HALAL KVALITETA

Primjenom diferenciranog i koncentriranogmarketinga, gospodarskim subjektima-proizvođačimahrane, koji bidobili halal i košer certifikat, uz neznatnafinancijska sredstva, moguće je pozicioniranjeproizvoda kao visokodiverzificiranihs prepoznatljivim certifikatom kaojamstvom kvalitete, te prepoznatljivommarkom/brandom. Na slici 1. pokazujemomoguće korake u brendiranju halalproizvoda na primjeru malezijskog halalbrenda.Slika 1: Koraci u brendiranju halalproizvodaIzvor: izradila autorica premahttp://magazine.asiabusinessinvestor.comČinjenica da na ljestvici najvrednijihsvjetskih brendova nijedan ne dolazi izmuslimanskih zemalja, marketinškestručnjake ne bi trebala obeshrabriti akose zna da na donošenje odluke o kupnjikod muslimanskog stanovništva znatnoutječe religija koja je jednako snažno prisutnau njihovom stilu života neovisno odobnoj skupini, prihodima, geografskompoložaju, naobrazbi, ili spolu. Proizvođačimahrane, vjerska pripadnost kao obilježjekoje identificira potencijalnu ciljnuskupinu, može postati važan čimbenik ukompleksnom spletu percepcija, utisaka iosjećaja koje potrošač ima za neki proizvodu usporedbi s proizvodom konkurencije.Marketinški stručnjaci s područjamarketinga hrane trebali bi prepoznativažnost halal i košer certifikata kao važneatribute i dodatnu (novu) prednost u pozicioniranjusvojih proizvoda na tržištuprehrambenih proizvoda.Ponovno povijest kao “magistravitae”Utjecaj religija na čovjekov cjelokupniživot i na oblikovanje njegovog identiteta,načina života, djelovanja, ponašanja,civilizacijska je konstanta. Na globalnomtržištu, čovjek-potrošač je “animalrationale”; “zoon politikon”; “homoeconomicus” ali i “ens religiosum”. Dakle,određen je i religijskim osjećajem ivođen njima u donošenju mnogih odluka.Tekst najstarije propagandne poruke pronađenmeđu iskopinama na tlu egipatskoggrada Memfisa, oblikovan po voljibogova, glasi: “Uđite pod moj krov. Ja,Renos s Krete, po volji bogova, tumačimvaše snove”!Način proizvodnje hrane i izbor hranemijenjao se stoljećima. Dostupnost hranei način pripreme, kao i vjerski propisi vezaniza nju razlikovali su se od države dodržave. Utjecaj religije na prehranu uočenje odavno i zadržan je do današnjeg doba,a ogleda se od komunikacije s Bogom(hrana kao žrtva, zahvala), pripadnostiodređenoj religiji preko prihvaćanje pravilao prehrani i učvršćivanje vjere postom,do prehrambenih restrikcija koje seodnose na hranu koja se smije ili ne smijekonzumirati, te način i pravila pripreme iproizvodnje hrane. Kod starih Rimljanakult hrane je bio jako razvijen, prevladavaoje hedonizam i neumjerenost za razlikuod umjerenijih Grka. U Egiptu se velikerazlike između bogatih i siromašnihogledaju i u prehrani, a faraoni su i svojeHALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJEgrobnice punili namirnicama i statuamakuhara i pekara. Upravo zbog viška u proizvodnjihrane počinju se javljati obrt itrgovina. Industrijska revolucija donosi ipromjene u proizvodnji i pripremanjuhrane, a spremanje hrane u limene posudebez zraka, koji se prvi put javlja u Engleskoj,omogućava dostupnost hrane tijekomcijele godine, pa počinje masovnaproizvodnja i distribucija hrane.Sve velike svjetske religije daju simboličkiznačaj hrani svjesne njenog značajaza opstanak čovjeka i svih živih bića. Zakršćane je važna Isusova rečenica “Ja samkruh života” (Ivan 6:24-35), odnosno najvažnijaslika u kršćanskoj tradiciji su kruhi vino koji simboliziraju tijelo i krv Kristovu,njegovu žrtvu na križu. Kako kršćanivjeruju da su sve dobre stvari darovi odBoga, zahvaljuju Bogu prije svakog obroka.U kršćanskoj religiji i neki drugi prehrambeniproizvodi imaju simboličko značenje(jaja, janje, mlijeko, med). Razlikujemotri kršćanske crkve: rimokatoličku,pravoslavnu i protestantsku, a sve one poznajui prakticiraju mnoge svetkovine uzkoje vežu točno određenu hranu i načinprehrane. S tim u vezi poznajemo post ilinemrs tijekom kojega treba izbjegavatiodređenu hranu (npr. korizma). Neke protestantskecrkve imaju i posebne prehrambenenavike, npr. mormoni i adventisti,čiji vjernici izbjegavaju konzumiranje alkoholnihpića, napitke koji sadrže kofein,ograničavaju uporabu mesa u prehrani,svinjetinu, kao i čaj, kavu i začinsko biljekoji se, također, izbjegavaju.“ Na prvi pogled, vodeći se statističkimpodacima, mogli bi pomisliti da se, uRepublici Hrvatskoj, radi o jako malombroju potencijalnih potrošača. Procjenjuje seda u Republici Hrvatskoj živi oko 60 tisućastanovnika muslimanske vjeroispovijesti, ažidovske vjeroispovjesti i znatno manje.Međutim, vođeni marketinškom filozofijompromišljanja, ti tržišni segmenti mogli bipostati iznijansirane i profitabilne tržišneniše kako na domaćem, tako i na turističkom,ali naročito na izvoznom tržištu.”29JOURNAL