HALAL KVALITETA

HALAL KVALITETATržište i cijene halal proizvodaProf. dr. Kadrija Hodžić24JOURNALUvod: formiranje tržišta i cijenahalal proizvodaU Kur'anu i sunnetu Allahovog Poslanikas.a.v.s određena su pravila zdrave hranei njene ispravne upotrebe za svakog muslimanakako bi bio siguran da je ono što praktikujei konzumira dozvoljeno, čisto, higijenskoi da nije štetno za njegovo zdravlje.Jednom riječju – da je “halal”. Nasuprot tome,termin “haram” je sve što je po islamskimpropisima muslimanu zabranjeno ilištetno po njega, odnosno njegovu okolinu. 1Danas, po procjenama, 70 posto muslimanskezajednice širom svijeta živi i hrani se uskladu sa halal standardom (halalan toyibban– hrana dopuštena i u skladu s vjerskimpropisima), koji podrazumijeva znatnoviše od reguliranja pripreme i konzumiranjahrane, i odnosi se na čitavu lepezuproizvoda i usluga, poput: lijekova, kozmetike,predmeti za opću upotrebu te različitevrste usluga – od finansijskih, bankarskih,transportnih i špediterskih, usluga uskladištavanja,carinjenja i rukovanja proizvodimapa sve do uslužne i trgovinske djelatnosti.Među najpoznatije halal-proizvode spadajumeso, mlijeko u prahu, dodaci za kuhanjei sokovi.Budući da ovi proizvodi “izlaze” na tržište,kao ishod savremene i neupitne podjelerada, to je razumljiv ekonomsko-teorijskiinteres za artikuliranje prirode i zakonitostitržišnosti halal proizvoda. Naša analizatržišta halal proizvoda uočila je njegovedvije osnovne karakteristike. S jedne straneradi se o jednom od najperspektivnijih tržištau svijetu, koje u posljednjim godinamaraste s prosječnom godišnjom stopom odcca 40 %, a prema prognozama, u idućihdeset godina rast će se u Evropskoj uniji povećatiza dodatnih 20-25 %. S druge strane,tržišna osobenost halal proizvoda je potpunazaštićenost u konkurenciji od proizvodakoji nisu pod halal standardom. Međutim,ova “zaštićenost” u konkurentnosti prestajes tržišnim sučeljavanjem s istovrsnim proizvodimapod halal standardom: ukoliko bipretpostavili da, npr., svi mesari u gradu poslujupod halal standardom imali bismo klasičanprimjer potpune tržišne konkurencije.Ostanemo li na slučaju “konkurencijske zaštićenosti”(npr. jedan ili nekoliko mesara ugradu posluju pod halal standardom, a sviostali su van ovog standarda) ponuđači bihalal proizvode na tržištu prodavali kao “diferenciraneproizvode”. Tada bismo halalproizvode mogli definirati kao jedinstveneprimjere strogo diferenciranih proizvodačija se konkurencijska zaštićenost temeljina činjenicama da:(1) halal proizvod nema supstituta une-halal proizvodu i da je zbog(2) potpunog odsustva imitacije i inovatorstvasa ne-halal primjesama(islamska filozofija hrane zabranjujesve što s halala vodi u haram)nemoguć ulazak u sektor halalproizvoda.Tako se halal proizvod spram ne-halalproizvoda iskazuje kao primjer sui generisstvarne diferencijacije i potpune neelastičnosticijena (ne-halal proizvod ne možeprivući konzumenta halal proizvoda nikakvimsmanjenjem cijena). Ekonomističkinačin razmišljanja bi, pri tome, odmah postaviopitanje mogućnosti da ponuđači halalproizvoda u tržišnom okruženju ne-halalproizvoda uspostave monopolsku situacijuodređivanja monopolskih cijena svojihproizvoda, koji bi, kako u tom slučajuvrijedi tržišna logika, ostvarivali monopolskiekstraprofit. Međutim, ukoliko bi dosljednoslijedili zaključke nekih od ovovremenihstudija po kojima “se islamskafilozofija ishrane ne temelji, a niti polaziod materijalne dobiti i biznisa” 2 , tadaislamsko ishodište halal proizvoda, isključujeostvarivanje monopoloskog ekstraprofita,pa prema tome i mogućnost zamonopolsko tržišno stanje ponuđača halalproizvoda. Otuda bi cijena halal proizvodai kratkoročno i dugoročno bila jednakaprosječnom trošku, a tržišna pozicija halalproizvoda najbliža stanju monopolističkekonkurencije. U tom slučaju, a s obziromna elastičniju funkciju potražnje u odnosuna tržište monopola, nivo ekstra profita ćebiti niži nego na tržištu monopola u kratkomroku, što je osjenčeno na slici 1. Cijenapo kojoj se prodaje proizvod na tržištuje Pe, dok je ravnotežna količina ponuđenana tržištu na nivou Qe. 3U dugom roku kriva (slika 2.) tražnjese pomjera ulijevo sve dok ne postanetangenta na krivu njegovih dugoročnihprosječnih ukupnih troškova (LATC).Zato na dugi rok kompanija u monopolističkojkonkurenciji cijenom može pokritisamo dugoročni prosječni trošak (p =LATC) koji je na nižem nivou proizvodnjeu odnosu na kratkoročnu ravnotežu.Kao što je sa slike 2. vidljivo da iakokompanija na tržištu monopolističke konkurencijene zarađuje ekstraprofit, cijena jeviša nego na tržištu potpune konkurencije, akoličina manja. Razlog ovakoj situaciji ješto je potrebno diferencirati proizvod na tržištupotpune konkurencije, a to neospornovodi i višim troškovima preduzeća. Da biSlika 1. Ravnoteža na tržištu monopolističke konkurencije u kratkom roku