HALAL KVALITETA

HALAL KVALITETAMogućnosti izvoza kroz halalprogramDoc. dr. sc. Aziz Hasanović38JOURNALOblikovanje nacionalne trgovinskepolitike danas više nije u potpunosti autonomanproces, već je u velikoj mjeriodređen utjecajem globalizacijskih procesa,naročito ulogom Svjetske trgovinskeorganizacije. Zbog toga, veliku odgovornostima nacionalna trgovinska politikakoja se treba adekvatno pozicionirati uokviru pravila koja vladaju u međunarodnojtrgovini, ali na način afirmiranja nacionalnihtrgovinskih potencijala. Postojizapravo velika raznolikost unutar politekonomskogmodela promatranja međunarodnetrgovine. Namjeravamo pokazatida na najvećem regulatoru racionalnogponašanja – velikom okruženju tržišnognatjecanja – zaista djeluju i neki drugičimbenici “nevidljive ruke” koji utječuna kreiranje vanjskotrgovinskih politika.Dok većina ekonomista podržava idejuo samoregulaciji, odnosno o potpunoefikasnim tržištima koja uvijek podrazumijevajupunu zaposlenost, postoje i drugačijipristupi ekonomista, politologa,sociologa koji naglašavaju raznolikostokolnosti i fokusiraju se na složene odnoseu međunarodnoj trgovini. Predmetovog rada je stoga inauguriranje vanjskotrgovinskihpolitika koje uvažavaju ovajprošireni kontekst promišljanja međunarodnetrgovine i slobodne međunarodnerazmjene koji bi omogućio maksimalneprobitke za sve sudionike. Većina ekonomistasmatra kako liberalizacija trgovinedjeluje pozitivno na gospodarski rast, posebnona srednji i dugi rok ali zadovoljavajućepravno i regulatorno okruženjenužno je da bi liberalizacija trgovinepredstavljala motornu snagu rasta. Kakose na svaku grupu proizvoda kojima setrguje primjenjuje set različitih multilateralnihpravila, mi u ovom radu koristimostudiju halal i certifikacije kako bismoilustrirali primjer necarinskih mjera kojese koriste na granici, odnosno tehničkihprepreka u trgovini.Na drugoj razini analize, halal certifikacijupromatramo preko utjecaja potrošačkogprotekcionizma tzv. potrošačkogetnocentrizma kako bismo pokazali postojanjekonflikata u međunarodnoj trgovini.Promatrajući kulturološku agendu,cilj nam je pokazati da i religijski čimbenik,kao “istinska nevidljiva ruka” možeutjecati na tijekove međunarodne trgovinei odrediti razinu liberalizacije. Na razinikonfliktnosti u međunarodnoj trgovini,pokazat ćemo utjecaj religijskog čimbenikaanalizirajući ga u kontekstu potrošačkoganimoziteta tj. potrošačkog etnocentrizmakao necarinske prepreke.Sa stajališta trgovinske politike, vodećise činjenicom da su praksa međunarodnetrgovine ali, isto tako, i kultura i religija,dinamični prostor stalnih promjena,pokazat ćemo adaptibilnost trgovinske“ Praksa međunarodne trgovine obilježena jes niz prepreka s kojima se suočavaju kreatoritrgovinskih politika. Mnoge prepreke suteorija i modeli objasnili, mnoge suregulirane ili će se regulirati pregovorima uokviru relevantnih organizacija i institucija.Na početku novog stoljeća mnogi trendovi suučinili sliku svijeta neprepoznatljivom.”politike preko inovirane varijante/strategijepoticanja izvoza u kontekstu daljnjeliberalizacije.Religija i kultura kao temeljtrgovinske i poslovne filozofijezemalja tržišnog gospodarstvaTradicija, običaji, religija, norme, vrijednosti,stavovi usvojeni u jednom društvubitno utječu i određuju svakodnevniali i poslovni život. Kulturno polje određenoje kulturnim vrijednostima, običajima,simbolima, tradicijom, religijom, navikama.“Kulturne vrijednosti se sastojeod zajedničkog pogleda na društvo koji setiče željenog stanja i postojanja odgovarajućihekonomskih, socijalnih, religioznihi ostalih ponašanja u koje su članovidruštva uključeni”. 1 Intenzivirati i obuhvatitisve kulturne vrijednosti jednogdruštva je gotovo nemoguće. U suvremenimuvjetima brzih tehnoloških promjenai novih mogućnosti to je još teže. Nekevrijednosti se mijenjaju pod utjecajemekonomskih, političkih, demografskih,tehnoloških i inih promjena koje donosenove mogućnosti, ali i stare pogreške vezaneza kulturna pitanja.Utjecaj kulture na međunarodne trgovinsketijekove nije, eksplicite, istraživan.Razlog tomu, prije svega, vidimo upreokupacijama znanstvenika i znanstvenejavnosti provjeravanjem, nadopunjavanjemili postavljanjem “novih” modela.S druge strane, sama kultura i njenaobilježja su fluidnije i suptilnije kategorijekoje je teško, a ponekad i nemoguće“zadati”. Nameće se dojam kao da je ona“nešto što se podrazumijeva”, ali i neštošto je teško racionalno objasniti. Govorećio faktorima koji umanjuju mogućnostuspješnog okončanja pregovora iz DohaDevelopment Agende, J. Bhagwati govori(upozorava) o paralelnom procesu širenjapreferencijalne trgovine i taj procesnaziva “europski špageti”, “singapurskinjoki” ili kineski “stir-fry”. Dopuštamoda su termini upotrijebljeni “popularno”,