicije i carine. Svjetske statistikenedvosmisleno pokazuju da halalproizvodi predstavljaju “jedan od osamnajznačajnijih rastućih trendova u prehrambenojindustriji.” U cjelini gledano,radi se o najbrže rastućem tržište koje imagodišnji promet od 700-850 milijardi dolara,od čega se vrijednost svjetskog tržištahrane procjenjuje na 634 milijarde dolarau 2008. godini. U posljednjih pet godinaprosječni rast ovog tržišta iznosi 40 %, aprema predviđanju, u narednim godinamase očekuje rast od čak 50 %.Dakle, potrošačka atraktivnost halalproizvoda i usluga danas proizilazi iz slijedećihčinjenica, po kojima je halal standard:• prisutan u svim prehrambenim navikamai na svim područjima planete• prihvatljiv za sve životne dobi• prihvatljiv i za pripadnike drugih konfesija• zdravstveno ispravni proizvodi• prisutan u svim prehrambenim navikamai na svim područjima Planete• dodatno kontrolirani i nadgledaniOvakva tržišna atraktivnost halal proizvodadoprinijela je da danas vodeće internacionalnekompanije u proizvodnji halalhrane budu, zapravo, kompanije sa zapadnogtržišta: “McDonalds”, “Nestle”, “KentuckyFried Chicken”. “Nestle” je vodećisvjetski proizvođač halal-hrane: 4 u 2008.godini cca 5 % godišnjeg prihoda ove kompanijeostvareno je u prodaji proizvoda halal-hranevrijednosti od 5,23 milijarde dolara,i to u 85 tvornica halal-hrane koje “Nestle”ima širom svijeta. Najveći izvoznicihalal proizvoda od nemuslimanskih zemaljasu: Australija, Novi Zeland, Tajland,Brazil i Singapur. Najsnažnija i najbrže rastućanacionalna halal tržišta se, od pedesetakarapsko-islamskih zemalja, razvijaju uMaleziji, Iranu, Indoneziji, Pakistanu, Libiji,Saudijskoj Arabiji i Tajlandu, pri čemu jeMalezija 5 označena kao centar muslimanskogsvjetskog biznisa halal proizvodima.U ovoj zemlji su proizvodnja i potrošnja halalproizvoda postali predmet akademskouniverzitetskihistraživanja, dok država izdajejedinstvene vrijednosne papire u svijetu– islamske obveznice ili sukuk. Početkomaugusta 2008. godine u Kuala Lumpuru jeodržan seminar o promociji halal turizma injegovoj važnosti s ekonomskog, kulturnogi vjerskog aspekta. Došlo se do zaključka dase plan marketinga halal turizma stavi uplan Organizacije islamskih zemalja (OIC– Organization of Islamic Countries). Poznatavladina agencija za certificiranje halalproizvoda u Maleziji egzistira pod nazivomJakim. Najveći potrošač halal proizvoda jeSrednji istok. Ujedinjeni Arapski Emiratioko 80 posto tih proizvoda uvoze iz Brazilai Australije, a u Evropi najveća tržišta halalproizvodasu Francuska, Velika Britanija iNjemačka.Tržište halal proizvoda u EvropiUkupno evropsko tržište halal hraneza sada je procijenjeno na oko 66 milijardidolara, ili preko 5 milijardi USD godišnjegrasta. Usporedbe radi, u Evropi je 12milijuna muslimana i više ih je nego u“ Iako su muslimani prva ciljna skupina za halalproizvode i usluge, proizvodi sa ovakvomkarakteristikom su sve više atraktivni i za onekoji nisu muslimani. Naime, halal standardpostaje ne samo vjerski čin, koji se odnosi napripadnike jedne religije, nego sinonim za zdravui kvalitetnu hranu. Primjera radi: od ukupnogbroja populacije na britanske muslimane otpadaoko 3 %, dok je broj konzumenata halal mesaoko 20 % od ukupnog broja potrošača.”25JOURNAL

HALAL KVALITETA26JOURNAL“ Ukupno evropsko tržište halal hrane za sada jeprocijenjeno na oko 66 milijardi dolara, ili preko5 milijardi USD godišnjeg rasta. Usporedberadi, u Evropi je 12 milijuna muslimana i više ihje nego u Tunisu, Libiji, Jordanu ili Maleziji i,naravno, više nego u svim balkanskim zemljamazajedno. Za poduzeće koje se bavi halal hranom,a podrijetlom je s balkanskih prostora, europskimuslimani najtraženija su ciljna grupa jer sunajbliži, a njihova kupovna moć veća je od onihu mnogim islamskim zemljama.”Tunisu, Libiji, Jordanu ili Maleziji i, naravno,više nego u svim balkanskim zemljamazajedno. Za poduzeće koje se bavihalal hranom, a podrijetlom je s balkanskihprostora, europski muslimaninajtraženija su ciljna grupa jer su najbliži,a njihova kupovna moć veća je od onih umnogim islamskim zemljama. Da halalishrana nije “rezervisana” samo za muslimanepokazuje činjenica po kojoj je zaproizvođače mesa halal tržište najperspektivnijeu svim vodećim evropskimzemljama. Najeklatantniji primjer atraktivnostihalal mesa je tržište Velike Britanije:iako na britanske muslimane otpadasamo cca 3 % potrošača, ukupno učešćekonzumenata halal mesa iznosi čak 20 %od ukupnog broja potrošača. Od evropskihzemalja najveća tržišta halal proizvodai usluga su u Francuskoj (tržišteFrancuske apsorbuje promet halal proizvodaod cca tri milijarde eura godišnje) iVelikoj Britaniji. Halal cola – Meca colau Francuskoj je postala jedan od najprodavanijihbezalkoholih pića, a Nestle sveviše razvija svoja francuska tržišta halalmesa i smrznutih mesnih proizvoda. Odhalal proizvoda u Evropi su najpopularnijimlijeko u prahu, razni pojačivači okusa,začini i umaci. U zadnjim godinama svjedocismo da mnoge evropske zemlje uvodecertificiranja, u skladu sa halal standardima,i u segmente proizvodnje medikamenata,kozmetike, predmeta ličneupotrebe. Većina maloprodajnih lanacana svojim policama nudi široku lepezuhalal proizvoda i usluga.Razvoj i perspektive halal tržišta ubjedljivoje ocrtano na primjeru Velike Britanije.6 U pokrajini West Midlands osniva seevropski hub za halal mesnu industriju.Evropski hub će obezbjeđivati milijarde tonahalal mesa, domaće proizvodnje, kojimće se snadbijevati halal tržište u VelikojBritaniji i svijetu. Udruženje farmera WestMidlands provodi dvogodišnji projekatWest Midlands Projekat-kurbani koji je pokrenuloudruženje Adventage West Midlandsi Biznis forum etničkih manjina WestMidlands-a. Zahvaljujući dvogodišnjemProjektu-kurbani prezentiran je i halal standardkoji uključuje označavanje i halal certificiranjefarmi. Implementiranjem zahtjevahalal standrada na farmama omogućit ćese sljedivost halal proizvoda po sistemu odfarme do stola. Projekat kurbana koji je trajao2 godine otvorio je velike mogućnostina svjetskom halal tržištu za mnoge farmere.Halal tržište Velike Britanije se procjenjujena oko 2,8 milijardi funti. U BritanijiSlika 3. Tržišni potencijal u Evropiživi oko dva miliona muslimana, a premapodacima britanske Agencije za sigurnosthrane, halal hranu konzumira oko 6 milionakrajnih korisnika..Zapadne kompanije znaju značaj togtržišta tako da traže halal certifikaciju usvim zemljama u kojima su muslimani uznatnom broju. Već pomenuta interenacionalnakompanija “Nestle”, kao jedna odnajznačajnijih kompanija u proizvodnjiprehrambenih proizvoda, dobila je halalcertifikat, tako da su njihovi proizvodi sadadostupni kako zapadnoevropskim takoi muslimanskim zemljama (tržišta “Nestlea”za halal proizvode su Malezija, Indonezija,Turska, bliskoistočne zemlje, au Evropi Francuska, Velika Britanija iNjemačka). Od balkanskih zemalja, primjetnesu razvojne tendencije halal tržištau Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.Muslimanska populacija u Bosni iHercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoji Sloveniji ima nadzorno tijelo zahalal proizvode pod nazivom Agencija zacertificiranje halal kvalitete. U Bosni iHercegovini – Agencija za certificiranjehalal kvalitete je specializirana ustanovaIslamske zajednice u BiH koja se bavi halalcertificiranjem proizvoda, proizvođačai usluga, te praćenjem realizacije zahtjevaHalal standarda BAS 1049:2007. ukompanijama koje su implementirale navedenezahtjeve. Bosanskohercegovačkaagencija je izrasla u pravi regionalni centarza halal-certificiranje. To je jedinaustanova takve vrste u Evropi iza kojestoji Rijaset, krovno tijelo Islamske zajedniceza Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku,a članica je i Svjetskog halal vijećasa sjedištem u Džakarti. Agencija za certificiranjehalal-kvalitete, u suradnji s Institutomza standardizaciju BiH, uključenaje u izradu svjetskog halal standardaOrganizacije islamske konferencije, a u

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJEtijeku je i postupak za prijem Agencije uevropsku Asocijaciju za kvalitet EOQ. 7Inače, najveće su investicije u posljednjedvije godine u prehrambenu industriju uBosni i Hercegovinu upravo u halal biznis,tj. u proizvodnju halal proizvoda. 8 Tokom2006. godine ukupni izvoz hrvatske ekonomijebio je 8,25 milijardi eura, od toga je upedesetak muslimanskih zemalja otpremljenaroba u vrijednosti 418,82 milionaeura što je tek 5 % od ukupnog izvoza. Halaltržište vrijedi iznad 550 milijardi eura, toje potencijal u kojemu i hrvatske kompanijeitekako nalaze svoj interes. “Podravka” jeza mesnu industriju “Danica” u prošloj godiniishodila certifikat za niz proizvoda.Konzervirana gotova jela bila su hit sajma uAbu Dhabiju gdje je iskazan interes i zadječju hranu, juhe te “Vegetu”. U završnojje fazi postupak certificiranja za te proizvodnjepa u Podravci vjeruju da će uskorouslijediti realizacija i tih pošiljki budući dasu na sajmu u Abu Dhabiju s jednim partnerompotpisali ugovor o zastupanju i distribucijiza tržište Emirata. Za mnoge ekonomskeanalitičare, prodaja halal hrane,koja je u skladu s muslimanskim vjerskimpropisima, “u Evropi će u godinama kojedolaze snažno rasti s obzirom na to da sveviše maloprodajnih lanaca usmjerava poslovnustrategiju na taj sektor”, pa se “očekuje20 do 25-postotni rast poslovanja shalal hranom u idućih deset godina.”U zadnje dvije godine u postupku halalcertificiranja je više od 30 kompanija iz Bosnei Hercegovine, Hrvatske, Srbije, a pripremase početak certificiranja prema halalstandardu u Sloveniji, Crnoj Gori, Makedonijii Austriji. Inače, najveće su investicije uposljednje dvije godine u prehrambenu industrijuu BiH upravo u halal biznis, tj. uproizvodnju halal proizvoda. Jedan od primjerajest Perutnina Ptuj, koja je potkrajprošle godine 17 milijuna eura investirala uTvornicu gotovih proizvoda na bazi peradarskogmesa u Brezi. Iz brezanske tvorniceperadarski će se proizvodi distribuirati našire regionalno tržište. “U našoj (prehrambenoj)industriji halal certifikat znači proizvodnjuprema najvišim higijenskim, veterinarskimi sanitarnim standardima te proizvodnjubez ikakvih komponenata ili sastojakau hrani zabranjenih muslimanima. Halalstandard kompatibilan je sa svim drugimstandardima (HACCP itd.) povezanima shigijenom i sigurnošću namirnica i u tomsmislu pridonosi većoj sigurnosti i kvalitetihrane, što mnogo znači svim potrošačimabez obzira na njihovu vjersku pripadnost.Proizvodnja hrane koja, među ostalim,uključuje i halal standard proizvođačimazasigurno otvara vrata za izvoz proizvoda ina tržišta izvan BiH”. Evropska je unija Bosnii Hercegovini najvažniji vanjskotrgovinskipartner, a na islamske zemlje u ukupnomizvozu otpada samo 10 %. Već 1000proizvoda nosi halal znak, dok je u 20 kompanijas područja Hrvatske i BiH oko 140osoba steklo certifikat za kontrolu proizvodnjepo halal standardu.ZaključakAnaliza tržišnosti halal proizvoda je pokazalanjegove dvije osnovne karakteristike:(1) radi se o jednom od najperspektivnijihtržišta u svijetu koje u posljednjim godinamaraste s prosječnom godišnjom stopomod cca 40 %, a prema prognozama, u idućihdeset godina rast će se u Evropskoj uniji povećatiza dodatnih 20-25 %, dakle budućirast se očekuje sa stopom od 50 %; (2) tržišnaosobenost halal proizvoda je potpunazaštićenost u konkurenciji od proizvoda kojinisu pod halal standardom. Halal proizvodesmo u ovom radu definirali kao jedinstveniprimjeri strogo diferenciranih proizvodačija se konkurencijska zaštićenosttemelji na činjenicama da: (1) halal proizvodnema supstituta u ne-halal proizvodu ida je zbog (2) potpunog odsustva imitacije iinovatorstva sa ne-halal primjesama (islamskafilozofija hrane zabranjuje sve što s halalavodi u haram) nemoguć ulazak u sektorhalal proizvoda. Tako se halal proizvodspram ne-halal proizvoda iskazuje kao primjersui generis stvarne diferencijacije ipotpune neelastičnosti cijena (ne-halal proizvodne može privući konzumenta halalproizvoda nikakvim smanjenjem cijena).Ove i slične tržišne osobenosti halal proizvodačine da je interes ekonomske teorijeza ove proizvode sve veći, naročito kada jeu pitanju tretman “konkurencijske zaštićenosti”,a sa ovim je povezana i potreba konačneartikuliranosti šta jeste halal proizvod,budući da i među islamskim stručnjacimapostoje neslaganja oko toga da li suprihvatljivi bezalkoholno pivo, kolagen ilisirče. U to ime, Organizacija islamske konfrencijeradi na ujednačavanju standarda zahalal-proizvode, koji bi se primjenjivali usvih 57 njenih članova (u koje spada i BiH),što se, zbog etičkih neslaganja, razvija složeni nadasve interesantan svjetski diskurs,čiji ishod će značajno uticati na razvoj ekonomsketeorije o tržištu halal proizvoda.Literatura1) Ahmetović, Elvira, Halal biznis otvaravrata novih tržišta, LIDER, Zagreb,www.korporativnasigurnost.org/ Default.aspx?sid=56187(03.01.2010.).2) Jašić, M., Hodžić, K., Jašić, O.(2008.): Kultura prehrane u islamu,“Pogledi”, BZK “Preporod” BiH, općinskodruštvo Tuzla, br. 12, juni.3) Hodžić, Kadrija, red. (2009.): Teorijatržišta i cijena, Institut za ekonomikupoljoprivrede Beograd i Fakultet zaposlovni menadžment, Mostar.4) Hodžić, Kadrija, Tržište halal proizvoda(2009.), Predavanje na Seminaru zasavjetnike halal kvaliteta za kandidateiz BiH, Hrvatske, Slovenije, Srbije,Crne Gore i Makedonije, Agencija zacertificiranje halal kvalitete BiH Tuzla,Hotel “Senad od Bosne”, Lukavac,28. mart – 01. april 2009.5) Osmanović, Nasiha, www.muslimserbia.com/forum/viewtopic.php.6) Riaz, Mian, Regenstein, J.M. (2004.):Halal food production, Food Protein,Res. & Dev. Cent., Texax A&M Uniersity,College Station, USA.7) www.halal.ba8) www.bosnjaci.net9) www.bankamagazine.hr/...10) www.instore.ba11) www.HDCglobal.com/Halal_Directory12) www.islambosna.baBilješke1U suri El-Maide, nakon obznanjivanja šta se nesmije jesti, stoji: “Zabranjuje vam se strv, i krv, isvinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo,a ne u Allahovo ime, i što je udavljeno i ubijeno; išto je strmoglavljeno – i rogom ubodeno, ili od zvijerinačeto – osim ako ste ga preklali – i što je nažrtvenicima žrtvovano... A onome ko bude primoran– i kad hara glad, bez namjere da učini grijeh,Allah će oprostiti i samilostan biti.” (l-Maide, 3).2S. Topoljak, Halal i haram u ishrani, El-Kalimeh,Novi Pazar, 2008., str. 62.3K. Hodžić (redaktor), Teorija tržišta i cijena, Institutza ekonomiku poljoprivrede Beograd, 2009. ifakultet za poslovni menadžment, Mostar.4www.instore.ba/.../160-nestle-globalno-halal-trite-634-mlrd-dolara.html.5Nasiha Osmanović, www.muslimserbia.com/forum/viewtopic.php.6Prema islambosna.ba/index.php/component/content/2976?...7Primjer ekspanzivne djelatnosti Agencija za certificiranjehalal kvalitete Bosne i Hercegovine jeorganiziranje u saradnji sa IHI Alliance međunarodnogokruglog stola na temu “Proizvodnja halalhrane”. Skup se održao u sali Vanjsko-trgovinskekomore Bosne i Hercegovine, u Sarajevu, 13. augusta2009. godine. Cilj ovog jednodnevnog skupaje izrada osnovnog priručnika za proizvodnju halalproizvoda koji će biti dio međunarodnog halalstandarda zemalja OIC (Organizacije islamskekonferencije). Globalni projekat proizvodnje halalhrane započet je 2006. godine kao Svjetski halalforum i danas broji prisustvo četrdesetak zemalja.8Jedan od primjera jest Perutnina Ptuj, koja je potkraj2008. godine 17 miliona eura investirala uTvornicu gotovih proizvoda na bazi peradarskogmesa u Brezi.27JOURNAL

HALAL KVALITETAPrimjena halal i košer certifikata umarketingu hraneMr. sc. Olivera Jurković MajićSažetak28Religija i religijska pripadnost umnogome određuje ponašanje, vrijednosti, stavove, shvaćanja i životni stil, kako pojedinca,tako i šire zajednice. Iako se mnogi njeni aspekti ne mogu racionalno i empirijski sagledati, utjecaj religije u svakodnevnomosobnom i poslovnom životu pojedinca determinira njegove postupke i ponašanje. Svjesni toga, marketinški stručnjaci ne zanemarujunjen utjecaj na marketinške aktivnosti i marketinšku komunikaciju. Religijska pripadnost određuje mnoge razlike uobrascima ponašanja, zahtijeva prilagodbu u planiranju i provođenju poslovnih aktivnosti. Religijske zabrane i ograničenja nalažumnoge prilagodbe potrošačima-vjernicima, kako u svezi samog proizvoda ili usluge, tako i u svezi prodaje, promocije,distribucije i sl. Vjerske institucije mogu djelovati otežavajuće ili podržavajuće pri uvođenju nekih proizvoda na tržište. Utjecajvjerskih lidera na prihvaćanje određenih proizvoda i usluga je dominantan.Svakodnevni život potrošača-vjernika umnogome je određen njegovom vjerskom pripadnošću, naročito način ishrane i obredii rituali vezani uz hranu. Upravo prilagodba prehrambenih proizvoda (ali i mnogih drugih proizvoda) potrebama potrošačavjernika,proizvođačima hrane i njihovim marketinškim stručnjacima može bitno pridonijeti u novoj kvaliteti komuniciranja spostojećim potrošačima te pridobivanju novih potrošačkih segmenata. U radu se sugerira prilagodba postojećih brendova prehrambenihproizvoda potrebama potrošača-vjernika, muslimana i židova, uvažavajući religiju i tradiciju, mada se istovremenootvara i tržište suvremenih trendova u prehrani, poznato pod nazivom “zdrava hrana”. Prehrambeni proizvodi koji su dobilicertifikate “halah” i “košer” su od velike emotivne važnosti za potrošače-vjernike koji se emotivno vežu uz proizvod, a to jeznačajan korak u stvaranju lojalnosti potrošača. Iako u marketinškom proučavanju ponašanja potrošača nema univerzalnih riješenja,“halal” i “košer” certifikat su siguran alat marketinškim stručnjacima s kojim će se poistovjetiti potrošači-vjernici. Certifikat,kao garancija kvalitete prehrambenih proizvoda, komunicira s racionalnom komponentom ponašanja potrošača, a s religijskogstajališta komunicira s osjećajem pripadnosti i emocijom s kojom se potrošači poistovjećuju.Ključne riječi: “halal” certifikat, “košer” certifikat, ponašanje potrošača, marketing hraneJOURNALUvodU anglosaksonskoj literaturi susrećemopojam food marketing koji odgovaranašem pojmu marketinga hrane. Naime,najčešće se govorilo o marketingu u poljoprivredi;marketingu poljoprivrednoprehrambenihproizvoda; marketinguagroindustrijskog kompleksa, da bi se, uposljednje vrijeme, počeo koristiti terminmarketing hrane ili marketing u proizvodnjihrane. Za potrebe ovog rada prikladnomse smatra definicija marketingahrane kao “skup svih poslovnih aktivnostiuključenih u tijek proizvoda hrane odpočetne poljodjelske proizvodnje do krajnjegpotrošača” 1 , jer će se razmatrati proizvodikoji su namijenjeni krajnjem potrošačui koji respektiraju njegovu religioznupripadnost kao i prehrambene navikekoje iz nje proizlaze.Svjesni činjenice da proizvodnja hraneu gospodarstvu svake zemlje ima strateškoznačenje, u radu će se razmatrati samo onisegmenti potrošača kojima je ponuda hranedeterminirana vjerskim pravilima i obilježjimakvalitete, certifikatima, koji označavajui garantiraju da je takav prehrambeniproizvod za vjernike prihvatljiv i preporučljiv.Prehrambeni zakoni i pravila kojepropisuju razne religije: islam, židovstvo(judaizam), hinduizam i kršćanstvo nastalisu davno, ali su se zadržali sve do danas.Oni su bitan dio identiteta kako pojedincatako i država te jedan od pokazatelja njihoverazličitosti. “Mnogo toga se može zaključitio karakteru čovjeka iz načina kakojede žele bombone”, rekao je Ronald Regan,a dodajemo da je obilježje (trend) univerzalnog,globalnog potrošača hrane, vezanouz količinu hrane (različite dijete) ikvalitetu hrane (tzv. zdrava hrana). U radugovorimo o proizvodima koji su namijenjeniisključivo tržištu individualnih potrošačakoji zahtijevaju i dodatne marketingnapore, naročito u strogo kontroliranomprocesu (proceduri) proizvodnje idistribuciji.Na prvi pogled, vodeći se statističkimpodacima, mogli bi pomisliti da se, u RepubliciHrvatskoj, radi o jako malom brojupotencijalnih potrošača. Procjenjuje seda u Republici Hrvatskoj živi oko 60 tisućastanovnika muslimanske vjeroispovijesti,a židovske vjeroispovjesti i znatnomanje. Međutim, vođeni marketinškomfilozofijom promišljanja, ti tržišni segmentimogli bi postati iznijansirane iprofitabilne tržišne niše kako na domaćem,tako i na turističkom, ali naročito naizvoznom tržištu. Naime, prema posljednjimistraživanjima u Europi posljednjih10 godina muslimanska populacija se povećala140%, a procjenjuje se da će sebroj muslimanskog stanovništva povećatina oko tri milijarde. Dobivanjem halal ikošer certifikata za pojedine prehrambeneproizvode i agresivnijim marketinškimnastupom hrvatski proizvođači hrane moglibi zaobići osnovne prepreke agrarnogprotekcionizma pojedinih zemalja te bi seolakšala penetracija proizvoda hrane natržišta na kojemu vladaju zakoni već utvrđenepoljoprivredne politike i intraregionalnerazmjene.

Primjenom diferenciranog i koncentriranogmarketinga, gospodarskim subjektima-proizvođačimahrane, koji bidobili halal i košer certifikat, uz neznatnafinancijska sredstva, moguće je pozicioniranjeproizvoda kao visokodiverzificiranihs prepoznatljivim certifikatom kaojamstvom kvalitete, te prepoznatljivommarkom/brandom. Na slici 1. pokazujemomoguće korake u brendiranju halalproizvoda na primjeru malezijskog halalbrenda.Slika 1: Koraci u brendiranju halalproizvodaIzvor: izradila autorica premahttp://magazine.asiabusinessinvestor.comČinjenica da na ljestvici najvrednijihsvjetskih brendova nijedan ne dolazi izmuslimanskih zemalja, marketinškestručnjake ne bi trebala obeshrabriti akose zna da na donošenje odluke o kupnjikod muslimanskog stanovništva znatnoutječe religija koja je jednako snažno prisutnau njihovom stilu života neovisno odobnoj skupini, prihodima, geografskompoložaju, naobrazbi, ili spolu. Proizvođačimahrane, vjerska pripadnost kao obilježjekoje identificira potencijalnu ciljnuskupinu, može postati važan čimbenik ukompleksnom spletu percepcija, utisaka iosjećaja koje potrošač ima za neki proizvodu usporedbi s proizvodom konkurencije.Marketinški stručnjaci s područjamarketinga hrane trebali bi prepoznativažnost halal i košer certifikata kao važneatribute i dodatnu (novu) prednost u pozicioniranjusvojih proizvoda na tržištuprehrambenih proizvoda.Ponovno povijest kao “magistravitae”Utjecaj religija na čovjekov cjelokupniživot i na oblikovanje njegovog identiteta,načina života, djelovanja, ponašanja,civilizacijska je konstanta. Na globalnomtržištu, čovjek-potrošač je “animalrationale”; “zoon politikon”; “homoeconomicus” ali i “ens religiosum”. Dakle,određen je i religijskim osjećajem ivođen njima u donošenju mnogih odluka.Tekst najstarije propagandne poruke pronađenmeđu iskopinama na tlu egipatskoggrada Memfisa, oblikovan po voljibogova, glasi: “Uđite pod moj krov. Ja,Renos s Krete, po volji bogova, tumačimvaše snove”!Način proizvodnje hrane i izbor hranemijenjao se stoljećima. Dostupnost hranei način pripreme, kao i vjerski propisi vezaniza nju razlikovali su se od države dodržave. Utjecaj religije na prehranu uočenje odavno i zadržan je do današnjeg doba,a ogleda se od komunikacije s Bogom(hrana kao žrtva, zahvala), pripadnostiodređenoj religiji preko prihvaćanje pravilao prehrani i učvršćivanje vjere postom,do prehrambenih restrikcija koje seodnose na hranu koja se smije ili ne smijekonzumirati, te način i pravila pripreme iproizvodnje hrane. Kod starih Rimljanakult hrane je bio jako razvijen, prevladavaoje hedonizam i neumjerenost za razlikuod umjerenijih Grka. U Egiptu se velikerazlike između bogatih i siromašnihogledaju i u prehrani, a faraoni su i svojeHALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJEgrobnice punili namirnicama i statuamakuhara i pekara. Upravo zbog viška u proizvodnjihrane počinju se javljati obrt itrgovina. Industrijska revolucija donosi ipromjene u proizvodnji i pripremanjuhrane, a spremanje hrane u limene posudebez zraka, koji se prvi put javlja u Engleskoj,omogućava dostupnost hrane tijekomcijele godine, pa počinje masovnaproizvodnja i distribucija hrane.Sve velike svjetske religije daju simboličkiznačaj hrani svjesne njenog značajaza opstanak čovjeka i svih živih bića. Zakršćane je važna Isusova rečenica “Ja samkruh života” (Ivan 6:24-35), odnosno najvažnijaslika u kršćanskoj tradiciji su kruhi vino koji simboliziraju tijelo i krv Kristovu,njegovu žrtvu na križu. Kako kršćanivjeruju da su sve dobre stvari darovi odBoga, zahvaljuju Bogu prije svakog obroka.U kršćanskoj religiji i neki drugi prehrambeniproizvodi imaju simboličko značenje(jaja, janje, mlijeko, med). Razlikujemotri kršćanske crkve: rimokatoličku,pravoslavnu i protestantsku, a sve one poznajui prakticiraju mnoge svetkovine uzkoje vežu točno određenu hranu i načinprehrane. S tim u vezi poznajemo post ilinemrs tijekom kojega treba izbjegavatiodređenu hranu (npr. korizma). Neke protestantskecrkve imaju i posebne prehrambenenavike, npr. mormoni i adventisti,čiji vjernici izbjegavaju konzumiranje alkoholnihpića, napitke koji sadrže kofein,ograničavaju uporabu mesa u prehrani,svinjetinu, kao i čaj, kavu i začinsko biljekoji se, također, izbjegavaju.“ Na prvi pogled, vodeći se statističkimpodacima, mogli bi pomisliti da se, uRepublici Hrvatskoj, radi o jako malombroju potencijalnih potrošača. Procjenjuje seda u Republici Hrvatskoj živi oko 60 tisućastanovnika muslimanske vjeroispovijesti, ažidovske vjeroispovjesti i znatno manje.Međutim, vođeni marketinškom filozofijompromišljanja, ti tržišni segmenti mogli bipostati iznijansirane i profitabilne tržišneniše kako na domaćem, tako i na turističkom,ali naročito na izvoznom tržištu.”29JOURNAL

30JOURNALHALAL KVALITETA“ Dopušta se mogućnost da društvene željebudu u konfliktu sa privatnim željama, alidruštvene potrebe ne suprotstavljaju seprivatnim potrebama, pošto i jedne i drugeteže ka istom – mesleha (definirana korist naovom ili na onom svijetu). Islamski potrošač,za razliku od sekularnog potrošača, pravirazliku između dvije vrste izbora: mesleha naovom i mesleha na onom svijetu. Na tajnačin možemo definirati i dvije vrstepotrošačkih košarica.”Hinduisti izbjegavaju konzumiranjemesa iako nije potpuno zabranjeno, akonzumiranje govedine je zabranjeno jerse krava smatra svetom životinjom. Zavećinu možemo reći da su vegetarijanci izbog koncepta “ahimsa” koji se odnosi nanenasilje na životinjama. Također nesmatra se primjerenom ni hrana koja stimuliraosjete, primjerice luk i češnjak,zbog duhovnog sklada. Neka hrana sesmatra prirodno čistom i preporuča se,kao npr. mliječni proizvodi.Budistički prehrambeni običaji se razlikujuod sekte do sekte, ali većina apstiniraod govedine i slijede princip nenasiljana životinjama.Halal hrana – halal certifikatU islamskoj religiji konzumiranjehrane je vjersko pitanje. Islam ne odobravarasipanje hranom koja je dar od Boga.S obzirom da Kur'an naglašava važnostčistoće, konzumiranje isključivo halalhrane smatra se obvezom svakog muslimana.Halal je arapski termin koji označava“nešto što je muslimnu odobreno”.U kontekstu jela i pića označava ono štomu je dozvoljeno konzumirati. Svinjetinai svi proizvodi koji je sadrže, meso oboljelihživotinja koje nisu zaklane u imeAllaha, te alkohol i njegovi derivati, strogosu zabranjeni i smatraju se grijehom.Slijedom navedenog, Rijaset Islamskezajednice u Bosni i Hercegoviniosnovao je Agenciju koja će izdavati certifikate-potvrdeza prehrambene proizvodekoji su usklađeni sa standardima potrošačaislamske vjeroispovijesti pod nazivom“Agencija za certificiranje halalkvalitete”. Agencija se smatra relevantnimservisom koji će certificirati proizvodepo usvojenom “Osnovnom standarduhalal kvalitete BASS”. Zbog potrebapotrošača, Agencija bi olakšala proizvođačimahrane, lijekova i kozmetikesigurniji i lakši plasman njihovih proizvodau područja svijeta u kojima je zahtjevza “halal certifikatom” preduvjetsklapanja poslova. “Halal certifikat” jamčida je životinja, čije se meso i mesneprerađevine nalaze u trgovinama, obrađenapo vjerskim običajima i ritualima i dau njima nema svinjetine. Potvrdom “halal”kvalitete, proizvođači će biti dužnidokazati da je proces proizvodnje onihproizvoda koji se žele certificirati, poštivanprema pravilima iz Šerijatskog prava.“Halal standard, certifikat” ima oznaku47.2006 halal hrana. To je ujedno prvistandard kvalitete koji su priznali vjerskii državni autoriteti u Europi. Certifikat seizdaje na četiri godine, s tim da se tijekomgodine vrše tri najavljene i tri nenajavljeneinspekcije.Ponašanje potrošača u duhuislamske religijeIslamski teoretičar Monzer Kahf smatrada je teorija ponašanja potrošača kojaje nastala na Zapadu nakon nastanka kapitalizma“dualna tvorevina” i to ekonomskogracionalizma i utilitarizma.Ekonomskim ponašanjem ljudi odgojenihu duhu islama dominiraju tri glavnaprincipa: vjerovanje u Sudnji dan (životprije i poslije smrti su međusobno tijesnopovezani), islamski koncept uspjeha(uspjeh se u islamu definira u smislu zadovoljstvaAllaha, dž. š., a ne nagomilavanjebogatstva) i islamski koncept bogatstva(imetka ili dohotka – al-mal jejedinstven u islamu, bilo da se promatrakao dohodak ili imetak, on je blagodat odAllaha). Na temelju ova tri principa, ponašanjeislamskog potrošača može se opisatikao maksimiziranje uspjeha – felahau ovom i na onom svijetu.Muhammed Anas al-Zarqa navodifundamentalnu razliku između homo economicusai homo islamicusa. Razlika seodnosi na funkciju korisnosti koja kodovog drugog u sebi sadrži novu promjenjivuveličinu, a ta je nagrada ili kazna naonom svijetu. 2 Mnogi islamski teoretičaribave se problemom potrošnje i ponašanjemmuslimana u potrošnji.Osnovna poruka za ponašanje islamskogpotrošača može se svesti na sljedeće:• potrošnja nije sama sebi svrha, onaima plemeniti cilj: zadovoljstvoAllaha, dž. š.;• način dobivanja roba i usluga za potrošnjumora biti islamski prihvatljivi dozvoljen;• robe i usluge moraju biti, same posebi, čiste (halal);• samo čiste robe i usluge su dozvoljeneza potrošnju;• u potrošnji se treba držati načelaumjerenosti, izbjegavajući i škrtost irasipništvo.Želje/preferencije potrošača su okosnicaekonomske teorije ponašanja potrošača.S druge strane, islamski teoretičariističu potrebe, a ne želje. Šerijat ne ohrabrujeljudska bića da slijede svoje željenego ih, umjesto toga, potiče da zadovoljavajusvoje potrebe. Želje proizlaze izinstinktivne želje čovjeka pa je “konceptželja” koncept bez vrijednosnih kategorija.Potrebe također proizlaze iz instinktivnihželja, ali prema islamskim teoretičarima,ne dopušta se svim željama da postanupotrebe. Dopušta se mogućnost dadruštvene želje budu u konfliktu sa privatnimželjama, ali društvene potrebe nesuprotstavljaju se privatnim potrebama,pošto i jedne i druge teže ka istom – mesleha(definirana korist na ovom ili naonom svijetu). Islamski potrošač, za razlikuod sekularnog potrošača, pravi razlikuizmeđu dvije vrste izbora: meslehana ovom i mesleha na onom svijetu. Nataj način možemo definirati i dvije vrstepotrošačkih košarica.“Prva potrošačka korpa sadrži proizvodekoji spadaju u mesleha prvog tipa,tj. proizvodi koji su prvenstveno namije-

njeni za neposredno stjecanje svjetovnogi ona može biti slična korpi sekularnogpotrošača jer obje sadrže proizvode kojidonose svjetovnu korist”. 2 Međutim, izove potrošačke košarice islamski potrošačtreba isključiti sve robe koje spadajuu rasipničku potrošnju na koju se danastroši najveći dio budžeta većine potrošača.Kako islam ima svoju posebnu etičku,sociološku i kulturnu dimenziju u okvirunje određuje i drugačije premise za ponašanjepotrošača. Islamski teoretičari smatrajuda muslimanskog potrošača determinirajudvije vrste potrošnje i to:a.) potrošnja za zadovoljavanje svojih(i svoje obitelji) materijalnih potrebakoje možemo označiti sa E1b.) potrošnja za zadovoljavanje potrebadrugih (u ime Allaha) koju možemooznačiti sa E2Prema tome ukupna potrošnja možese izraziti kao: E = E1 + E2.Čovjek ima pravo da alocira svoj dohodakizmeđu ove dvije potrošnje pri čemuje ponašanje islamskog potrošačausmjereno, tj. alokacija dohotka izmeđuE1 i E2 određena je:1. nekim od parametara koji determinirajumodel potrošnje jednog racionalnogpotrošača (kako to ističeekonomska znanost), i2. stupnjem pobožnosti i bogobojaznosti(taqwa).Konvencionalna ekonomija ima zacilj ispunjenje i zadovoljenje svih čovjekovihmaterijalnih potreba bez ograničenjai bez obzira na duhovne vrijednosti.Međutim, islamski teoretičari sve ljudskeaktivnosti provjeravaju na konceptu halalai harama. Islamska ekonomija vodiračuna o ispunjanju i zadovoljavanju materijalnihili duhovnih potreba, ali samoonih koje su dozvoljene – halal. Islamskiekonomisti stoga zaključuju da islamskipotrošač ima manju sklonost ka potrošnjiod sekularnih potrošača. Ponašanje potrošačau duhu islamske ekonomije određenoje međudjelovanjem ekonomije,politike i religije. “Prema islamu pravdaje temelj političkog poretka. JedinstvoReligije i Zakona, koje postoji u teoriji,mora se provoditi u praksi. Bez organiziranogpolitičkog autoriteta postojanje iReligije i Zakona moglo bi biti ugroženo;bez ograničenja Šerijata politički poredakpostao bi nepravedan i okrutan. Samo uzprovođenje pravde može se očekivati daće politički poredak ispuniti ciljeve zbogkojih je stvoren. Provođenje pravde dovodido približavanja interesa onih kojivladaju i kojima se vlada te poboljšanjadruštvenih i ekonomskih uvjeta, kao i dojačanja snage islama u društvu. Za ovo supotrebna dva čimbenika: moralna svijestpojedinca da ne prekoračuje ograničenjasvog ponašanja koja je utvrdio Šerijat ipoštivanje uvjeta ugovora od strane političkogautoriteta prilikom osiguranja provedbepravila Šerijata.” 3Ponašanje potrošača u duhu islamskereligije – moguće implikacije zamarketinške stručnjakeAutori koji polaze od islamskih principane prihvaćaju u potpunosti suvremenuteoriju ponašanja potrošača. Naime,teorija ponašanja potrošača nastala na Zapadunakon nastanka kapitalizma, predstavljadualitet ekonomskog racionalizmai utilitarizma. Iz tog dvojnog porijekla nastajeteorija o ponašanju potrošača kojasmatra da je maksimiziranje koristi “homoeconomicusa” isključivi cilj i stimulans.Ovaj model čovjekova ponašanjazasnovan na pretpostavci egoistične racionalnosti,dugo je prevladavao u ekonomskojteoriji. Islamski teoretičari ističuda je ideja racionalizma u objašnjavanjuponašanja potrošača jedan vrlo ograničeni jednodimenzionalni pristup ljudskomponašanju. Kako je naš interes vezan uzutjecaj religije, konkretno islama na ponašanjepotrošača, ukratko ćemo analiziratipromjene koje proizlaze iz utjecajaislama na ponašanje potrošača. Dakle,polazimo do pretpostavke da je potrošačusvojio islamsko učenje. Ova pretpostavkazahtijeva revidiranje koncepta ekonomskeracionalnosti.Ekonomska racionalnost pretpostavljada će potrošači težiti k maksimalnomHALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJEostvarivanju “zadovoljstva” i da je to uosnovi svake motivacije. Polazeći od togada je ekonomska znanost u najvećoj mjeripozitivna, a islam u velikoj mjeri normativan,možemo govoriti o različitom pristupuekonomskom ponašanju pojedinaca.Tako dolazimo do fundamentalne razlikeizmeđu “homo economicusa” i “homoislamicusa” jer korisnost, preferencije,izbor, ali i cjelokupno ponašanjeislamskog potrošača ovise o religioznimograničenjima. Naime, ponašanje prilikompotrošnje smatra se u islamu jednimod načina manifestiranja zahvalnostiAllahu, dž.š. Možemo reći da dolazi dosvojevrsne integracije potrošnje i vjerovanja.Fahim Khan u svom članku “Funkcijamakropotrošnje u islamskom poretku”navodi da u islamskom ekonomskomsustavu islamski potrošač mora biti racionalanu svakoj vrsti potrošnje. 4“ U međunarodnoj trgovini ne trguje senekim apstraktnim robama i usluga, već vrlokonkretnim i sve diferenciranijim robama iuslugama. Islam podrazumijeva i respektirasve tržišne mehanizme, prije svegaograničenja u ponašanju potrošača koja suvezana uz dohodak, ali to što potrošačpostupa u duhu islama daje osobit tonnjegovoj motivaciji. Zbog toga dolazi dopromjene u ukusima potrošača.”Dok se u ekonomskoj znanosti aksiomracionalnosti podrazumijeva, aksiomracionalnosti koji se traži od islamskogpotrošača potiče iz etičkih normi islama.Pojam racionalnosti islamskog potrošačapodrazumijeva ponašanje koje je u skladus učenjima islama, primjerice: potrošač jeracionalan samo ako troši umjereno, poredpotrošnje za stvari racionalan je i akotroši na Allahovom putu, dakle pored potrošnjeu cilju postizanja zadovoljstva naovom svijetu mora trošiti i za druge. tj. zadruštvene svrhe ili u korist zajednice.“Potrošač je racionalan samo ako je ceterisparibus, njegova potrošačka korpa,manja od korpe sekularnog potrošača jersadrži samo dozvoljene stvari, a isključujezabranjene. Ovaj uvjet bazira se nasljedećim ajetima:31JOURNAL

HALAL KVALITETA32JOURNAL

“On vam jedino zabranjuje: strv i krvi svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečijedrugo ime, a ne u Allahovo. A onomeko bude primoran, ali ne iz želje, tek tolikoda glad utoli, njemu grijeh nije. Allahzaista prašta i milostiv je”. 5U međunarodnoj trgovini ne trguje senekim apstraktnim robama i uslugama, većvrlo konkretnim i sve diferenciranijim robamai uslugama. Islam podrazumijeva irespektira sve tržišne mehanizme, prijesvega ograničenja u ponašanju potrošačakoja su vezana uz dohodak, ali to što potrošačpostupa u duhu islama daje osobit tonnjegovoj motivaciji. Zbog toga dolazi dopromjene u ukusima potrošača. Pretpostavkaislamskog utjecaja na trgovinske tijekovezasniva se na osjećajima da se ne troši itrguje po pravilima islama, te slijedom navedenogtrgovina bi se smanjivala ili onemogućavala.Od potrošača se naravno uvijekočekuje da maksimizira svoje zadovoljstvou uobičajenom smislu, ali i da se odričesvog (ekonomskog) zadovoljstva kadaje ono suprotno zahtjevima u duhu islama.Možemo se složiti s tvrdnjom da će prvijasno vidljiv efekt islamskog učenja koji seodražava na međunarodnu trgovinu biti vezanuz izričit zahtjev da se zabrani i onemogućitrgovina onim robama i uslugamačija je potrošnja izričito zabranjena u islamu(alkohol, svinjetina, itd.).Osim zahtjeva za zabranom, zahtjev zasmanjenim korištenjem nekih proizvoda iliusluga (npr. upotreba zlata ili čiste svile zamuškarce) dovest će do smanjenja trgovineovim proizvodima ili uslugama, ali i dosmanjenja ukupne potražnje za luksuznimproizvodima. Ovo su realni mogući efektizabrane trgovine ili smanjenja potražnje itrgovine određenim robama i uslugama.Moguća su različita kvantitativna ograničenjai restriktivne mjere trgovinske politike.Bez obzira na to hoće li se restriktivne mjeretrgovinske politike donositi u obliku različitihzakonskih, pisanih odredbi ili će oneproizlaziti iz nepisanih pravila i tradicije,religijske norme i zahtjevi će utjecati na trgovinsketijekove. Tijekom povijesti, državei društva su postavljali i još uvijek postavljajuizvjesna ograničenja i propise ljudimau pogledu pojedinih roba i usluga kojesu dostupne potrošaču. Korištenje nekih robaili usluga ponekad je zakonom zabranjeno,a ponekad ih zabranjuje vjera.Smatramo da komparativno proučavanjeroba i usluga u različitim društvima i urazličitim kulturnim sredinama može imatinesumnjive koristi za oblikovanje marketinškihstrategija, naročito za multinacionalnekompanije kao dominantne akteremeđunarodne trgovine danas. Nije namHALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE“ Većina religija propisuje ili zabranjujeodređena ponašanja, uključujući i ponašanje upotrošnji. U vezi s time se posebno izdvajajudvije istaknute svjetske religije – islam s halalstandardom i judaizam s košer standardom. Tostvara potrebu za adaptibilnim marketinškimstrategijama koje se uspješno prilagođavajureligijskim preferencijama potrošača. Danasje jasno da uvjete međunarodne razmjenemnogim proizvodima i uslugama diktiraju iodređuju potrošači pa udovoljavanje njihovimreligijskim zahtjevima kroz proces certifikacije(npr. halal i košer certifikacija) postaje važančimbenik i izvoznih strategija na mnogarespektabilna tržišta.”namjera da u radu nabrajamo robe i uslugekoje su zakonom ili religijskim normamazabranjene. Glavna okosnica ovog dijelarada svodi se na definiranje impulsa kojimotiviraju potrošače u svom izboru robaili usluga te utjecaj takvog izbora na marketinškopromišljanje. Učinkovite marketinškestrategije, za razliku od modela kojimogu zanemariti altruističko ponašanje,moraju uključiti u svoja razmatranja i altruizamkoji je kao tip ponašanja vrlo relevantanza islamskog potrošača. Iako suponašanje potrošača, kao i njegova odlukada kupuje i koristi određene proizvode iusluge, primarno određeni količinom raspoloživogdohotka, na oblikovanje preferencijai ukusa potrošača znatno utječu ikulturološki čimbenici, pa time i religijski.Pod utjecajem religije (najčešće kombinirans društveno-političkim čimbenicima)može doći primjerice, do promjeneukusa u nekoj zemlji čime se utječe na potražnjuza određenim proizvodima ili uslugama.Možemo se složiti s činjenicom dapromjena ukusa potrošača u nekoj zemlji ukorist uvoznih proizvoda pogoršava uvjeterazmjene, a promjena ukusa u korist domaćih,izvoznih proizvoda poboljšavauvjete razmjene. Svjesni činjenice da je umnogim zemljama na promjenu ukusa ukorist uvoznih proizvoda utjecalo mnoštvofaktora (bolji dizajn, promidžba i sl.), smatramolegitimnim upotrijebiti i religijskifaktor kao čimbenik u poticanju promjeneukusa u korist domaćih proizvoda.Većina religija propisuje ili zabranjujeodređena ponašanja, uključujući i ponašanjeu potrošnji. U vezi s time se posebnoizdvajaju dvije istaknute svjetske religije– islam s halal standardom i judaizam s košerstandardom. To stvara potrebu zaadaptibilnim marketinškim strategijamakoje se uspješno prilagođavaju religijskimpreferencijama potrošača. Danas je jasnoda uvjete međunarodne razmjene mnogimproizvodima i uslugama diktiraju i određujupotrošači pa udovoljavanje njihovimreligijskim zahtjevima kroz proces certifikacije(npr. halal i košer certifikacija) postajevažan čimbenik i izvoznih strategijana mnoga respektabilna tržišta.Košer hrana – košer certifikatOsnovno obilježje košer prehrane jezahtijev da su namirnice maksimalno čistei dobivene prirodnim putem. Da bi semeso moglo konzumirati propisana jestroga procedura pri klanju životinja. Svekošer namirnice su dobivene i pripremljeneprema posebnim židovskim propisimai običajima. Sva hrana koja se konzumira33JOURNAL

34JOURNALHALAL KVALITETA“ Kada marketinški stručnjaci odlučuju oproizvodu, koriste kvalitetu proizvoda kaojedno od sredstava za pozicioniranje.Kvaliteta je usko povezana s vrijednošćui zadovoljstvom korisnika, potrošača.Najprimjerenije definiranje kvalitete zaproizvode koji nose oznaku “halal” i“košer” smatramo definiranje kvalitete kao“odsutnost nedostataka”. Pri tome mislimona odsutnost nedostataka prehrambenihproizvoda u kontekstu religijskih dopuštenja,propisa i običaja.”podvrgnuta je strogim propisima (Kashrut).Da bi namirnica dobila oznaku “košer”mora imati certifikat, a tvornica ukojoj se takva namirnica proizvodi morabiti pod stalnim nadzorom rabina. Sličnosts vegetarijanskim principima je velikajer se inzistira na maksimalno čistimnamirnicama koje su dobivene prirodnimputem. Strogi principi košera nalažu postojanjei posebnih objekata za obradukošer namirnica, pa se smatra da to usporava,u suvremenim uvjetima proizvodnje,poslovni proces. Primjerice, pri klanjustoke ne primjenjuje se linijska proizvodnjaveć se životinje obredno kolju,ručno, na zemlji, u prisutnosti rabina.Mesni i mliječni proizvodi se nikako nesmiju miješati, pa se koristi i posebno posuđeza tretiranje tih proizvoda. Posebansu problem aditivi i emulgatori koji su neizostavniu proizvodnji hrane jer se provjeravai njihovo porijeklo. Ako su dobiveniiz mlijeka nigdje ne smiju biti u dodirus mesom i mesnim proizvodima.Košer certifikat nosi poznati francuskikruh koji se sastoji od bijelog brašna, vode,kvasca i soli, jer čak i kvasac, koji seu kruhu nalazi u malim količinama, moraimati “košer certifikat”. Voće se ne smijejesti s drveta mlađeg od četiri godine, aribe se prodaju kao nemesne namirnice.Košer certifikati potvrđuju da su i proizvodnjai proizvodi košer; vrijede godinudana i izdaju se od 2003. godine.Premda neki smatraju da su ovi propisiprestrogi i pomalo iracionalni, marketinškistručnjaci znaju da običaji kao itradicija snažno utječu i na suvremenepotrošače pa ih je teško mijenjati, a svakakoih treba respektirati. Upravo ovakonstatacija bi mogla biti važna za marketinškestručnjake koji bi trebali datimarketinške odgovore na pitanje kako, udanašnjem modernom svijetu, implementiratipropise o prehrani koji su vezane uzreligijske osjećaje potrošača u sustav vrijednosti,koristi, zadovoljstva i konačno,profitabilnosti. Odgovor, danas, nije jednoznačan.Međutim, potrošaču-vjerniku,sve ono što nalaže i propisuje vjerski zakoni običaj je i mnogo, mnogo više odsamog poštivanja običaja i propisa, jer činisastavni dio životne i potrošačke kulture.Osim toga, proizvodi koji imaju oznaku“halal” i “košer” certifikat su, u velikojmjeri, percipirani i kao proizvodi“zdrave hrane”.Smatra se da će i na globalnom tržištu,duhovnost, osobni rast, zdravstvenirazlozi, moralne poruke i tradicija, još dugoostati vrijednosti koje je, adekvatnommarketinškom komunikacijom (marketinškomadaptibilnom strategijom) mogućeupotrijebiti, kao diferenciranu, dodanuvrijednost za postizanje konkurentskeprednosti. Shvaćena na taj način, tradicijai tradicionalne vrijednosti, iznovap/ostaje putokaz za pozicioniranje u budućnosti.Naime, pogledamo li Srednji Istok:Izrael ima košer McDonald's, SaudijskaArabija ima McDonald's koji se pet putadnevno zatvara radi molitve, ili Indija,koja ima prvi McDonald's bez govedinena svijetu (40% stanovništva su vegetarijanci),“biljni nuggets”. Mecca Cola (halalCoca Cola) na najboljem je putu dapostane globalni brend zbog toga što jekonzumiraju potrošači diljem svijeta, a uFrancuskoj je najprodavaniji proizvod.“Halal” i “košer” certifikat ufunkciji upravljanja kvalitetomKada marketinški stručnjaci odlučujuo proizvodu, koriste kvalitetu proizvodakao jedno od sredstava za pozicioniranje.Kvaliteta je usko povezana s vrijednošćui zadovoljstvom korisnika, potrošača.Najprimjerenije definiranje kvalitete zaproizvode koji nose oznaku “halal” i “košer”smatramo definiranje kvalitete kao“odsutnost nedostataka”. Pri tome mislimona odsutnost nedostataka prehrambenihproizvoda u kontekstu religijskih dopuštenja,propisa i običaja. Na taj načindolazimo i do šireg definiranja kvaliteteusmjerene na zadovoljstvo korisnika, potrošača.Obzirom na strogu proceduru dobivanjacertifikata, načelo kvalitete proizvodakoje bi se samo površno primjenjivalo(što je čest prigovor tvrtkama) i kojene bi rezultiralo zadovoljstvom potrošača,je zapravo isključeno. Hrvatskim tvrtkama,proizvođačima prehrambenih proizvoda,koji su dobili ove certifikate, onimogu biti snažno marketinško sredstvokojim se komunicira dosljedno, ali i profitabilno,upravljanje zadovoljstvom korisnika,klijenata. Tvrtke, koje posjedujuove certifikate, sigurne su da posjeduju itakvu razinu kvalitete koja će zadovoljitipotrebe ciljnog tržišta i koja je procijenjenasa stajališta (relevantnih osoba) togciljnog tržišta.U funkciji upravljanja kvalitetom proizvoda,koji posjeduju navedene certifikate,potvrde, a koje izdaju nadležna tijela(npr. Agencija za certificiranje halal kvalitete)određeno je i etiketiranje prehrambenihproizvoda adekvatnim znakovljem(logo) koji pokazuju da su proizvodiusklađeni sa standardima potrošača određenihvjeroispovijesti. Etiketiranje je zakonskideterminirano te ne može zavaratipotrošače, a može se koristiti kao važnomarketinško sredstvo. Marketinškimstručnjacima koji se često, na međunarodnomtržištu, suočavaju s problemima vezanimuz standardizaciju i prilagodbu proizvodarazličitim kulturama, stavovima istilovima kupnje, odredbama vezanim uzuporabu jezika na etiketama i sl. znatno jeolakšano, jer ovako certificirani proizvodisu standardizirani za ciljanu skupinu diljemsvijeta. U označavanje halal kvalite-

te, halal proizvoda, monitoring halal usluga,provođenje halal procedure, informiranje,izdavanje certifikata i odobravanjeupotrebe halal oznaka (logo) uključene suneke vladine ili nevladine organizacije kakobi se mogla napraviti razlika izmeđuuvoznih proizvoda od onih proizvedenihna domaćem tržištu. Mnoge zemlje suslužbeno objavile svoje zahtjeve/propisevezane za uvoz hrane. Ovi zahtjevi su dostupnizemljama izvoznicama. 6Označavanje proizvoda zamuslimanska tržištaOznačavanje i etiketiranje proizvodanamijenjeno je, prije svega, potrošačima iono bi trebalo biti prilično jasno i sa značenjem.Obično etiketa ili oznaka ne sadržiporijeklo sastojaka proizvoda. Skrivenisastojci kao što su proizvodni dodaciili slučajni sastojci iz raznih izvora predstavljajujoš jedan značajan problem zamuslimanske potrošače. Primjerice, nekiproizvođači koji koriste i do pet postobiljne ili životinjske masti u svojim proizvodimaipak mogu svoju čokoladu označitikao čistu (halal) čokoladu. U mnogimslučajevima nije moguće navesti svakiglavni ili sporedni sastojak na etiketi. Halalcertifikat nekog proizvoda ili halaloznaka/logo mogu potrošaču odagnatisvaku sumnju. “Ako se alkohol koristikao sastojak u proizvodnji neke hrane, tadaalkohol mora biti naveden na oznacikao sastojak. Ako se alkohol nalazi u drugimsastojcima za proizvodnju tada onspada pod slučajne sastojke. Neki slučajnisastojci koji se nalaze u zanemarivimkoličinama nemaju nikakav tehnički ilifunkcionalni efekt na samu hranu pa sestoga ne trebaju navoditi”. 7Ova pitanja vezana za označavanje, akoja mogu zbunjivati muslimanskog potrošača,mogu se rješavati halal certifikatomi kvalitetnim označavanjem i etiketiranjem.Označavanjem prehrambenihproizvoda certificiranim halal logom značida su ti proizvodi provjereni, potvrđenii certificirani. Na taj način se kupcima/potrošačima pruža adekvatna informacijao prehrambenom proizvodu kako bi on,kasnije, mogao sam odabrati, bez obzirada li je taj izbor zasnovan na ekonomskim,filozofsko/religijskim ili zdravstvenimčimbenicima. Ispravnim označavanjemproizvoda kupac može usporeditidva proizvoda i utvrditi jesu li sastojci uproizvodu halal ili haram ili su upitnogporijekla. Npr. ako na oznaki/etiketi stojida proizvod sadrži svinjsku mast proizvodje haram. Isto tako, ako na oznaki/etiketi stoji da proizvod sadrži želatinu,tada je to također upitna informacija s obziromda se rijetko kad navodi izvor izkojeg se dobiva želatina. Kompanije mogunavesti da je izvor želatine riba ili govedina,pa se takav proizvod može certificiratikao halal. Ukoliko proizvod kojisadrži želatinu ima halal certifikat od priznateorganizacije muslimanski potrošačiga mogu kupovati bez zadrške.Primjerice, informacije koje se stavljajuna pakiranje prehrambenih proizvoda uSAD-a možemo podijeliti u tri skupine:– prvoj skupini pripadaju obvezeneinformacije koje zahtjeva Zakon opoštenom pakiranju i označavanju,Zakon o informiranju i prehrambenomoznačavanju te Zakon o hrani,lijekovima i kozmetici;– u drugu skupinu spadaju dobrovoljneinformacije i koje su, ukoliko postoje,također regulirane;– trećoj skupini informacija koju proizvođačipružaju potrošačima pripadajuone informacije koje pomažu urazumijevanju proizvoda. Npr. uputeza pripremu proizvoda, dodatnirecepti, ali i vjerski te slični certifikati.8Informacije koje se nalaze na etiketinavedene su ovim slijedom:* naziv hrane – sva hrana mora bitioznačena sa uobičajenim nazivomna etiketi;* neto količina proizvoda – govori potrošačukoja količina hrane se nalaziu pakiranju ili konzervi;* sastojci – popis svih sastojaka navodise u opadajućem nizu poredanompo težini, kako uređuje Zakon, osimonih kojih imaju manje od 2% uHALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJEproizvodu, a njih se može navestibilo kojim redom.Ako na proizvodu nema halal oznakeili loga tada potrošač obično gleda informacijeo sastavu. Ovaj je način ipak nepouzdanza procjenjivanje prehrambenogproizvoda i nikad se ne odnosi na uvjeteproizvodnje u proizvodnim pogonima.• Naziv kompanije i adresa moraju bitinavedeni na etiketi kako bi kupacmogao uputiti svoje upite istoj. Ovainformacija pomažu muslimanskimpotrošačima koji žele poslati upit ostatusu ili nekim upitnim sastojcimakompaniji, u slučaju kada proizvodne posjeduje halal logo.• Datum proizvodnje – može biti prikazankao datum do kada proizvodtraje/vrijedi, datum od kojega je hranapakirana ili na neki drugi način.• Nutritivne informacije – informacijevezane uz prehrambene sastojke naetiketi odnose se na tvrdnje o nutritivnimsastojcima, tvrdnje o zdravstvenimsastojcima i sl.“ Vodeće tvrtke – lideri u proizvodnjiprehrambenih proizvoda prepoznali su, uokviru strategije garancije kvalitete, ovecertifikate kao sredstvo za postizanjepotpunog zadovoljstva ciljnog segmenta,ali i znatno šire mogućnosti primjene,osobito na segmente potrošača tzv. zdravehrane ili potrošače hrane kojima medicinskirazlozi nalažu određeni način ishrane.”• Ostale informacije – dobrovoljnoponuđene informacije od strane prehrambenekompanije, među njimasu trademark ili copyright kao i vjerskeoznake koje potrošačima pružajuinformaciju o tome da proizvodudovoljava zahtjevima halal ili košercertifikata.• Posebna terminologija – koristi sekako bi se dodatno pojasnili određeninazivi iz bilo kojeg razloga. Npr.“vinski ocat” može imati pozitivnugurmansku tvrdnju u zapadnim zemljamadok se u muslimanskim zemljamana to ne gleda pozitivno iakou tom octu nema niti vina niti alkohola.Za potrošače u muslimanskim35JOURNAL

HALAL KVALITETATablica 1: Hrvatske tvrtke koje posjeduju halal i košer certifikat36JOURNALTVRTKA/KOMPANIJACERTIFIKATHalalKošerStella Croatica +Tvornica šećera Viro + +Dominis +PP Pipo +Improm +Podravka + +Kemo +Kraš + +Agrocroatia Nova +Kutrilin TPV + +Vindija + u proceduriKoka + +Vindon +Naše klasje +Kalničke vode +Hermes International +Zvijezda + +Badel 1862 + +PIK Vrbovec +Belje + +Coca Cola HBC + +Cromau proceduriClarumu proceduriApipharmau proceduriPurisu proceduriMISSu proceduriIPK tvornica uljau proceduriKlaonica nojevau proceduriPodravka Dječja hranau proceduriPodravka Juheu proceduriPodravka Vegetau proceduriSladorana Županja u proceduri +Irex arome u proceduri u proceduriGranolio +Koestlin + +Trenton +Agrolaguna u proceuri +Jamnica +Solana Pag +Đakovština d.d. u proceduri +Sardina Postira +Labud d.d. +Mljekara Petrovo selo +Hotel Esplanadeu proceduriIzvor: provedeno istraživanje autorice

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJEzemljama bolje bi bilo označiti tajsastojak primjerice “s okusom octa”kako bi se izbjegli nesporazumi i negativnekonotacije.Međutim, najbolja opcija za kompanijei proizvođače je da certificiraju svoj proizvod,u dogovoru sa organizacijom zacertificiranje zemlje uvoznice, koji je namijenjenmuslimanskoj potrošačkoj populaciji.Hrvatskim proizvođačima hrane,koji su dobili ove certifikate, to je jedan,dodatni marketinški i promotivni element,ali ne samo to; to je spremnost tvrtke dakomunicira i ispuni “dano obećanje” ciljnomsegmentu. Slijedom navedenog, vodećetvrtke – lideri u proizvodnji prehrambenihproizvoda prepoznali su, u okvirustrategije garancije kvalitete, ove certifikatekao sredstvo za postizanje potpunog zadovoljstvaciljnog segmenta, ali i znatnošire mogućnosti primjene, osobito na segmentepotrošača tzv. zdrave hrane ili potrošačehrane kojima medicinski razlozinalažu određeni način ishrane. Istraživanjasu pokazala da se prehrambeni proizvodikoji nose ove certifikate često percipirajukao “zdrava hrana”, “dijetalna prehrana”,“niskokalorična hrana” i sl. pa se i mnogidrugi potrošači, nemuslimani i nežidovi,odlučuju za ovakav način prehrane.ZaključakMarketinški stručnjaci nalaze se predjoš jednim izazovom na koji bi mogli odgovoritina takav način da svojim brendovima,kojima su pridobili postojeće potrošače,pridobiju i one kojima je njihovreligijski identitet važan. Adekvatnommarketinškom strategijom i marketinškomkomunikacijom, marketinški stručnjacibi mogli duh religije povezati i iskoristitina brzorastućem tržištu halal i košerhrane. Za hrvatsku prehrambenu industriju,ali i za male i srednje proizvođače hranei prehrambenih proizvoda, ovi tržišnisegmenti mogli bi, od strategije tržišneniše, postati način i potencijal za ulazakna veće tržišne segmente, kako u regiji,tako i na globalnom tržištu. Zato ne čudišto su mnogi svjetski brendovi, primjericeMcDonald's, Coca-Cola, proizvođačimesa u Australiji, Ujedinjenom Kraljevstvuitd. prepoznali značaj halal i košerponude, zanemarujući primjedbe da se radio potrebama malog tržišnog segmenta.Stoga su nastojanja domaćih proizvođačahrane, prvenstveno Podravke, Badela1862., Agrokora, Stelle Croatice, Vindije,PIK-a Vrbovec, Irex-a, itd., koji suprepoznali važnost ovog segmenta potrošača,shvaćena kao adaptibilna marketinškastarategija priključenja brzorastućojindustriji, prije svega, halal hrane, akoja je, kao i košer hrana, percipirana, takođeri kao “zdrava hrana” na tragu suvremenihtrendova u prehrani globalnogpotrošača. Smatramo da Republika Hrvatskaima veliki izvozni potencijal u područjuprehrambene industrije, ali da onnije dovoljno iskorišten. Halal i košercertifikacija otvara nove prilike za brojnatržišta, direktno i indirektno. Imajući naumu osnivanje i rad međunarodno priznatihcertifikacijskih tijela kao i nacionalnuusklađenost halal i košer certifikata smatramoda je znatno olakšana trgovina proizvodimakoji posjeduju ove oznake. Timesu riješene i mnoge prepreke vezaneuz označavanje, promoviranje, pristupkrajnjem potrošaču, tehničke norme, kvalitetuproizvoda te zaštitu potrošača, a skojima se najčešće susreću stručnjaci spodručja međunarodnog marketinga.Podacima iz tablice br. 1 pokazujemoda je većina hrvatskih kompanija s područjaprehrambene industrije prepoznala važnostadaptibilne marketinške strategije (halal ikošer certifikacije) kao profitabilne strategijekako na domaćem tako i na međunarodnomtržištu. Tražeći svoje šanse i izvannacionalnog tržišta, halal i košer certifikacijase može promatrati kao dugoročna marketinškavizija konkurentskih odnosa i trendovana određenim regionalnim tržištimakoji zahtijevaju određene standarde i principeposlovanja. Velika većina hrvatskihkompanija s područja prehrambene industrijetrenutno izvozi ili namjerava proširitisvoja izvozna tržišta prema zemljama/potrošačimana kojima su halal i košer certifikacijauvozni zahtjevi i standardi bez kojihje teško ostvariti veću izvoznu aktivnost.Najznačajnije izvozno tržište za hrvatskeprehrambene proizvode je, svakako, tržištesusjedne Bosne i Hercegovine na kojem halalcertifikat shvaćamo kao kvalitetnu strategijudiferencijacije u odnosu na konkurenciju,ali i kao strategiju stvaranja partnerskihodnosa i strateških saveza za nastup nadrugim tržištima. Zbog toga navedeni certifikatiimaju i međunarodnu dimenziju.Literatura1. Kesić, T. “Ponašanje potrošača”,Adeco, Zagreb, 1999.2. Kipple, K.F., Ornelas, K.C. “TheCambridge world history of food”,Cambridge, UK, 2000.3. Kohls, R.L. Uhl, J.N. “Marketing ofAgricultural products”, 6th Ed., MacmillanPublishing Company, NewYork 1980., str. 8.4. Meler, M. “Područna primjena marketinga:Marketing u proizvodnji hrane”,EF Osijek, str. 405.-416.5. Potter, N.N. and Hotchkiss, J.H.: Govermentalregulation of food and nutritionlabeling, in Food Science, 5thed., Chapman & Hall, New York, pp.567-569.6. Petković, S., Kregar, J. “Ogledi o društvenimprocesima i institucijama”, religijskeetike i privredni sistemi; Sveučilišnatiskara Zagreb, 1997., str. 436.-436-443.7. Previšić, J., Ozretić Došen, Đ., “Međunarodnimarketing”, Masmedia,Zagreb, 1999.8. Riaz, M.N.: Halal food: an insight intoa growing food industry segment,Food Market Technology, 12(6)9. Rebić, A., “Biblijske starine”, KS,Zagreb 1992., str 69.-73.10. Sayyid, T., Ghazali, A., Agil, S.: Pregledmikroekonomije: islamska perspektiva,El-Kalem, Sarajevo, 1996.,str. 97.11. Vranešić Bender, D., Alebić, I., “Hranapod povećalom”, Profil International,Zagreb,12. Žunec, O. “Etika”, Profil International,Zagreb, 2002.13. Poslovni tjednik Lider, br.89, 2007.g.,str. 74.-75.Korišteni izvori s Internetahttp://magazine.asiabusinessinvestor.comwww.bljesak.infowww.coolinarka.comwww.eni-news.comwww.halal.bawww.poslovni.hrwww.podravka.comwww.vecernji.hrBilješke1Kohls, R. L. Uhl, J. N.: Marketing of AgriculturalProducts, 6th Ed., Macmillan Publising Company,New York, 1980, str. 8.2Prilagođeno prema: Tahir, S., Ghazali, A., SijedAgil, O. S. Pregled mikroekonomije – islamskapespektiva; El-Kalem, Sarajevo, 1996., str. 201.3Ibid., str. 309.4Iqbal, Z. i Mirakhar, A. Uvod u islamske financije-Teorija i praksa, MATE, Zagreb, 2009., str. 10-11.5Prema: Sayyid, T., Ghazali, A., Agil, S.: Pregledmikroekonomije: islamska perspektiva, El-Kalem,Sarajevo, 1996., str. 94-100.6Prema: Sayyid, T., Ghazali, A., Agil, S.: Pregledmikroekonomije: islamska perspektiva, El-Kalem,Sarajevo, 1996., str. 97.7Riaz, M.N.: Halal food: an insight into a growingfood industry segment, Food Market Technology,12(6), str. 6-9.8Potter, N.N. and Hotchkiss, J.H.: Govermental regulationof food and nutrition labeling, in Food Science,5th ed., Chapman & Hall, New York, pp. 567-569.37JOURNAL

HALAL KVALITETAMogućnosti izvoza kroz halalprogramDoc. dr. sc. Aziz Hasanović38JOURNALOblikovanje nacionalne trgovinskepolitike danas više nije u potpunosti autonomanproces, već je u velikoj mjeriodređen utjecajem globalizacijskih procesa,naročito ulogom Svjetske trgovinskeorganizacije. Zbog toga, veliku odgovornostima nacionalna trgovinska politikakoja se treba adekvatno pozicionirati uokviru pravila koja vladaju u međunarodnojtrgovini, ali na način afirmiranja nacionalnihtrgovinskih potencijala. Postojizapravo velika raznolikost unutar politekonomskogmodela promatranja međunarodnetrgovine. Namjeravamo pokazatida na najvećem regulatoru racionalnogponašanja – velikom okruženju tržišnognatjecanja – zaista djeluju i neki drugičimbenici “nevidljive ruke” koji utječuna kreiranje vanjskotrgovinskih politika.Dok većina ekonomista podržava idejuo samoregulaciji, odnosno o potpunoefikasnim tržištima koja uvijek podrazumijevajupunu zaposlenost, postoje i drugačijipristupi ekonomista, politologa,sociologa koji naglašavaju raznolikostokolnosti i fokusiraju se na složene odnoseu međunarodnoj trgovini. Predmetovog rada je stoga inauguriranje vanjskotrgovinskihpolitika koje uvažavaju ovajprošireni kontekst promišljanja međunarodnetrgovine i slobodne međunarodnerazmjene koji bi omogućio maksimalneprobitke za sve sudionike. Većina ekonomistasmatra kako liberalizacija trgovinedjeluje pozitivno na gospodarski rast, posebnona srednji i dugi rok ali zadovoljavajućepravno i regulatorno okruženjenužno je da bi liberalizacija trgovinepredstavljala motornu snagu rasta. Kakose na svaku grupu proizvoda kojima setrguje primjenjuje set različitih multilateralnihpravila, mi u ovom radu koristimostudiju halal i certifikacije kako bismoilustrirali primjer necarinskih mjera kojese koriste na granici, odnosno tehničkihprepreka u trgovini.Na drugoj razini analize, halal certifikacijupromatramo preko utjecaja potrošačkogprotekcionizma tzv. potrošačkogetnocentrizma kako bismo pokazali postojanjekonflikata u međunarodnoj trgovini.Promatrajući kulturološku agendu,cilj nam je pokazati da i religijski čimbenik,kao “istinska nevidljiva ruka” možeutjecati na tijekove međunarodne trgovinei odrediti razinu liberalizacije. Na razinikonfliktnosti u međunarodnoj trgovini,pokazat ćemo utjecaj religijskog čimbenikaanalizirajući ga u kontekstu potrošačkoganimoziteta tj. potrošačkog etnocentrizmakao necarinske prepreke.Sa stajališta trgovinske politike, vodećise činjenicom da su praksa međunarodnetrgovine ali, isto tako, i kultura i religija,dinamični prostor stalnih promjena,pokazat ćemo adaptibilnost trgovinske“ Praksa međunarodne trgovine obilježena jes niz prepreka s kojima se suočavaju kreatoritrgovinskih politika. Mnoge prepreke suteorija i modeli objasnili, mnoge suregulirane ili će se regulirati pregovorima uokviru relevantnih organizacija i institucija.Na početku novog stoljeća mnogi trendovi suučinili sliku svijeta neprepoznatljivom.”politike preko inovirane varijante/strategijepoticanja izvoza u kontekstu daljnjeliberalizacije.Religija i kultura kao temeljtrgovinske i poslovne filozofijezemalja tržišnog gospodarstvaTradicija, običaji, religija, norme, vrijednosti,stavovi usvojeni u jednom društvubitno utječu i određuju svakodnevniali i poslovni život. Kulturno polje određenoje kulturnim vrijednostima, običajima,simbolima, tradicijom, religijom, navikama.“Kulturne vrijednosti se sastojeod zajedničkog pogleda na društvo koji setiče željenog stanja i postojanja odgovarajućihekonomskih, socijalnih, religioznihi ostalih ponašanja u koje su članovidruštva uključeni”. 1 Intenzivirati i obuhvatitisve kulturne vrijednosti jednogdruštva je gotovo nemoguće. U suvremenimuvjetima brzih tehnoloških promjenai novih mogućnosti to je još teže. Nekevrijednosti se mijenjaju pod utjecajemekonomskih, političkih, demografskih,tehnoloških i inih promjena koje donosenove mogućnosti, ali i stare pogreške vezaneza kulturna pitanja.Utjecaj kulture na međunarodne trgovinsketijekove nije, eksplicite, istraživan.Razlog tomu, prije svega, vidimo upreokupacijama znanstvenika i znanstvenejavnosti provjeravanjem, nadopunjavanjemili postavljanjem “novih” modela.S druge strane, sama kultura i njenaobilježja su fluidnije i suptilnije kategorijekoje je teško, a ponekad i nemoguće“zadati”. Nameće se dojam kao da je ona“nešto što se podrazumijeva”, ali i neštošto je teško racionalno objasniti. Govorećio faktorima koji umanjuju mogućnostuspješnog okončanja pregovora iz DohaDevelopment Agende, J. Bhagwati govori(upozorava) o paralelnom procesu širenjapreferencijalne trgovine i taj procesnaziva “europski špageti”, “singapurskinjoki” ili kineski “stir-fry”. Dopuštamoda su termini upotrijebljeni “popularno”,

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE“ Upravo je međunarodno tržište i međunarodnatrgovina osjetljiva na zanemarivanje kulturnih/religijskih različitosti. Vjerske institucije moguotežavati pa čak i onemogućiti uvođenje iprodaju nekih proizvoda ili tehnologije ako ihprocjene kao prijetnju ili suprotnost njihovimobičajima i suprotno, mogu olakšati njihovouvođenje i prodaju/primjenu ako ih smatrajukorisnim tj. usklađenim s njihovim običajima ivrijednostima.”ali u njima je, uistinu, sadržano jedno respektabilnokulturno obilježje pojedinihužih geografskih područja koja, s jednestrane utječu na trgovinu unutar tog područja,a s druge strane, utječu na međunarodnutrgovinu s drugima.Praksa međunarodne trgovine obilježenaje s niz prepreka s kojima se suočavajukreatori trgovinskih politika. Mnogeprepreke su teorija i modeli objasnili,mnoge su regulirane ili će se reguliratipregovorima u okviru relevantnih organizacijai institucija. Na početku novog stoljećamnogi trendovi su učinili sliku svijetaneprepoznatljivom. U tom novommeđunarodnom okruženju, na globalnomtržištu najvredniji resursi postaju intelektualnesposobnosti, znanja i tehnologija.Međutim, za razliku od tehnologije i računala,koja u cijelom svijetu “govoreistim jezikom” ljudi i kreatori politikapodložni su utjecaju okoline i poslovanjupristupa sa svojim osobnim i posebnimkulturnim predispozicijama.S pozicije stjecanja konkurentskeprednosti kompanija/tvrtki koje su uključeneu međunarodnu tržišnu utakmicu,poznavanje kulturnih specifičnosti i krozkulturna istraživanja tržišta omogućavajupronicanje u kulturni sklop potrošača izadovoljavanje njihovih sve sofisticiranijihpotreba. Na taj način možemo doći dovaljanih razloga ne/uspjeha kompanija nameđunarodnom tržištu. Ako znamo kolikoje teško proniknuti i prepoznati odredniceu ponašanju potrošača na domaćemtržištu, svakako je još teže pronaći teodrednice kada poslujemo preko granica.Ne samo da ih trebamo istražiti i respektirati,već su te odrednice daleko složenije iizazovnije. Kao što Jean-Claude Usurierističe, niti jedna kulturološka evolucijanije konačna – potrošači svoje navike mijenjajuiz tradicionalnih oblika u moderne,ali se, isto tako, ponovno vraćaju tradicionalnimnačinima potrošnje što ovuproblematiku čini još složenijom. 2Složit ćemo se s tvrdnjom da religijipripada važno mjesto u svakoj nacionalnojkulturi, jer su religijom određenamnoga pravila ponašanja, ali i većina vrijednostii stavova. Najčešće se veza religijei stvarnosti ne može empirijski dokazati,ali je sigurno da utječe na sva područjaživota, kako privatnog tako i poslovnog.Zbog toga, utjecaj religije se nemože zanemariti, naročito neki njeni aspekti,prilikom provođenja određenih poslovnihaktivnosti na međunarodnom tržištu.Upravo je međunarodno tržište imeđunarodna trgovina osjetljiva na zanemarivanjekulturnih/religijskih različitosti.Vjerske institucije mogu otežavati pačak i onemogućiti uvođenje i prodaju nekihproizvoda ili tehnologije, ako ih procjenekao prijetnju ili suprotnost njihovimobičajima i suprotno, mogu olakšatinjihovo uvođenje i prodaju/primjenu, akoih smatraju korisnim tj. usklađenim s njihovimobičajima i vrijednostima.Utjecaj razvoja tehnologije na međunarodnutrgovinu i njene tijekove je odavnodokazan nizom znanstvenih istraživanja,a razvoj suvremene digitalne tehnologije,prije svega informacijskih znanostii Interneta omogućio je povezivanjemeđunarodnog tržišta i stvaranje globalnekulture povezivanjem lokalnog (nacionalnog)s globalnim značenjima. S drugestrane, kreatori trgovinskih politika ipraksa međunarodne trgovine ukazuju ina paralelni proces stvaranja niza fragmentiranihtržišta, regija, u kojima serazvijaju mnogobrojni stilovi života. Procesje, zasigurno, obilježen i konfliktnošćutih različitih interesa ukoliko se neprimjenjuju adaptibilne trgovinske strategije,naročito sa stajališta multinacionalnihkompanija koje posluju diljem globaliziranog,ali i fragmentiranog međunarodnogtržišta. Međunarodno okruženjepuno je složenije u odnosu na nacionalnookruženje i pristup mnogim tržištima možebiti uvjetovan, ili čak otežan, različitimkulturološkim barijerama. Složenost teproblematike povećana je i činjenicom date (kulturološke) barijere nisu izričito definiranei određene pozitivnom zakonskomregulativom jer bi se, u tom slučaju,na njih moglo utjecati preko nacionalnogili multinacionalnog regulatornog okvira.U 44 zemlje svijeta, s više od 1,5 milijardestanovnika, zakonska regulativa, nalažeda proizvodnja i trgovina određenimproizvodima udovoljava zahtjevima i standardimakoji su proizašli iz kulturnog i religijskogobilježja, zahtjevi za halal certifikacijom.Međunarodna trgovina ne možederogirati pravo na “nacionalnu kulturu”koje se, naročito u kriznim vremenima,prepoznaje i preko uredbi kao što su npr.“Kupujmo američko”, “Kupujmo Hrvatsko”“Kupujmo....” itd., koje se koristekao poticaj kupovini domaćih, a ne uvezenihproizvoda te stimuliranje nacionalnoggospodarstva. Načelno, može se reći dapotiču protekcionistički pritisak na kreatorevanjskotrgovinskih politika, iako se mogukoristiti i primjenjivati u skladu s međunarodnimtrgovinskim propisima.Današnja gospodarska kriza ponovnoje aktualizirala takve zahtjeve diljem svijeta,što ne čudi jer je u teškim gospodarskimrazdobljima određena zaštita potrebna.Međutim, postoje načini gospodarske itrgovinske zaštite, koji nisu nužno protekcionističkii koji mogu otvarati područjanovih konkurentskih prednosti, naročitokompanijama koje posluju na međunarodnomtržištu. Kako se komparativne prednostimijenjaju, one su danas uočljivije narazini kompanije nego na razini države.Smatramo iznimno važnim povećati razinukonkurentnosti hrvatskih kompanija nameđunarodnom tržištu. U radu ćemo analiziratiprimjenu jedne inovativne strategijekonkurentnosti na mikro razini (hrvatskihkompanija), koja se temelji na prilagodbikulturološkim, odnosno religijskimzahtjevima određenih tržišta, koja imomogućavaju konkurentsku prednost, ali ilakši pristup tim tržištima.Dakle, prepreke međunarodnoj trgovinikoje proizlaze iz kulturoloških razli-39JOURNAL

HALAL KVALITETAčitosti sudionika ne moraju biti, a priore,percipirane kao protekcionističke mjeretj. kao prepreke, već se mogu iskoristitikao činitelji konkurentske prednosti iadaptibilnih trgovinskih strategija kojeolakšavaju međunarodnu trgovinu. Vezaizmeđu međunarodne trgovine i (različitih)kultura kreatorima vanjskotrgovinskihpolitika predstavlja jednu dvosmjernuputanju kretanja, pri čemu se obje promatrajupreko međusobnog utjecaja kojimože biti obilježen konfliktima ili suradnjom.Konflikti će rezultirati protekcionističkimzahtjevima, dok će suradnja poticatisve veću otvorenost tržišta i liberalizaciju.Međunarodna trgovina iizloženost kulturamate da je rasprava o tom odnosu i međusobnojpovezanosti korisna.Suvremena međunarodna trgovinadanas obilježena je, naoko, dvjema proturječnimtendencijama: liberalizacijom itendencijom oblikovanja “globalne” kulturei tendencijom usmjerenoj ka naglašavanjunacionalnih ili regionalnih kulturnihpartikularizama. Promjene koje suzahvatile suvremeni svijet naglasile susve veću međuovisnost različitih dijelovasvijeta do koje dolazi i zbog razvojatehnologije, tržišne ekonomije, multinacionalnihkompanija, sustava komunikacijai transporta, uloge i značaja međunarodnihorganizacija itd. Ekonomski, političkii kulturni aspekti nacionalnog sveviše ovise i o razvojnoj dinamici na planetarnojrazini što stoji u osnovi tenden-Čak i oni autori koji su izrazito zagovaralii naglašavali tendenciju oblikovanjaglobalne kulture priznaju postojanostmnoštva kulturnih oblika. “Problematičnunarav pojma globalne kulture u suvremenimsu društvima posebno naglasilifenomeni kulturnog partikularizma, povezanisa zahtjevima nacionalnog tipa, sobranom identiteta rasno-etničkih manjinaili specifičnih društvenih kategorija”. 5Nameće se zaključak da je obnovljeni interesza obranu svog zasebnog kulturnogidentiteta povezan i sa činjenicom globalizacijekoja je centre ekonomske i političkemoći prenijela na međunarodnu razinu.Smatramo mogućim (i poželjnim)uključiti ljude u najnaprednije oblike modernizacijeuvažavanjem tradicionalnihvrijednosti i identifikacija koje, u izrazito40JOURNALDa bi se ekonomske, ali i trgovačkepojave cjelovito razumjele potrebno jeobratiti pozornost ne samo na političke ipravne dimenzije već i na kulturne. SlijedećiM. Webera, najčešći pristup utjecajukulture bio je da se kultura shvati kao neštošto obuhvaća vrijednosti, pa iz te perspektiveutječe na ekonomiju, politiku,pravo, trgovinu itd. U posljednje vrijemedolazi do proširenja tog pojma, primjericeu poznatom radu autorice Ann Swidler nailazimona razumijevanje kulture kao“kompletnog alata” (tool kit) u obliku simbola,rituala, priča i sl. koje mnogi akterikoriste kao “strategije za djelovanje”. 3Smatramo da je proces globalizacijeotvorio sve češće rasprave o odnosu ekonomijei kulture. Tako je nastao, jedannoviji pojam koji je uveo Paul DiMagio– pojam ekonomske kulture. 4 U tom smislugovorimo o ekonomskoj kulturi države,regije, odnosno o ekonomskoj kulturitvrtke/kompanije. Smatramo da je osnovnaideja pojma, zapravo, promatranje ipovezivanje ekonomskih vrijednosti saukupnim vrijednostima neke nacije, države,regije, kompanije itd., imajući na umuda se najčešće pojam ekonomskog interesaili samointeresa, odnosno pojam koristi,radikalno odvajao od kulturnog konteksta.U dijelu rada u kojem ćemo analiziratiteorijski okvir islamske ekonomijepokazat ćemo vezu i uzajamnost djelovanjata dva pojma. Dakle, dok se interes ilikorisnost u međunarodnoj trgovini (uekonomiji) promatra kao polazište zaanalizu, kultura i kulturna obilježja sunajčešće nevažna ili se ne spominju.Smatramo, naprotiv, da su međunarodnatrgovina i koristi koje se ostvaruju u međunarodnojtrgovini povezani s kulturomcije globalizacije i širenja globalne kulture.Prodor multinacionalnih kompanijau nacionalna tržišta rezultira promjenomstoljetnih kulturnih tradicija. Očekivanjavezana uz poboljšanje životnih uvjeta ipovećanje blagostanja predstavlja referentnevrijednosti koje se uspješno uklapajuu bilo koju kulturu. Na taj način materijalnoblagostanje koje propagirajugospodarski razvijene zemlje i društvapostaje cilj kojima teži veći dio stanovništva,pa čak i pod cijenu preobrazbetradicionalne kulture.Ipak treba priznati da, unatoč homogenizirajućimkulturnim tendencijama isve većem obimu međunarodne trgovine,među nacionalnim državama ostaju dubokerazlike na svim razinama društva.fragmentiranom i nejednakom globalnomokruženju, još uvijek ulijevaju određenusigurnost.Očekivati od međunarodne trgovineda ignorira kulturne razlike međunarodnogokruženja ili da promiče jednu kulturukoja bi imala apsolutni legitimitet bilobi u suprotnosti sa samom idejom međunarodnetrgovine. Istraživanja koja suprovedena posljednjih godina, a osobito uSAD-a, ukazala su na nužnost uvažavanjakulturoloških razlika ne samo na međunarodnom,već i u unutrašnjem, nacionalnomtržištu, što je rezultiralo sve većimbrojem rasprava o multikulturalizmu. Dakle,visok stupanj heterogenosti karakterizirai nacionalna tržišta (američko posebno,ali i tržište bivšeg SSSR-a, ex Ju-

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE“ Očekivati od međunarodne trgovine daignorira kulturne razlike međunarodnogokruženja ili da promiče jednu kulturu koja biimala apsolutni legitimitet bilo bi u suprotnostisa samom idejom međunarodne trgovine.Istraživanja koja su provedena posljednjihgodina, a osobito u SAD-a, ukazala su nanužnost uvažavanja kulturoloških razlika nesamo na međunarodnom, već i u unutrašnjem,nacionalnom tržištu”goslavije, Azije, itd.), a međunarodno tržištepodrazumijeva bezuvjetno priznavanjerazličitih kulturnih oblika. U protivnom,konflikti su neizbježni. Liberaliziranu(pravednu) međunarodnu trgovinune shvaćamo preko koncepta homogenekulture, već kao proces priznavanja i tolerancijemnoštva posebnih kultura.Prirodu međunarodne trgovine, kao idjelovanje međunarodnih trgovinskih institucija,koje nisu identificirane ni s jednomposebnom kulturom, shvaćamo, unašem radu, kao odmak od jedne, homogenoglobalne kulture s ciljem približavanjadrugim i drugačijim. Sa stajalištamultinacionalnih kompanija, pretjeranostandardiziranje i simplificiranje rezultiraloje gubljenjem tržišnih udjela zbogignoriranja lokalnih tržišnih varijabli ipreferencija. Kada govorimo o odnosukulture i ekonomije svakako se moramoprisjetiti radova u kojima se posebno analiziraodnos kulture i ekonomskog razvoja.Prije svega, to su poznati radovi M.Webera: Sociologija religije, Protestantskaetika i duh kapitalizma, Ekonomskeetike svjetskih religija i niz drugih, u kojimaWeber spaja kulturu i ekonomiju upojmu ekonomske etike koja se uvijekodnosi na zbivanja u praktičnom životu istoga predstavlja “praktične etike”.Važno je istaknuti Weberovo promišljanjeekonomske etike kao poticaja naakcije koje su utemeljene u pragmatičnimkontekstima religija. 6 Pojam ekonomskeetike, kako ga Weber shvaća, primjenjivje na sve vrste ekonomske djelatnosti patime i na djelatnost međunarodne trgovine.U radovima M. Webera analizirani suučinci, koje glavni oblici religije imaju naekonomsku sferu, prije svega njihovauloga u stvaranju modernog racionalnogkapitalizma. Složili smo se s činjenicomda interesi i koristi od trgovine pokrećutrgovinu, ali istovremeno, ti su tijekoviobilježeni i djelovanjima koji potiču izkulturne sfere, npr. iz religije. “Zapravo,ekonomske su ideje uvijek izrazit proizvodsvoga vremena i mjesta; ne može ihse promatrati odvojeno od svijeta koji tumače”.7Međunarodno tržište na kojem djelujui sučeljavaju se različitosti interesa nacionalnihtrgovinskih politika nisu “svijet zasebe”, već su istodobno i uzrok i posljedicadjelovanja kulture. Kulturno okruženjemeđunarodne trgovine je varijabla, kojunije moguće kontrolirati ali ni ignorirati.Iako se tržišta neprestano mijenjaju i postajusve sličnija, globalno tržište je jošjako daleko od jednog homogenog tržišta.Sasvim je sigurno da danas dva tržišta neće(zbog političkih, pravnih, kulturnih,religijskih, etničkih i drugih obilježja) naisti poticaj reagirati na potpuno isti način.U prilog tomu govori i sve češće odstupanjeod čistih strategija standardizacije proizvoda/usluga,s kojima vodeće multinacionalnekompanije izlaze na globalno tržište.Sve češće se uvažavaju kulturološkeznačajke potencijalnih ciljnih tržišta kao iprilagodbe svakome od njih u svim fazamaposlovanja. Religijski pristup međunarodnomtržištu i međunarodnoj trgovinije nužan. Prilikom kreiranja trgovinskepolitike, ali i trgovinskih strategija prilikomulaska na određeno strano tržište,kompanije se nalaze u situaciji izbora izmeđustandardizacije i/ili adaptacije. Iakostandardizacija u velikoj mjeri smanjujetroškove te povećava produktivnost i profitabilnost,ako nije provedena na adekvatannačin može rezultirati troškovima kojivišestruko nadmašuju prihode.U radu ćemo, na primjerima halal certifikacije,pokazati da je moguć miks ovihdviju strategija u kojem su zbrojene prednostii jedne i druge strategije, odnosnoupotreba ekonomije obujma i smanjenjetroškova s jedne strane te prilagodba specifičnimpotrebama pojedinih tržišta, kadaje to profitabilno. Uspjeh kompanijekoje danas posluju na međunarodnom tržištuovisi upravo o mogućnostima iznalaženjaoptimalne točke između potpunestandardizacije i potpune adaptacije. Sveopćaliberalizacija i globalno tržište pogodovalisu stvaranju globalnih proizvodatzv. “globalni brendova”. Posljednjihgodina je uočena pogrešna pretpostavkada obilježja proizvoda, “brenda”, imajuisto značenje na svim tržištima i da je pretjeranastandardizacija i simplificiranjeprouzročilo štete u trgovini tim proizvodima.Sve je izraženiji proces prilagodbeglobalnih brendova lokalnoj izvedbi, tj.prilagođavanje brendova kulturnim i specifičnimpotrebama potrošača.Coshun ističe da se samo jedan od desetproizvoda s tržišta razvijenih zemaljana istim takvim stranim tržištima nudipotpuno nepromijenjen, a kada je riječ oponudi proizvoda razvijenih zemalja natržištima zemalja u razvoju, ovaj omjerpostaje znatno veći. 8 Dakle, određeni stupanjadaptacije proizvoda u međunarodnojtrgovini je neprestano prisutan. U međunarodnojtrgovini robama i uslugamapostoje dvije mogućnosti: provedba samoobveznih promjena određenih, pretežnofizičkih karakteristika proizvoda (npr.zbog primjene industrijskih propisa naelektričnim proizvodima, sigurnosnih ilihigijenskih standarda) ili i dodatno provođenjepromjena karakteristika proizvodakojima se u većoj mjeri zadovoljavajuspecifične, kulturološke potrebe tržišta,koje mogu biti presudne za konkurentskopozicioniranje i uspjeh.U kontekstu kulturološke agende umeđunarodnoj trgovini te u kontekstupromišljanja konfliktnosti između standardizacijei globalnog koncepta i adaptacijei regionalnog, lokalnog koncepta sugeriratćemo jednu inoviranu varijantu ukojoj ćemo govoriti o mogućnostimastandardizacije trgovine za zemlje dominantnoislamske religije na bazi adaptacijena specifičnostima religije koje, izmeđuostalog, zahtijevaju halal certifikacijuza proizvode koje se nude na njihovim tržištima.Na taj način halal certifikacija sene shvaća kao jedan izolirani tehničkiproblem u međunarodnoj trgovini već je-41JOURNAL

42JOURNALHALAL KVALITETAdan novi koncept nastupa na međunarodnomtržištu. Tehnološke, tržišne i industrijskepromjene nalažu sve veći stupanjcertificiranja proizvoda i usluga kojimase trguje. Dosadašnje definicije koje proizvoddeklariraju kroz njegovu kemijskustrukturu, mehanička i upotrebna svojstvaviše nisu zadovoljavajuće. Proizvodikojima se trguje u međunarodnoj trgoviniviše se ne mogu smatrati objektom kojizanemaruju socio-ekonomske, kulturološkei ekološke zahtjeve. On je u uskojvezi sa socio-ekonomskim, kulturološkimi ekološkim sustavom vrijednosti, teu skladu s tim sustavima vrijednosti zadovoljavaodređene potrebe. 9Primjerice, sličan proces i/ili problemsusrećemo i kod hrvatskih kompanija upristupu tržištu EU, za koji postoji potrebaza certificiranjem, recimo za CE standardesigurnosti za električne aparate ilistandarde sigurnosti hrane i sl. Dok je uEU primaran problem prilagođavanje regulacijsko-pravnomokruženju, na tržištimaislamskih zemalja imamo problemprilagođavanja kulturološkom okruženju.Naravno, način tog prilagođavanja, odnosnopristup tim tržištima također je reguliran,pa se problem ustvari svodi na prilagođavanjekulturološkom okruženju,konkretno njegovim religijskim komponentama,na način određen regulama države,religijskih ili drugih institucija. Kadaje Theodore Levitt napisao svoj rad –Globalizacija tržišta – odredio je smjerrasprave u sljedećim desetljećima o kretanjimasvjetskih proizvoda i globalnihbrendova u međunarodnoj trgovini. 10Njegova, danas po našem mišljenju,kontroverzna pretpostavka bila je da ćekonvergencija tehnike i globalizacija dovestido veće standardizacije na svjetskim“ ...halal certifikacija se ne shvaća kao jedanizolirani tehnički problem u međunarodnojtrgovini već jedan novi koncept nastupa nameđunarodnom tržištu. ...Međunarodnatrgovina se ne odvija u jednom apstraktnomprostoru i vremenu, praksa i politikameđunarodne trgovine snažno su obilježenitradicijom i kulturom na multinacionalnom,multikulturalnom, multietničkom tržištu.”tržištima, što će dosljedno erodirati ili izbrisatirazlike u nacionalnim ili regionalnimpreferencijama. Međutim, upravodva zadnja desetljeća pokazala su daljnjumoć i relevantnost lokalnih preferencija ilokalnih brendova, posebice na tržištimau razvoju, gdje globalne marke moguimati čak i negativne asocijacije. Primjerice,antiamerički osjećaji pomogli suMecca Coli (halal-Cola) da konkuriraCoca-Coli i Pepsiju među muslimanskimpotrošačima u Francuskoj, ali i u drugimdijelovima svijeta, kao što su pomogliQuibla Coli u Ujedinjenom Kraljevstvu iZamzam Coli u Iranu. Te su proizvodekupovali potrošači koje privlači kola, alikoji se protive amerikanizaciji tzv. kokakolonijalizaciji.Ono što je nekada moglo izazvati prepreku,a time i konfliktnost, prilikom nastupapojedinih, naročito globalnih kompanija,na stranim tržištima vezanu zakruta stajališta o bezuvjetnoj primjenistandardizacije i globalnih strategija prilikomulaska i/ili prodaje proizvoda/uslugana stranim tržištima, danas je rezultiraloprimjenom lokalnih pristupa i uvažavanjempreferencija i specifičnosti.McDonald's nekad nije odustajao od svojihčvrstih standarda neovisno o različitimpreferencijama i kulturnim specifičnostima.Bilo je nezamislivo u njegovimrestoranima nuditi alkoholna pića; a danasse uz BigMac-ove nudi: u Njemačkoj– pivo; u Francuskoj – vino; Hong Kongu– kokteli; u Indiji se McDonald's hamburgerine prave od govedine (zbog sakralnihobilježja koje Indijci pridaju govedimaveć su napravljeni od janjetine i piletine izovu se Maharaja Mac).Međunarodna trgovina se ne odvija ujednom apstraktnom prostoru i vremenu,praksa i politika međunarodne trgovinesnažno su obilježeni tradicijom i kulturomna multinacionalnom, multikulturalnom,multietničkom... tržištu. Teorije, modeli itrgovinske politike uvijek su, zapravo, nastajalepod utjecajem i tih obilježja, a s razvojemmikro-teorija postaju sve značajnija.Samo površinsko prilagođavanje, bezvođenja računa o dubljim sadržajima kulturena međunarodnom tržištu (naročito natržištima zemalja u razvoju) neće biti profitabilnona dulji rok. Ne podržavajući S.Huntingtonovo gledište o svjetskim civilizacijamakao nepovezanim otocima kojise kreću prema “sukobu civilizacija”, madapostoje mnoge prilike za sukob, postojii protutežna sila međunarodne trgovinekao veza između različitih zemalja, ekonomijai kultura. 11Proaktivna politika, kao i napor međunarodnihinstitucija (naročito nastavakpregovora Milenijske runde) može stvoritivezu/veze koje će rezultirati rastom inapretkom i za razvijene, ali i za nerazvijenezemlje. Ne možemo i ne smijemojednostavno shvatiti i prihvatiti jazove razvijenogi nerazvijenog svijeta. Smatramoda pojmovi kao što su “razvijen i nerazvijen”previše pojednostavljuju složenoispreplitanje kulture i ekonomije. Fenomenkulturne zavisnosti preko ekonomskezavisnosti previše je pojednostavljen,a nerazumijevanje koje nastajezbog ignoriranja kulturološkog čimbenikačesto dovodi do nesporazuma u poslovanju.P. Krugman govori o fenomenu“perifernih kultura”. To su kulture kojepostoje izvan središta stvaranja civilizacijsko-kulturnogtijeka svijeta i nisu stvaralačke,nego receptivne, imitatorske.Smatramo da je kultura industrijskirazvijenih zemalja podložnija primjenamai bržim prilagodbama, naročito u vremenimakada se ta društva suočavaju saizazovima ekonomskih kriza. To je vidljivoi iz najnovijih ponašanja zemalja liberalnogkapitalizma, koje su, u vrijemeteške gospodarske krize kojoj svjedočimo,spremne nizom drugačijih kulturnihobrazaca ponašanja, pa čak i uvođenjemmjera državnog intervencionizma, mijenjatikulturne obrasce ponašanja. Vidimoda su te zemlje, u susretu s krizom, spremnerevidirati i stoljetne svetinje i uplestise u individualna gospodarska prava. Natragu takvih razmišljanja, smatramo legitimnim(i poželjnim) nastojanja za prilagodbomi/ili uvažavanjem kulturološkihobilježja u oblikovanju gospodarskihstrategija pri čemu dopuštamo mobiliziranjei svih kulturoloških čimbenika ufunkciji gospodarskog rasta i razvoja.

Tzv. periferne kulture i jesu perifernejer su utemeljene na imitaciji i pukom prenošenjunekih isprobanih rješenja. Uključivanjeu međunarodnu trgovinu i u međunarodnupodjelu rada ne podrazumijeva jednoobraznustandardizaciju i samo jednorješenje. Upravo je međunarodna trgovinapodručje djelovanja različitih trgovinskihpolitika nastalih temeljem različitih kulturološkihobrazaca ponašanja koje ne vode,nužno, bitnijim skretanjima trgovine. Premaosnovnoj ideji “teorije” o prirodnim trgovinskimpartnerima”, regionalna trgovinskaliberalizacija među zemljama koje su“prirodni kulturni” trgovinski partneri nećeprouzročiti znatno “skretanje trgovine”. Pritome “prirodni trgovinski partner” može sedefinirati kao onaj s kojim neka zemljaostvaruje znatnu trgovinsku suradnju, kojaje determinirana i zajedničkom ili sličnomkulturnom paradigmom. Sličnost kulturološkeparadigme (npr. zajednički jezik, običaji,religija i sl.) svakako je čimbenik kojise može iskoristiti u poticanju trgovine.Pitanje prevladavanja ili uvažavanjakulturoloških razlika je aktualno upravoza međunarodnu trgovinu koja podrazumijevaprelaženje granice vlastite zemljei susret sa drugačijim i različitim. Multinacionalnekompanije igraju sve većuulogu zbog svojeg kapitala i mogućnostiširenja znanja i vještina u drugim zemljama.Za mnoge od njih razvijeni svijet jepromatran kao svijet prilika zbog visokihprihoda i dobro razvijene infrastrukture,pa stoga nije ni čudno da je razvijeni svijetprostor kojemu je većina kompanijausmjerila najveći dio svoje poslovne pozornostite su to i dalje najprivlačnija tržišta.Međutim, razvijena tržišta danaspredstavljaju sve manji dio svjetskog tržišta.Procjenjuje se da tek 14% od prekošest milijardi ljudi na svijetu živi u zemljamas bruto društvenim dohotkom poglavi stanovnika većim od 10 000 dolara.Kenichi Ohmae je ovaj dio svjetskog tržištanazvao “klub 10 000 dolara”, ali ostataksvijeta čini 86% stanovništva koji jeza međunarodnu trgovinu, imajući naumu kako se situacija/e na međunarodnomtržištu jako brzo mijenja, postaje sveznačajniji. 12 Čak i ako se možemo složitida je razvoj i rast ovih tržišta “dugotrajanproces”, ne možemo zanemariti iskustva i(neočekivani) rast mnogih od njih, pa bi“čekanje” kompanija na ulazak na ova tržištaza neko drugo vrijeme moglo biti natragu J.M. Keynesovih promišljanja da “udugom roku, svi smo mrtvi”.Kompanije koje žele ući, tj. poslovatina tzv. tradicionalnim tržištima, morajuveć sada respektirati populacijsku veličinuHALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE“ ‘Izvoznu nišu’ hrvatskog gospodarstvavidimo u najvećem rastućem HALAL tržištu,koje je, unatoč recesiji, za prošlu godinuimalo rast od 40%. Mešihat Islamskezajednice u Hrvatskoj i Agencija za halalkvalitetu želi pripomoći gospodarstvuHrvatske da se etablira na ta tržišta.”i preferencije tog velikog segmenta međunarodnogtržišta. Imajući na umu brz raststanovništva i prihoda na tržištima u razvoju,ta tržišta postaju od iznimne važnostiza određivanje budućnosti mnogih industrija.Primjerice, Bollywood u Indijiproizvodi 1 200 filmova na godinu u usporedbis Hollywoodom koji proizvodi oko450 pa je možda na pomolu “okretanjekulturne kolonizacije”. Promjene u kulturamapojedinih zemalja direktno su povezanei s promjenama u strukturi međunarodnetrgovine. Za kompanije koje danasposluju na međunarodnom tržištu od posebnogje interesa spoznati kros-kulturnesličnosti, ali i različitosti. U oblikovanjeuspješnih trgovinskih strategija na stranimili multinacionalnim tržištima moraju bitiuključene i spoznaje s područja “akulturacije”koje proučavaju nove ili strane kultures ciljem prilagodbe karakteristika proizvodaodređenim tržištima. 13Unutar ovog okvira, provodeći međukulturalnuanalizu međunarodnog tržišta,zapravo određujemo do kojeg su stupnjapotrošači dvaju ili više država slični ilirazličiti. Što je stupanj sličnosti veći, većesu mogućnosti standardizacije i obrnuto,veće razlike nalažu prikladnije, adaptibilnestrategije u pristupu tržištima. Smatramoda, u međunarodnoj trgovini, u današnjimizrazito kompetitivnim tržišnim prilikama21. stoljeća, kulturne i vjerskespecifičnosti, mogu poslužiti kao poticajni,a ne ograničavajući faktor. Međunarodnatrgovina, naročito trgovinske politike,neraskidivo su povezane sa svim dimenzijamameđunarodne razmjene: političkom,ekonomskom, socijalnom, kulturnom,vjerskom itd. Želimo pokazati dameđunarodna trgovina ne podrazumijevasamo de-lokalizaciju nacionalnog i kulturnogveć pretpostavlja re-lokalizaciju;polazeći od same ekonomske računice,jer većina trgovinskih politika i većinamultinacionalnih kompanija moraju razvitilokalne (nacionalne) veze, jer njihovaproizvodnja prvenstveno nastaje nalokalnom i obilježena je lokalnim karakteristikamai simbolima. Na taj način, politikumeđunarodne trgovine shvaćamokao mehanizam koji usklađuje različiteidentitete, ali ne na principu ili-ili kojinužno vodi u konfliktnost, već na principui-i koji uvažava partikularne (nacionalne)kulturne i vjerske obrasce, simbole,stilove života; jednostavnije lokalnukulturnu paradigmu.Smatramo da je u osnovi svih protekcionističkihzahtjeva, ali i u osnovi svihkonflikata do kojih dolazi u međunarodnojtrgovini, pojednostavljeno tumačenjeliberalizacije međunarodne trgovine kaotrenda koji može ugroziti prethodnousvojene identitete. To je samo površinskaanaliza, jer kvalitetna (nacionalna)trgovinska politika oblikovat će i provoditinacionalnu raznolikost. Tradicija ikultura su dimenzije koje se ne mogu isključitipri analizi međunarodne trgovine,jer na nju utječu i daju joj povijesni kontinuitet.Međutim, u kozmopolitskom svijetu,povezanom međunarodnom trgovinom,to znači da se različitosti ne ukidajuveć se kao takve prihvaćaju i pozitivnoocjenjuju. To potvrđuju npr. europske zemljekoje se, u pogledu kulture, uvelikerazlikuju, no ipak tvore čvrsto povezanucivilizacijsku, ekonomsku, trgovinsku...cjelinu.Nakon svega izloženog, “izvoznunišu” hrvatskog gospodarstva vidimo unajvećem rastućem HALAL tržištu, kojeje, unatoč recesiji, za prošlu godinu imalorast od 40%. Mešihat Islamske zajedniceu Hrvatskoj i Agencija za halal kvalitetuželi pripomoći gospodarstvu Hrvatske dase etablira na ta tržišta. Izražavamo zadovoljstvoda se 18 firmi u Hrvatskoj odlučiloi implementiralo Halal standard usvoje poslovanje te da su 4 firme pri samomkraju implementacije sustava.43JOURNAL

HALAL KVALITETAHalal aditivi u hrani i lijekovimaProf. dr. Midhat JašićSažetakU ovom radu su opisani aditivi i stepen njihove dozovljenosti po islamskim propisima. Stupanj dozvoljenosti se određujeprema statusu aditiva koji može biti: halal (dozvoljeni), haram (zabranjeni) i mešbuh (sumnjivi).Ključne riječi: aditivi, halal, haram, mešbuh44JOURNAL1. UVODKao posljedica razvoja tehnologije ipotreba da se količina hrane sačuva dužiperiod, te povećanih zahtjeva potrošača,prehrambena industrija se prilagođavalanudeći hranu sa novim senzorskim svojstvima,novim izgledom, dužim rokovimatrajanja, novim ukusima i sl. Značajnuulogu u tim kreacijama imali su i sve višeimaju razni dodaci hrani koje nazivamoaditivima. To su tvari poznate kemijskestrukture, koje se samostalno ne konzumiraju,niti su tipičan sastojak hrane i upravilu su bez prehrambene vrijednosti.Dodaju se hrani, ali i lijekovima i to zavrijeme proizvodnje, prerade, skladištenjaili pakiranja, radi poboljšanja fizikalnihi senzorskih svojstava. Pošto nisu prirodansastojak hrane, ali ni lijekova, oninose određene zdravstvene rizike. Pojediniaditivi, ako se unose u količini kojapremašuje dozvoljeni dnevni unos (ADI),mogu izazvati degenerativane promjene,alergijske reakcije, te povećati rizik zaodređene oblike raka i drugih bolesti.Zbog toga upotreba aditiva u prehrambenoji farmaceutskoj industriji mora biti“ Najvažniji kriterij u utvrđivanju halal statusaaditiva je njihovo porijeklo. Aditivi biljnog imineralnog porijekla, ako se isporučuju beznosača najačešće imaju halal status. Međutim,sa stanovišta halal statusa posebno su značajniaditivi koji imaju animalno porijeklo (svinjskomeso i meso ostalih zabranjenih životinja),aditivi mikrobnog porijekla, posebno akosadrže rezidue zabranjenih supstrata kao iaditivi koji u sebi mogu sadržavati alkohol.Aditivi koji su porijeklom od GMO1 kao idrugi aditivi koji nastaju kao rezultatbiotehnologije (klon) imaju mešbuh(zabranjen) status. Aditivi, lijekovi i ekscipientiporijeklom od genetski modificiranihmikroorganizama imaju halal status.”pod strogom zakonskom kontrolom ipredmet stalnih provjera. Posebno pitanjesu halal aditivi, te specifični aditivi uostalim etničkim i religijskim običajimakao što je košer, kao i aditivi u vegetarijanskojishrani. Halal aditivi pripadajuširokom spektru aditiva dozvoljenih ponacionalnim i međunarodnim propisima stim što moraju zadovoljiti i zahtjeve šerijatskihpropisa.2. ADITIVI2.1 Podjela aditiva i njihov halalstatusPrehrambeni aditivi i njima slične tvarise najčešće koriste u proizvodnji prehrambenihproizvoda, proizvodnji dodatakaprehrani kao i proizvodnji lijekova.Dozvoljeni aditivi u prehrani i lijekovimamogu se podijeliti prema različitim kriterijumimakao što su porijeklo, funkcionalnasvojstva i nivo štetnosti po zdravlje.Prema porijeklu aditivi su sintetskog iliprirodnog (biljnog, životinjskog i iz mikroorganizama)porijekla. Prema funkcionalnimsvojstvima, a u skladu sa preporukamakomisije Codex Alimentarius,aditivi mogu biti: antioksidansi i sinergistiantioksidansa, konzervansi, pojačivačiarome, emulgatori, zgušnjivači, sredstavaza vezivanje i sredstava za želiranje, bojila,sladila, regulatori kiseline, enzimskipreparati i ostali aditivi. Mnogi aditiviposjeduju istovremeno nekoliko funkcionalnihsvojstava. Najvažniji kriterij uutvrđivanju halal statusa aditiva je njihovoporijeklo. Aditivi biljnog i mineralnogporijekla, ako se isporučuju bez nosačanajčešće imaju halal status. Međutim, sastanovišta halal statusa posebno su značajniaditivi koji imaju animalno porijeklo(svinjsko meso i meso ostalih zabranjenihživotinja), aditivi mikrobnog porijekla,posebno ako sadrže rezidue zabra-

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJEnjenih supstrata kao i aditivi koji u sebimogu sadržavati alkohol. Aditivi koji suporijeklom od GMO 1 kao i drugi aditivikoji nastaju kao rezultat biotehnologije(klon) imaju mešbuh (zabranjen) status.Aditivi, lijekovi i ekscipienti porijeklomod genetski modificiranih mikroorganizamaimaju halal status. Prema nivouštetnosti po zdravlje aditivi mogu biti:neškodljivi aditivi, sumnjivi aditivi i aditiviškodljivi zdravlju. Nivo štetnosti definirase veličinom maksimalno dozvoljenednevne toksične doze (ADI), kao i ekspozicijom.Sve ono što šteti zdravlju čovjekane može biti halal.2.2. OznačavanjeSistem E brojeva u označavanju aditivauveden je u Evropi radi lakšeg zakonskogreguliranja prehrambenih aditiva, aubrzo je prihvaćen i od strane komisije CodexAlimentarius. Oznaka aditiva je obaveznana deklaraciji prehrambenog proizvodai dodacima prehrani. Označavanjeaditiva omogućava njihovu jednostavnijuidentifikaciju u lancu proizvodnje, a time ijednostavnije prepoznavanje halal/haramstatusa proizvoda. Svaki broj identificiraodređeni aditiv i zamjenjuje njegov čestodug i kompleksan kemijski naziv koji zauzimadosta prostora na deklaraciji.Aditivima slične tvari nemaju E broj ioznačavaju se na drugi način (neke aromatičnetvari i enzimi), dok se pomoćnetvari u procesu proizvodnje, zbog načinadjelovanja pri proizvodnji hrane, u principune označavaju. Jedinstveni sistem Ebrojeva olakšava uvoz i izvoz hrane izmeđurazličitih zemalja.Tablica 1. Sistem E brojeva u označavanjuaditivaDjelovanje Raspon brojevaBojila 100-181Konzervansi 200-285 i 1105Antioksidansi 300-340Regulatori kiselosti Različiti brojeviZgušnjivači /EmulgatoriTvari za sprječavanjezgrudnjavanja322, 400-499 i1400-1451550-572Pojačivači okusa 600-650Tvari za poliranje 900-910Tvari za zaslađivanje 420, 421, 950-9702.3. Zdravstveni aspektiAditivi se nalaze u hrani koju svakodnevnokupujemo. Samo sladila, koja sesmatraju po zdravlje opasnijim aditivima,nalaze se u preko 6 tisuća proizvoda.Osim umjetnih sladila u opasnije aditivespadaju konzervansi i sintetske boje. Uhrani se najčešće mogu naći štetni konzervansikao što su: nitratne i nitritne soliu proizvodima od mesa, benzojeva kiselinai njene soli u osvježavajućim pićima,sumpordioksid u proizvodima od voća ipovrća, sintetski antioksidanti u masnoćamaitd. Sintetske boje se najčešće nalazeu osvježavajućim pićima i konditorskimproizvodima. U smislu zdravstvenesigurnosti i toksičnosti aditiva pravilno jegovoriti i o stupnju škodljivosti / neškodljivosti,jer ako se rijetko konzumiraju i umalim količinama onda se smanjuje riziki posljedice koje oni mogu izazvati. No,kada je u pitanju toksičnost vrijedno jepomenuti ajet iz Kur’ana: “Jedite i pijtesamo ne pretjerujte. On (Allah) ne volione koji pretjeruju.” 2S druge strane tokom povijesti su formiraniznanstveni stavovi, gdje se uspostaviloopće mišljenje o štenim tvarimakoje unosimo u naš organizam. Često pominjanaje Paracelzusova izreka: “Ništanije toksično i sve je toksično, u zavisnostiod količine u kojoj se upotrijebi.” Premavećini nacionalnih propisa u svijetu,aditivima se na osnovu detaljnih ispitivanjai dobivenih rezultata odobrava upotreba,te kreira zakonska regulativa kojadefinira svrhu i količinu aditiva koje semogu upotrijebiti. Stupanj prihvatljivostiaditiva izražava se preko prihvatljivogdnevnog unosa (ADI 3 ) za pojedini aditiv inamirnice u kojima se mogu koristiti.45JOURNAL

HALAL KVALITETA46JOURNALVrijednost ADI označava količinu neketvari (aditiva) izraženu u miligramima pokilogramu tjelesne težine koju čovjekmože sa sigurnošću konzumirati svakogdana tokom cijelog života, a da pri tomene ugrozi svoje zdravlje. Uvrštavanjemnekog aditiva na pozitivnu listu ne prestajuobaveze stručnog praćenja njegovogdjelovanja. Veći broj aditiva nije škodljivza zdravlje, ako se koriste u skladu sa zakonskimpropisima i uputama proizvođača.Količina aditiva koja se konzumira usastavu lijekova je manja od količine kojase unosi sa hranom. Zbog toga su i riziciunosa aditiva mnogo manji. Osim togalegislativa u proizvodnji lijekova strožijaje i pod većom kontrolom i monitoringomnego legislativa u proizvodnji hrane.Neki aditivi još nisu do kraja ispitani,ali se ipak upotrebljavaju. To su sumnjiviaditivi prema kojima je u proizvodnji ikonzumiranju potrebno primjenjivatiprincipe predostrožnosti. Naravno, postojei grupe aditiva koji nesumnjivo škodezdravlju, ali je za neke od njih primjena uprehrambenoj tehnologiji neophodna jerštite hranu od kvarenja. Određeni aditivisadrže i karcinogene spojeve (npr. spojevisa benzolovom jezgrom i drugi) i takvetreba izbjegavati. Za većinu aditiva postojeprirodne zamjene, koje se često komercijalnoproizvode iz prirodnih izvora.Takvi su, na primjer, pektini, antioksidansi,vitamini, minerali, prirodne boje,te prirodne arome. Neki aditivi, ako seunose u količinama izvan ADI vrijednostii duže vrijeme, uzrokuju bolesti kao štosu: rak, dermatitis, razaranje kromozoma,astma, alergijske bolesti, visok krvni pritisak,čir na želucu itd. Zbog toga su aditiviharam ako se ustanovi da su štetni pozdravlje ili ako se u procesu proizvodnjeprekorači dozvoljeni dnevni unos (ADI).2.4. Halal status aditiva i njimasličnih tvariAditivi imaju halal status ako se dobijajuiz potpuno čistih i dozvoljenih sirovina,bez upotrebe alkohola. Te sirovine dobijajuse iz biljaka i životinja dozvoljenihpo islamskim propisima. Halal aditivi i njimaslične tvari isključuju upotrebu bilokoje haram sirovine u njihovoj proizvodnji(svinjetina, alkohol, strv i krv, te opojne iotrovne biljke). Teško je unaprijed klasificiratiaditive kao halal, haram ili mešbuh,pa je stoga u najvećem broju slučajeva potrebnodokazivati njihov halal status. Dokazivanjeprisustva haram aditiva u konkretnimproizvodnim procesima provodise proaktivnom analizom svih koraka procesau kompletnom prehrambenom lancu.Na osnovu analize haram rizika u prehrambenomlancu prevenira se mogućnostupotrebe haram aditiva. Za laboratorijskuprovjeru statusa aditiva u sirovinama i finalnomproizvodu koriste se složene analitičkemetode (PCR, ELISA, HPLC, elektroforeza)bazirane na identifikaciji porijeklasastojaka. Haram su svi aditivi u čijojse proizvodnji i upotrebi koristi alkohol isastojci od otrovnih i opojnih biljaka kodkojih se štetne materije ne elminišu u procesuproizvodnje. Haram su i aditivi životinjskogporijekla i to od:• svinjetine i mesa divlje svinje,• mesa psa, zmije i majmuna,• mesožderi sa kandžama i očnjacima,kao što su lavovi, tigrovi, medvjedi iostale slične životinje,• ptice grabljivice sa kandžama, kaošto su orlovi, lešinari i sl.,• štetočine, kao što su pacovi, stonoge,škorpioni i sl.,• životinje koje je prema islamskimpropisima zabranjeno ubijati, kaošto su mravi, pčele i djetlići,• životinje koje se smatraju odvratnim,kao što su uši, crvi, muhe i sl.• životinje koje žive i na kopnu i u vodi,kao što su žabe, krokodili i sl.• mazge i domaća magarad,• otrovne i opasne morske životinje,• meso bilo koje od dozvoljenih životinjaukoliko nije zaklano po islamskimpropisima,• krv.Pored halal (dozvoljenih) i haram (zabranjenih)postoje i mešbuh (sumnjivi) aditivi.Oni mogu biti životinjskog i biljnogporijekla, odnosno mogu biti proizvedeni iod halal i od haram sirovina. Također,mešbuh su aditivi kojima se u toku proizvodnjeili upotrebe mogu dodavati nosači(alkohol, zabranjene masnoće ili drugi zabranjenisastojci). Zbog toga je ove aditivepotrebno posebno provjeravati i u svakompojedinačnom slučaju dokazivati njihovhalal status. Pored aditiva čiju je upotrebuproizvođač obavezan deklarirati na ambalažiproizvoda, postoje i tzv. “skriveni aditivi”.Oni se ne navode u popisu sastojaka,ukoliko zakonom nije reguliran procenatsastojaka koje je dozvoljeno prikriti.Aditivi na tržištu se mogu nabavljati uformi: čiste kemijske tvari, smješe sa nosačem,smješe različitih aditiva bez nosačai smješe različitih aditiva sa nosačem/otapalom. Aditivi kao čista kemijska supstancasu najčešće sintetski aditivi i aditiviporijeklom iz minerala. Kad su u pitanjuaditivi, kao čista supstanca, tada senjihov halal status najlakše definira, jer seprovjerava samo ta supstanca. Aditiv možebiti u smjesi sa nosačem ili rastvaračem.U ovom slučaju najčešće se pojavljujuprirodne i sintetske arome 4 , prirodnei sintetske boje, pojačivači okusa, vitaminskipreparati i sl. Veći broj komercijalnihaditiva, koji se nudi na tržištu, imajuovu formu. Mogu da budu u krutom,tečnom ili praškastom stanju. U tom slučajuaditiv se sastoji od osnovne supstancekoja čini aditiv zajedno sa supstanacomu kojoj aditiv može biti rastvoren(rastvarač), odnosno sa supstancom kojamože biti nosač aditiva ( škrob, masnoće,alkohol). Tako i aditiv i nosač mogu imatiharam status. Kao primjer možemouzeti i kurkumu 5 koja se koristi kao žutaboja. Kod kurkume kao nosač može sekoristiti određena masnoća. U slučaju akosu masnoće od zabranjenih životinja takavaditiv ima haram status. Dobar primjersu neki flavonoidi, kao što su antocijanikoji se otapaju u alkoholu zbog lakšeaplikacije u proizvodu. Takav aditiv imaharam status, a ako se alkohol zamijeni sapropilen-glikolom dobiva halal status.Aditiv se može naći i u formi smješerazličitih aditiva bez nosača kao što su nitritnesoli i kuhinjska sol, koji se koriste uproizvodnji suhomesnatih proizvoda.Smješe različitih aditiva sa nosačem/otapalomsu česte u industriji pekarstva, gdjese kombiniraju različiti enzimski preparati,vitamini i sredstva za dizanje tijesta isl. Tako se mogu pojaviti i tzv. “skriveni”aditivi koje proizvođač aditiva nije obavezandeklarirati. U pekarstvu se često, usastavu pekarskih aditiva, koristi aminokiselinaL cistein kao i monogliceridi kojimogu imati haram porijeklo. Neki aditiviu pekarstvu, koji mogu biti svinjskog porijeklasu: natrijumove i kalijumove solimasnih kiselina, mono i digliceridi masnihkiselina, poliglikolestri masnih kiselina,natrijum stearoil-2-laktilat, kalcijumstearoil-2-laktilat. Zbog toga su muslimaniu razvijenim zemljam prvo počeli tražitihalal certificiranje kruha, jer je to inamirnica koja se najčešće konzumira.U proizvodnji hrane koristi se nekolikostotina aditiva, ali i ostalih sastojakakoji se slično aditivima mogu naći u malimkoličinama, kao što su: pomoćne tvariu proizvodnji, začini, enzimi i sl. Kao iaditivi i ove tvari mogu imati halal, harami mešbuh status. Tako treba razlikovatiaditive od dodataka prehrani kojemožemo nabaviti u apotekama ili specijaliziranimprodavnicama. Dodaci prehranisadrže koncentrirane hranjive i biološkiaktivne sastojake ili druge tvari, sa svr-

hom da dodatno obogate funkcionalniunos hranjivih sastojaka u uobičajenojsvakodnevnoj prehrani. Uzimaju se samostalno(per os – na usta) u manjim količinamau formama kao što su: tablete,kapsule, prahovi, gelovi, tekućine i energetskepločice. Dodaci prehrani, ako sedodaju tokom proizvodnje, prerade,uskladištenja, pakiranja ili transporta postajuaditivi. Ako se aditivi dodaju kaonutrijenti tad se vrši fortifikacija hrane.Za korištenje dodataka prehrani koristiese RDA 6 standardi. Ne pridržavanjemovih standarda može dovesti do toksičnihefekata. Treba razlikovati aditive od začina.Kuhinjska sol (NaCl), začinsko bilje,ne smatraju se aditivima. Začinske smješenisu aditivi, ali mogu sadržavati aditive,a time imati i haram status.Treba razlikovati aditive od pomoćnihsredstava u proizvodnji. Ponekad supojmovno vrlo bliski aditivima i neka pomoćnasredstva u proizvodnji. Takve su,na primjer, tvari za tretiranje vode za piće,sredstava za pranje, vodonik peroksidili neki enzimi. Enzimi koji su najčešćepomoćna sredstva u proizvodnji (enzimskipreparati) mogu imati i E oznaku, aliisto tako IUB broj, koji označava njihovofunkcionalno svojstvo, odnosno pripadnostodređenoj grupi enzima. Pod enzimskimpreparatima se podrazumjevaju materijekoje su izolovane iz životinjskih,biljnih ili mikrobioloških sirovina. Onimogu da sadrže cijele ćelije, dijelove ćelijaili ekstrakte porijeklom iz navedenihsirovina. Enzimski preparati se dijele natečne, polutečne i suhe, a mogu imati različituulogu u toku tehnoloških procesaproizvodnje hrane. Ako su porijeklom odzabranjenih životinja onda su haram.2.5. ZaključciStatus aditiva može biti: halal (dozvoljeni),haram (zabranjeni) i mešbuh (sumnjivi).Za prehranu muslimana su dozvoljenisamo oni koji su halal, a haram imešbuh nisu dozvoljeni. Mešbuh je haramdok se ne dokaže da je halal. Veliki brojaditiva, dodataka prehrani, pomoćnihsredstava u proizvodnji, enzima i začinamože imati haram sastojke. Aditivi koji suporijeklom od GMO imaju mešbuh status.Neki od aditiva, ako se unose u količinamaizvan ADI vrijednosti i duže vrijeme,uzrokuju bolesti kao što su: tumor-rak,dermatitis, razaranje kromozoma, astma,alergijske bolesti, visok krvni pritisak, čirna želucu itd. Zbog toga su aditivi haramako se ustanovi da su štetni po zdravlje iliHALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE“ U pekarstvu se često, u sastavu pekarskihaditiva, koristi aminokiselina L cistein kao imonogliceridi koji mogu imati haramporijeklo. Neki aditivi u pekarstvu, kojimogu biti svinjskog porijekla su: natrijumovei kalijumove soli masnih kiselina, mono idigliceridi masnih kiselina, poliglikolestrimasnih kiselina, natrijum stearoil-2-laktilat,kalcijum stearoil-2-laktilat. Zbog toga sumuslimani u razvijenim zemljam prvo počelitražiti halal certificiranje kruha, jer je to inamirnica koja se najčešće konzumira.”ako se u procesu proizvodnje prekoračidozvoljeni dnevni unos (ADI).LITERATURA1. Khawaja, M.: Additives in relation tohalal, The Halal Food Authority,London, UK, Food Technology International.84, 86-87, 2001.2. Riaz, M. N., Chaudry, M. M.: Halalfood production, Food Protein Res. &Dev. Cent., Texas A&M Univ., CollegeStation, TX 77843, USA 2004.3. Riaz, M. N., Regenstein, J. M.: Nutritionalsupplements for halal andkosher consumers, Prepared Foods.174, (1, Nutra Solutions): NS13-NS14, NS17-NS18, 2005.4. Regenstein, J. M.; Chaudry, M. M.;Regenstein, C. E.: The kosher and halalfood laws, Cornell Kosher FoodInitiative, Dep. of Food Sci., CornellUniv., Ithaca 20035. Ayan, A. H.: Halal food with specificreference to Australian exports, FoodAustralia. 53, (11): 498-500, 2001.6. Riaz, Mian N. Chaudry, MuhammadM.: Halal food production, Boca Raton,Fla., CRC Press, 2004.7. Sakr, Ahmad Hussein A.: Muslim guideto food ingredients, 6th ed., Lombard,Ill.: Foundation for IslamicKnowledge, 1993.8. Barnhoorn, R.: Kosher and halal foodsand ingredients. International FoodIngredients. 3, 51-52, 2000.9. Regenstein, J., Chaudry, M. M.: Kosherand halal laws impacting on biotechnology,Dep. of Food Sci., Cornell Univ.,Ithaca, NY 14853, USA, Food TechnologyInternational, 77-80, 82, 2001.10. S. Grujić: Prehrambeni aditivi – funkcionalnasvojstva i primjena, Tehnološkifakultet, Banja Luka ,2005.11. M. Jašić, L. Begić: Biohemija hraneI, Printcom Tuzla, Tuzla, 2008.12. BAS 1049:2007. Halal hrana – Zahtjevii mjere; Institut za standardizacijuBiH, 2007.13. M. Jašić, A. Sakić, D. Šubarić, B.Muhamedbegović: Halal status prehrambenihaditiva, Zbornik RadovaAgrotech Gradačac, 2007.14. http://www.e-brojevi.hr15. http://www.ehalal.org/foodadditive.html16. http://www.benevolencija.eu.org17. http://www.aic.ba/pravilna-ishrana18. http://en.wikipedia.org/wiki/Bread_improverBilješke1GMO- genetski modificirani organizmi2Kur’an, sura Al-Araf, 31.3Acceptable Daily Intake – prihvatljivi dnevni unosaditiva4Arome često ne pripadaju aditivima, nego su pomoćnesirovine u proizvodnji hrane, ali mogu imatiharam status, ako su naprimjer otopljene u alkoholu.5Kurkuma je začin i boja koju koriste Hindusi u svojojprehrani boje pileće meso, ali se može nabaviti i kaododatak prehrani, jer ima antioksidativna svojstva.6engl. Recommended dietary allowance ili preporučeniprehrambeni unos47JOURNAL

HALAL KVALITETASupstitucija haram sastojaka uproizvodnji halal lijekovaMr. sc. pharm. Emilija SpasevskaProf. dr. Midhat Jašić48JOURNAL1. UvodSavremena tehnologija proizvodnje lijekovagotovo uvijek ima zamjenu za haramkomponente koje mogu biti u lijekovima,pa je ova oblast stručni izazov za farmaceute,tehnologe, liječnike i teologe. Uovom radu ćemo ilustrirati samo proizvodnomaterijalne aspekte halal lijekova. Usvijetu još nisu razvijeni standardi kojiprecizno opisuju halal procese i proizvodeu farmaceutskoj industriji. Lijekovi i njihovkvalitet je regulirana vrlo strogim zakonima,standardima i preporukama nameđunarodnim i nacionalnim nivoima 1 . Uprocesu dokazivanja halal statusa ova činjenicaolakšava prepoznavanje haramkomponenti u proizvodnom lancu kao icertificiranje halal lijekova. U slučaju potrebeza zamjenom aktivne supstance iliekscipienata, može se dogoditi da takavlijek bude skuplji, ali i jeftiniji od njegovogharam ekvivalenta. Savremena farmaceutskaindustrija zahtijeva primjenu procedurai postupaka baziranih na zahtjevimadobre proizvođačke prakse (GMP 2 ),što bi bilo i u slučaju proizvodnje halal lijekova,s tim što se tu trebaju poduzetimjere koje osiguravaju halal status.“ Farmaceutski proizvodi su kompleksni sistemikoji se sastoje od aktivne supstance, ili višeaktivnih supstanci, pomoćnih supstanci i nekihdodataka. Na ovaj sistem pored kvalitativnog ikvantitativnog sastava značajan utjecaj ima ipostupak proizvodnje. Aktivna supstanca, ililjekovita supstanca, pomoćne supstance ipostupak proizvodnje su ujedno i elementi kojimogu da utiču halal status lijeka.”Osnovni principi na kojima se temeljezahtjevi pacijenata su efikasnost, djelotvornost,bezbjednost i stabilnost lijekova. Nesmije se zanemariti ekonomski ili troškovniaspekt. Da bi se ovi zahtjevi zadovoljili proizvođačilijekova moraju organizirati i provoditiproizvodnju u skladu sa zahtjevimalegislative o lijekovima. Pacijent ima pravoda bude informiran o osobinama lijeka, a dapri tome ne bude opterećen sa specifičnimznanjima koje obavezno moraju imati farmaceuti liječnik. Farmaceut i liječnik, izmeđuostalog, moraju biti dobro informiranii o sastavu lijeka, njegovom farmakološkomdjelovanju, indikacijama, kontraindikacijamaitd. Ove informacije su sažeto ijasno sadržane u uputi za upotrebu lijeka,što je i zakonska obaveza proizvođača. Postojespecifični zahtjevi etničkih i religijskihskupina pa neki pacijenti, iz vjerskih idrugih ubjeđenja, ne konzumiraju sastojkekoji potiču od za njih nedozvoljenih izvora.Takve osobe odbijaju ili sa averzijom prihvaćajui lijekove koje sadrže ove sastojke.Ovaj pristup nekad može ugroziti život pacijentaili umanjiti farmakološki učinak lijeka,slično placebu. Da bi se osigurao kvalitetlijeka sa ovog aspekta proizvođač morauspostaviti kontrolu cijelog lanca proizvodnjepočevši od sinteze, ekstrakcije, prerade idrugih postupaka prilikom proizvodnje ulaznihsupstanci, kontrole procesa proizvodnjelijeka do pakovanja i distribucije.2. Potencijalni haram sastojci ulijekovima i njihova supstitucijaPod lijekom se podrazumijeva svakasupstanca, ili kombinacija supstanci namijenjeneza liječenje ili sprečavanje bolestikod ljudi, kao i za postavljanje dijagnoze,obnavljanje ili modificiranje fiziološkihfunkcija, kao i za postizanje drugih medicinskiopravdanih ciljeva. Farmaceutskiproizvodi su kompleksni sistemi koji sesastoje od aktivne supstance, ili više aktivnihsupstanci, pomoćnih supstanci i nekihdodataka. Na ovaj sistem pored kvalitativnogi kvantitativnog sastava značajan utjecajima i postupak proizvodnje. Aktivnasupstanca, ili ljekovita supstanca, pomoćnesupstance i postupak proizvodnje suujedno i elementi koji mogu da utiču halalstatus lijeka. Aktivna supstanca je farmakološkiaktivan sastojak u datoj farmaceutskojdoziranoj formi. Kvalitet finalnogfarmaceutskog oblika, efikasnost, neškodljivosti stabilnost lijeka, prije svega je definiranfarmakološkim i fizičko kemijskimosobinama aktivne supstance. Ekscipientiili pomoćne supstance su sastojci koji sunajčešće neophodni da bi se izradio zahtijevanifarmaceutski oblik pogodan za administriranjekod pacijenata. Ekscipientiomogućavaju izradu optimalne, robusneformulacije, i značajno utiču na kvalitetfarmaceutskog oblika kao i na njegovu stabilnost,djelotvornost i neškodljivost. Jednakoznačajan utjecaj na kvalitet lijeka, nanjegovu bioraspoloživost i efikasnost imapostupak proizvodnje. Postoje više podjelalijekova, po različitim osnovama. Jedna odpodjela, kojom se najjednostavnije možeprikazati sastav lijeka je podjela lijekovaprema farmaceutskim oblicima. Premaovoj podjeli lijekove dijelimo u tri osnovnegrupe.

Tabela 1. Podjela lijekova prema farmaceutskimoblicima.ČVRSTIDOZIRANIOBLICIPOLUČVRSTIDOZIRANIOBLICITEČNIDOZIRANIOBLICItablete kreme rastvoriobloženetabletemasti emulzijekapsule supozitorije suspenzijevagitorijeSvi farmaceutski oblici u sebi sadržeaktivnu supstancu kao i pomoćne supstance,a proizvode se specifičnim proizvodnimpostupkom. Halal, haram ili mešbuh lijekaodređuje porijeklo njegovih sastojaka. Supstance,koje se koriste pri proizvodnji lijekova,mogu imati različito porijeklo:• ljudskog porijekla (ljudska krv, krvniproizvodi i dr.)• životinjskog porijekla (npr., cijeleživotinje, dijelovi organa, životinjskisekreti, toksini, izlučevine, krvniproizvodi i dr.)• biljnog porijekla (cijele biljke, dijelovibiljke, biljni sekreti, izlučevine i dr.)• kemijskog porijekla (dobijeni kemijskompromjenom ili sintezom)Za svaku od spomenutih grupa lijekovakoriste se specifični proizvodni postupci,koji najčešće ne kompromitiraju halal statusproizvoda. Kritične tačke, koje mogu dakompromitiraju halal status lijekova, su aktivnei pomoćne supstance, sirovine od kojihse oni dobijaju i postupak kojim se dobijaju,kao i proizvodni postupak korišten priproizvodnji lijeka. Aktivna supstanca u lijekuje supstanca nosilac farmakološkogučinka lijeka. Aktivne supstance su halalukoliko se dobijaju od izvora, organizama ipostupcima koji su dozvoljeni islamskimzakonima. Ekscipiensi omogućavaju izraduodređenog farmaceutskog oblika, kontrolirajubioraspoloživost aktivne supstance iznačajno utječu na kvalitet lijeka. Kao pomoćnasupstanca pri proizvodnji lijekovatretira se i primarna ili kontaktna ambalaža.To je ambalaža sa kojom lijek dolazi u kontakti koja značajno utječe na kvalitet i stabilnostfarmaceutskog oblika. Ekscipiensiili Pomoćne supstance su halal ukoliko sedobijaju od izvora, organizama i postupcimakoji su dozvoljeni islamskim propisima.Lijek, pošto je namijenjen za ljudskudobrobit, bi trebao biti uvijek halal. Tokompovijesti ljudske civilizacije, pa i islama,ljudi su koristili različita sredstava za kojese znalo da mogu pomoći ili da potpunoizliječe bolest. Razvojem nauke i tehnologijemogućnost izbora lijekova se proširila. Sdruge strane, u etičkom smislu, halal statuslijekova ne smije biti prepreka zdravlju pacijenta,što je kroz povijest bilo dozvoljeno.Takav je bio primjer korištenje inzulina kodliječenja šećerne bolesti – dijabetes melitustipa I. Zbog toga pitanje halal stausa lijekovazahtijeva vrlo decidne odgovore kako sareligijskog tako sa medicinskog, pravnog ietičkog aspekta. Ovaj aspekt razotkrivabrojne mogućnosti i raznolikost odgovoraza svaki konkretan slučaj lijeka i njegovihterapijskih svrha.U postupku korištenja lijeka, najčešćeliječnik prema utvrđenoj dijagnozi propisujepacijentu, a farmaceut izdaje lijek iHALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJEdaje mu potrebne savjete. Postoji i grupalijekova, takozvani OTC proizvodi kojipacijenti mogu dobiti bez recepta, a nekiod njih u nekim zemljama su čak dostupnii u maloprodaji. Proizvođači lijekova nisuobavezni da proizvode halal lijekove. Poštopostoje određene populacijske grupepacijenata – muslimana koji preferirajuhalal kao dio njihovog životnog stila, a sdruge strane proizvođači žele da zadovoljepotrebe ove ciljanje grupe, onda se namećepotreba za proizvodnju halal lijekova.Ovo nije jednostavno zato što proizvođač,ukoliko na svoj proizvod stavi znak halal,mora osigurati sve zahtjeve halal proizvodnje.HALAL oznaka na proizvodu jegarancija da proizvod zadovoljava zahtje-“ Kritične tačke, koje mogu da kompromitirajuhalal status lijekova, su aktivne i pomoćnesupstance, sirovine od kojih se oni dobijaju ipostupak kojim se dobijaju, kao i proizvodnipostupak korišten pri proizvodnji lijeka.Aktivna supstanca u lijeku je supstanca nosilacfarmakološkog učinka lijeka. Aktivnesupstance su halal ukoliko se dobijaju odizvora, organizama i postupcima koji sudozvoljeni islamskim zakonima”49JOURNAL

50JOURNALHALAL KVALITETA“ Nekontrolirano i prekomjerno uzimanjeodređenih grupa lijekova može stvoritiovisnost, a takva pojava se promatra kaoharam. Ali svakako moramo imati u vidu dakod nekih teških oboljenja ovi lijekovi sunezamjenjivi i svakako su halal.”ve postavljene islamskim propisima, aistovremeno obavezuje prema zakonu zazaštitu potrošača i legislativi o informiranjupotrošača. Prema ovim zakonima, pacijentkao potrošač ni u jednom trenutkune smije biti doveden u zabludu.Vrlo mali broj lijekova sadrži supstanceporijeklom od po islamu zabranjenihživotinja. Tako, na primjer, svinjski inzulinje zamijenjen inzulinom koji se dobijabiotehnološkim postupcima iz mikroorganizama,kirurški konci koji su bili porijeklomod svinjskih i mačjih crijeva su zamijenjenisintetskim, svinjska želatina seuspješno mijenja sa goveđom ili sa hidrokoloidimabiljnog porijekla, etil alkoholmože biti supstituiran sa polihidroksilnimalkoholima ili drugim po islamu dozvoljenimrastvaračima. Stearati životinjskogporijekla mogu biti zamijenjeni steartaimabiljnog porijekla. Kada su u pitanjuotrovne biljke i otrovne životinje, koji sujedini izvor aktivnih supstanci, u tom slučajusu te supstance dozvoljene, zbog togašto u primjerenim dozama i koncentracijamaimaju ljekovito djelovanje. Poznata jeizreka Paracelsusa: “Otrov – to je pitanjekoličine. Svaki je lijek otrovan, samo odozi ovisi hoće li to zaista biti." Alkoholse sve manje koristi u proizvodnji lijekovazbog svojih fizikalno-kemijskih osobina,kao što je eksplozivnost, zapaljivost, ali izbog interakcije sa lijekovima, toksičnosti,iritacije, kao i njegovih negativnih nutritivnihosobina. Alkohol stvara i ovisnostako se duže konzumira. U Americije ograničena maksimalna količina alkoholau OTC 3 proizvodima i to na 10 % ulijekovima za odrasle, 5 % za djecu i 0,5% za djecu mlađu od 6 godina. Etil alkoholmože biti supstituiran sa polihidroksilnimalkoholima ili drugim po islamu dozvoljenimrastvaračima. Ove činjeniceukazuju da gotovo uvijek svaki lijek možeimati svoju halal zamjenu. Ipak, ako nemaalternative, potreban lijek je uvijek dozvoljeni pacijenti se moraju osloboditi svihpredrasuda.Nekontrolirano i prekomjerno uzimanjeodređenih grupa lijekova može stvoritiovisnost, a takva pojava se promatrakao haram. Ali svakako moramo imati uvidu da kod nekih teških oboljenja ovi lijekovisu nezamjenjivi i svakako su halal.Prilikom proizvodnje polazećih sirovina imaterijala, koji se koriste za proizvodnjulijekova, trebaju se koristiti postupci dozvoljeniprema islamskim propisima. Halalstatus svih polaznih materijala i materijalakoji se koriste za proizvodnju lijekova,mora biti dokumentiran i dokazansa odgovarajućim certifikatima. Proizvođačimoraju imati dokument, certifikatizdat od kompetentne ustanove, s kojimse potvrđuje da zadovoljavaju standarde izahtjeve za halal proizvodnju.4. ZaključakOdređeni lijek može imati halal, haramili mešbuh status što ovisi o njegovomporijeklu i tehnologiji proizvodnje.Osnova za identifikaciju halal statusa lijekovaje njihov sastav i postupak proizvodnje.Osnovno polazište je činjenicada se lijekovi sastoje od pomoćnih i aktivnihsupstanci koje mogu biti prirodnog,polusintetskog i sintetskog porijekla.Aktivne kao i pomoćne supstance prirodnogporijekla mogu se dobivati iz biljaka,životinja, mikroorganizama i minerala.Prirodne supstance se uglavnom koristekao tehnološki obrađeni ekstrakti u formiaktivnog spoja. Bilo koja supstanca u lijekuje halal, ako ima porijeklo od organizamadozvoljenih po islamskim propisimai dobivena po postupcima dozvoljenimpo islamskim propisima. Ako se uprocesu proizvodnje koriste haram aktivne,ili pomoćne supstance te reagensi,aditivi, pomoćna sredstva u proizvodnji,onda takav lijek može imati haram statusčak i ako se radi o reziduima. Posebno pitanjesu lijekovi koji su dobijeni biotehnologijom,kao što je kloniranje i genetskamodifikacija, koji u principu imajumešbuh status. Sa etičkog aspekta je dozvoljenokorištenje lijekova sa haramsupstancama ako ne postoji alternativa.Literatura1. BAS 1049:2007- Halal hrana – zahtjevii mjere, Institut za standardizacijuBosne i Hercegovine, Glasnik,godina I, broj 1-2, Juli 2007.2. KARDAVI, J.: Halal i haram u islamu,Ljiljan, Sarajevo 1997.3. KHAVVAJA, M.: Additivesin relationto halal, The Halal Food Authoritv,London, Food Technology International.84, 86-87, 2001.4. Osnovnih direktiva za upotrebu terminahalal( CAC/GL 24-19971) izdataod strane sekretarijata zajedničkogFAO/GL Programa standarda namirnica,1999.5. Zakon o lijekovima i medicinskimsredstvima. (2008.), Sarajevo, Službeniglasnik BiH 58.6. Evropska farmakopeja, EuropeanPharmacopoeia. 6 th edition. StrasbourgCouncil of Europe; 2008.7. Pravilnik o registraciji lijekova (2002.),Sarajevo Službene novine FederacijeBiH 34.8. The Rules Governing Medicinal Productsin the European Union http://www.ich.org, pristupljeno 18.06.2009.9. Registar lijekova sa osnovama farmakoterapije,Federalno ministarstvozdravstva,10. Udruženje farmakologa FederacijeBiH; 2007.11. International Conference on Harmonization(ICH) Guidance Documentshttp://www.fda.gov, pristupljeno20.06.2009.12. International Harmonisation http://www. pheur.org, pristupljeno 01.07.2009.13. Direktive 2001/83/EZ, 2004/24/EZ,2002/46/EZ.14. Regulation on Medicine in EuropeanUnion http://www.emea.europa.eu/,pristupljeno 14.07.2009.15. Pharmacetical Legislation Pharmaceuticalproduct for humane use http://ec.europa.eu/enterprise/pharmaceuticals/eudralex/vol1_en.htm,pristupljeno24.06.2009Bilješke1Pogledati literaturu, dio koji se odnosi na osnovnulegislativu2Od engleskog: Good Manufacturing Practice3U islamu haram, a kod ostalih na primjer vegetarijanaca,sastojci animalnog porijekla4OTC (“over the counter” – preko pulta) – lijekovikoji se ne izdaju na ljekarski recept

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJETvrtka “Naše klasje” –primjer uspješnoguvođenja halalkvalitete!Mario DukarićTvrtka “Naše klasje” d.o.o. (www.naseklasje.hr)jedan je od dobrih primjerauspješnog uvođenja i dosljednog provođenjahalal certifikata koji jamči kvalitetui ispravnost proizvoda u skladu s propisimaislamske vjeroispovijesti. Proizvodinositelji halal kvalitete, utemeljene na šerijatskimzakonima i zakonu o hrani izasortimana tvrtke “Naše klasje” su:– Aurelia tortellini s četiri vrste sira– Aurelia tortellini s blitvom i sirom– Aurelia tortellini s puretinom– kukuruzni koncentrat (sirovina kojase koristi u pekarstvu za proizvodnjukukuruznog kruha)– heljdin koncentrat (sirovina za pekarstvo)“Naše klasje” svoje proizvode označenehalal certifikatom plasira ne samo uzemlje s najvećim udjelom stanovništvaislamske vjeroispovijesti nego i na policehrvatskih trgovina i trgovačkih centara.Time pokazuje poštovanje prema islamskojzajednici u Hrvatskoj i dosljednost uprovođenju halal principa. “Ponosni smošto su naši proizvodi označeni halal certifikatomjer time dokazujemo njihovuispravnost i kvalitetu, ali i primjenu svihzakonom propisanih zdravstvenih i higijenskihnormi u proizvodnji. Uveli smocertifikat halal kvalitete kako bismo upotpunosti zadovoljili zahtjeve potrošačaislamske vjeroispovijesti – kako na lokalnom,tako i na regionalnom tržištu kamoplasiramo svoje proizvode. Nakon dobivanjahalal certifikata pojačali smo izvozproizvoda na tržišta jugoistočne Europe,a postoji i veliki interes u zemljama Europskeunije”, izjavio je Zoran Šimunić,direktor tvrtke “Naše klasje” te napomenuoda pravila iziskuju ozbiljan pristup.“Važno je da naši djelatnici, odnosno našiinterni auditori, znaju jasne razlike izmeđuhalal i haram hrane te osigurajuprovođenje halal pravila u proizvodnji iskladištenju proizvoda. Zato smo dodatnasredstva uložili u edukaciju i osposobljavanjeradne snage jer halal certifikatshvaćamo izuzetno ozbiljno i smatramoga važnim segmentom poslovanja.”Iako je postupak dobivanja halal certifikataopsežan i sveobuhvatan – osim naproizvode, odnosi se i na proizvodne procese,politiku kvalitete i razne norme. Proizvoditvrtke “Naše klasje”, među kojimase posebno ističu Aurelia tortellini, od2008. godine nose oznaku halal certifikata.Ta oznaka potrošačima nedvojbeno dokazujeopredjeljenje menadžmenta tvrtke zahalal kvalitetu, ali i provođenje svih propisanihzdravstvenih, higijenskih i sanitarnihnormi u procesu proizvodnje. Naime, halalcertifikat je tvrtki “Naše klasje” dodijelilaAgencija za certificiranje halal kvalitete.Certificiranje proizvoda i tvrtki provodi seu suradnji s Mešihatom islamske zajedniceu Hrvatskoj. Nakon što se nedvojbenoutvrdi da tvrtka ispunjava sve uvjete Agencijaizdaje odgovarajući certifikat kojim sepotvrđuje halal status proizvoda i odobravaoznačavanje proizvoda halal znakom.Tvrtka “Naše klasje” je uvođenjem halalcertifikata dobila 'ulaznicu' na tržište odčak 44 zemlje svijeta, s više od 1,3 milijardeljudi gdje zakonska regulativa nalaže daprehrambeni artikli moraju imati halal certifikat.U osnovi, on jamči da proizvod nesadržava sastojke koji su zabranjeni po šerijatskimzakonima, poput alkohola, svinjetineili GMO proizvoda, ali propisuje inačin prehrane i klanja životinja, skladištenjei cjelokupnu pripremu prehrambenihartikala pa su takvi proizvodi dozvoljeni iu skladu s vjerskim propisima.Aurelia tortellini s četiri vrste sira,blitvom i sirom te puretinom.51JOURNAL

HALAL KVALITETA“ Tvrtka “Naše klasje” je uvođenjem halalcertifikata dobila ‘ulaznicu’ na tržište od čak 44zemlje svijeta, s više od 1,3 milijarde ljudi gdjezakonska regulativa nalaže da prehrambeniartikli moraju imati halal certifikat.”Krajnji cilj halal certifikata je praćenjeproizvoda od početka proizvodnje do kraja– ne radi se samo o deklarativnom nego ovrlo strogom, istinskom praćenju koje jepodložno sankcijama. Kontrolira se podrijetlonamirnice, proces proizvodnje i obradete sam plasman konačnog proizvoda, aposebna se pažnja pridaje sigurnosti hranei poštenim postupcima u označavanju i trgovinihranom. Zato halal certifikat nijejednokratan – auditori halal kvalitete(stručnjaci iz raznih područja kao što subiolozi, kemičari ili prehrambeni tehnolozi)od strane Agencije čak šest puta godišnjeprovjeravaju ispunjava li tvrtka i njeniproizvodi i dalje sve uvjete halal certifikata.Stroge norme koje potvrđuju zdravstvenuispravnost halal proizvoda razlog suzašto se i pripadnici ostalih vjeroispovijestisve češće odlučuju za te proizvode. Natržištima zapadnih zemalja proizvodi sahalal certifikatom sve su traženiji, a premaprocjenama stručnjaka stalno rastuće tržištehalal proizvoda trenutno vrijedi oko632 milijarde dolara.Od svog osnutka 2001. godine tvrtka“Naše klasje” koncentrira se na kreiranje,razvoj i prodaju inovativnih proizvoda. Iztih je ciljeva nastao koncept svježe tjestenine– Aurelia tortellini – koji su jednostavniza pripremu, a predstavljaju cjelovit,kompletan i zdrav obrok. Zato i ne čudišto tvrtka zauzima vodeću poziciju nadomaćem tržištu u proizvodnji svježe tjestenine.Uvođenjem halal standarda u proizvodneprocese, tvrtka “Naše klasje” potvrdilaje i dodatno učvrstila svoju pozicijumeđu uspješnim i modernim tvrtkama kojevode brigu o kvaliteti svojih proizvoda izadovoljstvu svojih potrošača. Uz halalcertifikat, tvrtka “Naše klasje” posjedujenekoliko značajnih certifikata kvalitete –HACCP, ISO 9001:2002, košer te certifikatInstituta u Münchenu koji potvrđujeproizvodnju bez GMO sastojaka.52JOURNALPredsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko ef. Omerbašić idirektor tvrtke “Naše klasje” Zoran Šimunić, prilikom uručenja halal certifikata.

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJEOman – vrata u poslovni svijetArapskog poluotokaSrećko Čulić, prof.Projekt “Hrvatska gospodarska kuća”proizašao je iz ideje povezivanja Hrvatskes Omanom na gospodarskom, sportskomi kulturološkom području. Osnovnicilj je omogućiti hrvatskim tvrtkama štojednostavnije i racionalnije nastupe na tržištimaOmana, ali i ostalih zemaljaArapskog zaljeva (Ujedinjeni ArapskiEmirati, Katar, Kuvajt, Bahrein, SaudijskaArabija).Sama ideja dugo je sazrijevala, a početakrada na ovom projektu počeo je prijegodinu i pol dana kada su predstavnicitvrtke “Kaćun” iz Splita uspostavili odličnusuradnju sa Mešihatom islamskezajednice u Hrvatskoj. Vrijeme je do sadaiskorišteno za istraživanje tržišta, proučavanjepropisa u Sultanatu Oman, te otvaranjepredstavništva tvrtke “Kaćun” uOmanu. Tvrtka “Kaćun” je, počevši od2008. godine, uspostavila uspješnu poslovnusuradnju sa omanskom tvrtkomINJAZ INTERNACIONAL PROJECTSGROUP sa sjedištem u Muskatu, glavnomgradu Omana. Rezultat takve suradnjeje poslovni Ugovor o zastupanju kojimje tvrtka Kaćun ostvarila zakonskepretpostavke Sultanata Oman o otvaranjupredstavništva u Omanu, a samim time iostvarivanje projekta “Hrvatska gospodarskakuća” u Omanu. Službeni naziv uOmanu je KACUN (CROATIAN HOU-SE OFFICE), OMAN OZAIBA, 18thNOV. STREET. P.O.Box. 462 P.C. 131MUSCAT, SULTANATE OF OMAN,tel. 00968-24494812.Agent je INJAZ INTERNACIONALPROJECTS GROUP, a koordinator cijelogposlovnog programa je dr. Hatim A.Hamid. Imajući u vidu specifičnostomanskog tržišta i ostalih arapskih zemalja,a posebno štujući njihovu tradiciju ivjerske običaje te zakonske propise, u poslovnompoduhvatu realizacije poslovnogprojekta “Hrvatska gospodarska kućau Omanu” od početka smo imali nesebičnui svestranu podršku eksperata MešihataIslamske vjerske zajednice u Hrvatskoj,te predstavnika INJAZ INTERNA-CIONAL PROJECTS GROUP u Omanu.Upravo zahvaljujući preporuci i podršcite gospode i zvaničnika ostvarili smomnoge poslovne kontakte kako u Hrvatskojtako i u Omanu. Prilikom posjetapredsjednika Republike Hrvatske StjepanaMesića njegovoj ekscelenciji, omanskomSultanu QABOOS BIN SAID ALSAID-u u Muskatu, kojoj su nazočili ibrojni hrvatski gospodarski i političkipredstavnici te brojni zvaničnici Omana injihovi gospodarstvenici, a kojem smonazočili i mi, uočene su brojne mogućnostiposlovne suradnje uz uvažavanje tradicijei običaja hrvatskog i omanskog naroda.Posebne poslovne mogućnosti otvarajuse u području trgovačke razmjene,turizma, ribarstva, medicine, izgradnjeinfrastrukture u Omanu, graditeljstva,brodogradnje, te izrada stručnih projekataza pojedina područja gospodarstva. Posebnointeresantno je područje sporta ikulture, te obrazovanje studenata gdje postojiširoki interes za razmjenu sportaša,sportske i kulturne nastupe, educiranjesportskih i inih stručnjaka, te pripreme inastupe sportaša, sportskih klubova i nacionalnihtimova u Hrvatskoj i Omanu.Sultanat Oman, zahvaljujući svom zemljopisnompoložaju, predstavlja strateškogpartnera jer se nalazi na križanjusvjetskih pravaca trgovine naftom i plinom,te brojnim prehrambenim proizvodima.Oman je zemlja sa bogatom poslovnomi kulturnom tradicijom, a Omancisu izuzetno obrazovani, kako na vlastitimsveučilištima tako i na sveučilištima uinozemstvu sa izvrsnim poznavanjem engleskogjezika. Posebno impresivno jekoliko su Omanci gostoljubivi i susretljiviljudi i koliko se zanimaju za Hrvatsku.Duga i ekološki zaštićena obala sa prelijepimplažama i povijesnim lukama omogućilaje Omancima kontakte sa drugimdržavama i kulturama svijeta. Oman jeposlovno sigurna zemlja, kao i zemlja kojapruža nevjerojatne uvjete za odmor,“ Imajući u vidu specifičnost omanskogtržišta i ostalih arapskih zemalja, a posebnoštujući njihovu tradiciju i vjerske običaje tezakonske propise, u poslovnom poduhvaturealizacije poslovnog projekta “Hrvatskagospodarska kuća u Omanu” od početkasmo imali nesebičnu i svestranu podrškueksperata Mešihata Islamske vjerskezajednice u Hrvatskoj, te predstavnikaINJAZ INTERNACIONAL PROJECTSGROUP u Omanu.”53JOURNAL

54JOURNALHALAL KVALITETA“ Za poslovanje na području SultanataOman, kada su u pitanju prehrambeniproizvodi ili bezalkoholni napici, nužnoje poštivati Halal standarde i osiguratiodgovarajuću dokumentaciju koja pratiproizvode plasirane bilo u Omanu ilizemljama Arapskog zaljeva.”Hrvatska gospodarska kuća INJAZ u OmanuDržavnički posjet Omanušport i rekreaciju tijekom cijele godine.Za poslovanje na području SultanataOman, kada su u pitanju prehrambeniproizvodi ili bezalkoholni napici, nužnoje poštivati Halal standarde i osiguratiodgovarajuću dokumentaciju koja pratiproizvode plasirane bilo u Omanu ili zemljamaArapskog zaljeva.Na području Republike Hrvatske djelujeAgencija za certificiranje halal kvalitetesa sjedištem u Zagrebu koja osiguravainformiranje, savjetovanje i praćenjeposlovnih subjekata do konačnog izdavanjaHalal certifikata. Susretljivost istručna znanja predstavnika Agencije umnogome olakšavaju certificiranje, štoposebno cijene partneri koji su do sadacertificirali svoje proizvode i proizvodneprocese. Poslovanje u Omanu otvaramnoge mogućnosti jer je Oman bogata iotvorena zemlja koja svoje bogatstvo temeljina nalazištima nafte. Uz razvijenuindustriju nafte i naftnih derivata, zvaničniciOmana, pod vodstvom SultanaQABOOS BIN SAIDA, imaju jasno razrađenplan razvoja koji se zasniva naizgradnji infrastrukture, ulaganjima u turizamte gospodarskim povezivanjem saostalim državama svijeta. Ta spoznajaomogućava tvrtkama iz Hrvatske i Bosnei Hercegovine gospodarski nastup i otvaramnoge mogućnosti. Poseban kapital jeu spoznaji da postoje mnogi ljudi koji sublagonakloni prema Hrvatskoj, a poglavitooni koji su studirali i boravili na područjuRepublike Hrvatske. Cilj “Hrvatskegospodarske kuće” u Omanu je povezatisve zainteresirane čimbenike kako biu zajedničkom nastupu realizirali poslovnepoduhvate na sveopće zadovoljstvo.Posebnu težinu ovom projektu dajesaznanje da se od prvog dana u cijeli projektuključio Mešihat Islamske zajedniceu Hrvatskoj pružajući stručnu i organizacijskupotporu, te tvrtka INJAZ kao vrhunskakompanija koja u svom sastavuima šest tvrtki koje pokrivaju poslovnapodručja od telekomunikacija do medicine.Iako na području Omana djelujumnoge strane kompanije i postoje proizvodiiz cijeloga svijeta, koji su se izboriliu oštroj tržnoj konkurenciji, isto takopostoji i mogućnost plasmana roba iusluga sa područja Hrvatske i Bosne iHercegovine. Posebno treba naglasiti daje nužno uskladiti se sa omanskim zakonskimi vjerskim propisima, koji sujasno razrađeni i striktno se provode. Taspoznaja zahtjeva kvalitetnu pripremu,ali omogućava i lakše poslovanje na tomtržištu jer su pravila jasno definirana ijednako važeća za sve.

39Na podršci u pripremi prezentacije zahvaljujemo:Zagrebačkom Velesajmu, Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva,Hrvatskoj gospodarskoj komori, Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja,Agenciji za komercijalnu djelatnost.

VISPAK dd, VisokoOBLOCOMMERCE doo, PJ ALSSA KonjicVEGAFRUIT doo, Doboj IstokKLAS doo, SarajevoBROVIS dd, Visoko (Piletina OVAKO)ARGETA doo, SarajevoKoprivnica FAVEDA doo, Sarajevo VELVET TRADE doo, Sarajevo OMEGA COMERC doo, Visoko PURIS dd, Pazin MI OVAKO doo Sarajevo