HALAL KVALITETA

42JOURNALHALAL KVALITETAdan novi koncept nastupa na međunarodnomtržištu. Tehnološke, tržišne i industrijskepromjene nalažu sve veći stupanjcertificiranja proizvoda i usluga kojimase trguje. Dosadašnje definicije koje proizvoddeklariraju kroz njegovu kemijskustrukturu, mehanička i upotrebna svojstvaviše nisu zadovoljavajuće. Proizvodikojima se trguje u međunarodnoj trgoviniviše se ne mogu smatrati objektom kojizanemaruju socio-ekonomske, kulturološkei ekološke zahtjeve. On je u uskojvezi sa socio-ekonomskim, kulturološkimi ekološkim sustavom vrijednosti, teu skladu s tim sustavima vrijednosti zadovoljavaodređene potrebe. 9Primjerice, sličan proces i/ili problemsusrećemo i kod hrvatskih kompanija upristupu tržištu EU, za koji postoji potrebaza certificiranjem, recimo za CE standardesigurnosti za električne aparate ilistandarde sigurnosti hrane i sl. Dok je uEU primaran problem prilagođavanje regulacijsko-pravnomokruženju, na tržištimaislamskih zemalja imamo problemprilagođavanja kulturološkom okruženju.Naravno, način tog prilagođavanja, odnosnopristup tim tržištima također je reguliran,pa se problem ustvari svodi na prilagođavanjekulturološkom okruženju,konkretno njegovim religijskim komponentama,na način određen regulama države,religijskih ili drugih institucija. Kadaje Theodore Levitt napisao svoj rad –Globalizacija tržišta – odredio je smjerrasprave u sljedećim desetljećima o kretanjimasvjetskih proizvoda i globalnihbrendova u međunarodnoj trgovini. 10Njegova, danas po našem mišljenju,kontroverzna pretpostavka bila je da ćekonvergencija tehnike i globalizacija dovestido veće standardizacije na svjetskim“ ...halal certifikacija se ne shvaća kao jedanizolirani tehnički problem u međunarodnojtrgovini već jedan novi koncept nastupa nameđunarodnom tržištu. ...Međunarodnatrgovina se ne odvija u jednom apstraktnomprostoru i vremenu, praksa i politikameđunarodne trgovine snažno su obilježenitradicijom i kulturom na multinacionalnom,multikulturalnom, multietničkom tržištu.”tržištima, što će dosljedno erodirati ili izbrisatirazlike u nacionalnim ili regionalnimpreferencijama. Međutim, upravodva zadnja desetljeća pokazala su daljnjumoć i relevantnost lokalnih preferencija ilokalnih brendova, posebice na tržištimau razvoju, gdje globalne marke moguimati čak i negativne asocijacije. Primjerice,antiamerički osjećaji pomogli suMecca Coli (halal-Cola) da konkuriraCoca-Coli i Pepsiju među muslimanskimpotrošačima u Francuskoj, ali i u drugimdijelovima svijeta, kao što su pomogliQuibla Coli u Ujedinjenom Kraljevstvu iZamzam Coli u Iranu. Te su proizvodekupovali potrošači koje privlači kola, alikoji se protive amerikanizaciji tzv. kokakolonijalizaciji.Ono što je nekada moglo izazvati prepreku,a time i konfliktnost, prilikom nastupapojedinih, naročito globalnih kompanija,na stranim tržištima vezanu zakruta stajališta o bezuvjetnoj primjenistandardizacije i globalnih strategija prilikomulaska i/ili prodaje proizvoda/uslugana stranim tržištima, danas je rezultiraloprimjenom lokalnih pristupa i uvažavanjempreferencija i specifičnosti.McDonald's nekad nije odustajao od svojihčvrstih standarda neovisno o različitimpreferencijama i kulturnim specifičnostima.Bilo je nezamislivo u njegovimrestoranima nuditi alkoholna pića; a danasse uz BigMac-ove nudi: u Njemačkoj– pivo; u Francuskoj – vino; Hong Kongu– kokteli; u Indiji se McDonald's hamburgerine prave od govedine (zbog sakralnihobilježja koje Indijci pridaju govedimaveć su napravljeni od janjetine i piletine izovu se Maharaja Mac).Međunarodna trgovina se ne odvija ujednom apstraktnom prostoru i vremenu,praksa i politika međunarodne trgovinesnažno su obilježeni tradicijom i kulturomna multinacionalnom, multikulturalnom,multietničkom... tržištu. Teorije, modeli itrgovinske politike uvijek su, zapravo, nastajalepod utjecajem i tih obilježja, a s razvojemmikro-teorija postaju sve značajnija.Samo površinsko prilagođavanje, bezvođenja računa o dubljim sadržajima kulturena međunarodnom tržištu (naročito natržištima zemalja u razvoju) neće biti profitabilnona dulji rok. Ne podržavajući S.Huntingtonovo gledište o svjetskim civilizacijamakao nepovezanim otocima kojise kreću prema “sukobu civilizacija”, madapostoje mnoge prilike za sukob, postojii protutežna sila međunarodne trgovinekao veza između različitih zemalja, ekonomijai kultura. 11Proaktivna politika, kao i napor međunarodnihinstitucija (naročito nastavakpregovora Milenijske runde) može stvoritivezu/veze koje će rezultirati rastom inapretkom i za razvijene, ali i za nerazvijenezemlje. Ne možemo i ne smijemojednostavno shvatiti i prihvatiti jazove razvijenogi nerazvijenog svijeta. Smatramoda pojmovi kao što su “razvijen i nerazvijen”previše pojednostavljuju složenoispreplitanje kulture i ekonomije. Fenomenkulturne zavisnosti preko ekonomskezavisnosti previše je pojednostavljen,a nerazumijevanje koje nastajezbog ignoriranja kulturološkog čimbenikačesto dovodi do nesporazuma u poslovanju.P. Krugman govori o fenomenu“perifernih kultura”. To su kulture kojepostoje izvan središta stvaranja civilizacijsko-kulturnogtijeka svijeta i nisu stvaralačke,nego receptivne, imitatorske.Smatramo da je kultura industrijskirazvijenih zemalja podložnija primjenamai bržim prilagodbama, naročito u vremenimakada se ta društva suočavaju saizazovima ekonomskih kriza. To je vidljivoi iz najnovijih ponašanja zemalja liberalnogkapitalizma, koje su, u vrijemeteške gospodarske krize kojoj svjedočimo,spremne nizom drugačijih kulturnihobrazaca ponašanja, pa čak i uvođenjemmjera državnog intervencionizma, mijenjatikulturne obrasce ponašanja. Vidimoda su te zemlje, u susretu s krizom, spremnerevidirati i stoljetne svetinje i uplestise u individualna gospodarska prava. Natragu takvih razmišljanja, smatramo legitimnim(i poželjnim) nastojanja za prilagodbomi/ili uvažavanjem kulturološkihobilježja u oblikovanju gospodarskihstrategija pri čemu dopuštamo mobiliziranjei svih kulturoloških čimbenika ufunkciji gospodarskog rasta i razvoja.