HALAL KVALITETA

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE“ Očekivati od međunarodne trgovine daignorira kulturne razlike međunarodnogokruženja ili da promiče jednu kulturu koja biimala apsolutni legitimitet bilo bi u suprotnostisa samom idejom međunarodne trgovine.Istraživanja koja su provedena posljednjihgodina, a osobito u SAD-a, ukazala su nanužnost uvažavanja kulturoloških razlika nesamo na međunarodnom, već i u unutrašnjem,nacionalnom tržištu”goslavije, Azije, itd.), a međunarodno tržištepodrazumijeva bezuvjetno priznavanjerazličitih kulturnih oblika. U protivnom,konflikti su neizbježni. Liberaliziranu(pravednu) međunarodnu trgovinune shvaćamo preko koncepta homogenekulture, već kao proces priznavanja i tolerancijemnoštva posebnih kultura.Prirodu međunarodne trgovine, kao idjelovanje međunarodnih trgovinskih institucija,koje nisu identificirane ni s jednomposebnom kulturom, shvaćamo, unašem radu, kao odmak od jedne, homogenoglobalne kulture s ciljem približavanjadrugim i drugačijim. Sa stajalištamultinacionalnih kompanija, pretjeranostandardiziranje i simplificiranje rezultiraloje gubljenjem tržišnih udjela zbogignoriranja lokalnih tržišnih varijabli ipreferencija. Kada govorimo o odnosukulture i ekonomije svakako se moramoprisjetiti radova u kojima se posebno analiziraodnos kulture i ekonomskog razvoja.Prije svega, to su poznati radovi M.Webera: Sociologija religije, Protestantskaetika i duh kapitalizma, Ekonomskeetike svjetskih religija i niz drugih, u kojimaWeber spaja kulturu i ekonomiju upojmu ekonomske etike koja se uvijekodnosi na zbivanja u praktičnom životu istoga predstavlja “praktične etike”.Važno je istaknuti Weberovo promišljanjeekonomske etike kao poticaja naakcije koje su utemeljene u pragmatičnimkontekstima religija. 6 Pojam ekonomskeetike, kako ga Weber shvaća, primjenjivje na sve vrste ekonomske djelatnosti patime i na djelatnost međunarodne trgovine.U radovima M. Webera analizirani suučinci, koje glavni oblici religije imaju naekonomsku sferu, prije svega njihovauloga u stvaranju modernog racionalnogkapitalizma. Složili smo se s činjenicomda interesi i koristi od trgovine pokrećutrgovinu, ali istovremeno, ti su tijekoviobilježeni i djelovanjima koji potiču izkulturne sfere, npr. iz religije. “Zapravo,ekonomske su ideje uvijek izrazit proizvodsvoga vremena i mjesta; ne može ihse promatrati odvojeno od svijeta koji tumače”.7Međunarodno tržište na kojem djelujui sučeljavaju se različitosti interesa nacionalnihtrgovinskih politika nisu “svijet zasebe”, već su istodobno i uzrok i posljedicadjelovanja kulture. Kulturno okruženjemeđunarodne trgovine je varijabla, kojunije moguće kontrolirati ali ni ignorirati.Iako se tržišta neprestano mijenjaju i postajusve sličnija, globalno tržište je jošjako daleko od jednog homogenog tržišta.Sasvim je sigurno da danas dva tržišta neće(zbog političkih, pravnih, kulturnih,religijskih, etničkih i drugih obilježja) naisti poticaj reagirati na potpuno isti način.U prilog tomu govori i sve češće odstupanjeod čistih strategija standardizacije proizvoda/usluga,s kojima vodeće multinacionalnekompanije izlaze na globalno tržište.Sve češće se uvažavaju kulturološkeznačajke potencijalnih ciljnih tržišta kao iprilagodbe svakome od njih u svim fazamaposlovanja. Religijski pristup međunarodnomtržištu i međunarodnoj trgovinije nužan. Prilikom kreiranja trgovinskepolitike, ali i trgovinskih strategija prilikomulaska na određeno strano tržište,kompanije se nalaze u situaciji izbora izmeđustandardizacije i/ili adaptacije. Iakostandardizacija u velikoj mjeri smanjujetroškove te povećava produktivnost i profitabilnost,ako nije provedena na adekvatannačin može rezultirati troškovima kojivišestruko nadmašuju prihode.U radu ćemo, na primjerima halal certifikacije,pokazati da je moguć miks ovihdviju strategija u kojem su zbrojene prednostii jedne i druge strategije, odnosnoupotreba ekonomije obujma i smanjenjetroškova s jedne strane te prilagodba specifičnimpotrebama pojedinih tržišta, kadaje to profitabilno. Uspjeh kompanijekoje danas posluju na međunarodnom tržištuovisi upravo o mogućnostima iznalaženjaoptimalne točke između potpunestandardizacije i potpune adaptacije. Sveopćaliberalizacija i globalno tržište pogodovalisu stvaranju globalnih proizvodatzv. “globalni brendova”. Posljednjihgodina je uočena pogrešna pretpostavkada obilježja proizvoda, “brenda”, imajuisto značenje na svim tržištima i da je pretjeranastandardizacija i simplificiranjeprouzročilo štete u trgovini tim proizvodima.Sve je izraženiji proces prilagodbeglobalnih brendova lokalnoj izvedbi, tj.prilagođavanje brendova kulturnim i specifičnimpotrebama potrošača.Coshun ističe da se samo jedan od desetproizvoda s tržišta razvijenih zemaljana istim takvim stranim tržištima nudipotpuno nepromijenjen, a kada je riječ oponudi proizvoda razvijenih zemalja natržištima zemalja u razvoju, ovaj omjerpostaje znatno veći. 8 Dakle, određeni stupanjadaptacije proizvoda u međunarodnojtrgovini je neprestano prisutan. U međunarodnojtrgovini robama i uslugamapostoje dvije mogućnosti: provedba samoobveznih promjena određenih, pretežnofizičkih karakteristika proizvoda (npr.zbog primjene industrijskih propisa naelektričnim proizvodima, sigurnosnih ilihigijenskih standarda) ili i dodatno provođenjepromjena karakteristika proizvodakojima se u većoj mjeri zadovoljavajuspecifične, kulturološke potrebe tržišta,koje mogu biti presudne za konkurentskopozicioniranje i uspjeh.U kontekstu kulturološke agende umeđunarodnoj trgovini te u kontekstupromišljanja konfliktnosti između standardizacijei globalnog koncepta i adaptacijei regionalnog, lokalnog koncepta sugeriratćemo jednu inoviranu varijantu ukojoj ćemo govoriti o mogućnostimastandardizacije trgovine za zemlje dominantnoislamske religije na bazi adaptacijena specifičnostima religije koje, izmeđuostalog, zahtijevaju halal certifikacijuza proizvode koje se nude na njihovim tržištima.Na taj način halal certifikacija sene shvaća kao jedan izolirani tehničkiproblem u međunarodnoj trgovini već je-41JOURNAL