HALAL KVALITETA

HALAL PREHRANA I HALAL CERTIFICIRANJE“ Upravo je međunarodno tržište i međunarodnatrgovina osjetljiva na zanemarivanje kulturnih/religijskih različitosti. Vjerske institucije moguotežavati pa čak i onemogućiti uvođenje iprodaju nekih proizvoda ili tehnologije ako ihprocjene kao prijetnju ili suprotnost njihovimobičajima i suprotno, mogu olakšati njihovouvođenje i prodaju/primjenu ako ih smatrajukorisnim tj. usklađenim s njihovim običajima ivrijednostima.”ali u njima je, uistinu, sadržano jedno respektabilnokulturno obilježje pojedinihužih geografskih područja koja, s jednestrane utječu na trgovinu unutar tog područja,a s druge strane, utječu na međunarodnutrgovinu s drugima.Praksa međunarodne trgovine obilježenaje s niz prepreka s kojima se suočavajukreatori trgovinskih politika. Mnogeprepreke su teorija i modeli objasnili,mnoge su regulirane ili će se reguliratipregovorima u okviru relevantnih organizacijai institucija. Na početku novog stoljećamnogi trendovi su učinili sliku svijetaneprepoznatljivom. U tom novommeđunarodnom okruženju, na globalnomtržištu najvredniji resursi postaju intelektualnesposobnosti, znanja i tehnologija.Međutim, za razliku od tehnologije i računala,koja u cijelom svijetu “govoreistim jezikom” ljudi i kreatori politikapodložni su utjecaju okoline i poslovanjupristupa sa svojim osobnim i posebnimkulturnim predispozicijama.S pozicije stjecanja konkurentskeprednosti kompanija/tvrtki koje su uključeneu međunarodnu tržišnu utakmicu,poznavanje kulturnih specifičnosti i krozkulturna istraživanja tržišta omogućavajupronicanje u kulturni sklop potrošača izadovoljavanje njihovih sve sofisticiranijihpotreba. Na taj način možemo doći dovaljanih razloga ne/uspjeha kompanija nameđunarodnom tržištu. Ako znamo kolikoje teško proniknuti i prepoznati odredniceu ponašanju potrošača na domaćemtržištu, svakako je još teže pronaći teodrednice kada poslujemo preko granica.Ne samo da ih trebamo istražiti i respektirati,već su te odrednice daleko složenije iizazovnije. Kao što Jean-Claude Usurierističe, niti jedna kulturološka evolucijanije konačna – potrošači svoje navike mijenjajuiz tradicionalnih oblika u moderne,ali se, isto tako, ponovno vraćaju tradicionalnimnačinima potrošnje što ovuproblematiku čini još složenijom. 2Složit ćemo se s tvrdnjom da religijipripada važno mjesto u svakoj nacionalnojkulturi, jer su religijom određenamnoga pravila ponašanja, ali i većina vrijednostii stavova. Najčešće se veza religijei stvarnosti ne može empirijski dokazati,ali je sigurno da utječe na sva područjaživota, kako privatnog tako i poslovnog.Zbog toga, utjecaj religije se nemože zanemariti, naročito neki njeni aspekti,prilikom provođenja određenih poslovnihaktivnosti na međunarodnom tržištu.Upravo je međunarodno tržište imeđunarodna trgovina osjetljiva na zanemarivanjekulturnih/religijskih različitosti.Vjerske institucije mogu otežavati pačak i onemogućiti uvođenje i prodaju nekihproizvoda ili tehnologije, ako ih procjenekao prijetnju ili suprotnost njihovimobičajima i suprotno, mogu olakšatinjihovo uvođenje i prodaju/primjenu, akoih smatraju korisnim tj. usklađenim s njihovimobičajima i vrijednostima.Utjecaj razvoja tehnologije na međunarodnutrgovinu i njene tijekove je odavnodokazan nizom znanstvenih istraživanja,a razvoj suvremene digitalne tehnologije,prije svega informacijskih znanostii Interneta omogućio je povezivanjemeđunarodnog tržišta i stvaranje globalnekulture povezivanjem lokalnog (nacionalnog)s globalnim značenjima. S drugestrane, kreatori trgovinskih politika ipraksa međunarodne trgovine ukazuju ina paralelni proces stvaranja niza fragmentiranihtržišta, regija, u kojima serazvijaju mnogobrojni stilovi života. Procesje, zasigurno, obilježen i konfliktnošćutih različitih interesa ukoliko se neprimjenjuju adaptibilne trgovinske strategije,naročito sa stajališta multinacionalnihkompanija koje posluju diljem globaliziranog,ali i fragmentiranog međunarodnogtržišta. Međunarodno okruženjepuno je složenije u odnosu na nacionalnookruženje i pristup mnogim tržištima možebiti uvjetovan, ili čak otežan, različitimkulturološkim barijerama. Složenost teproblematike povećana je i činjenicom date (kulturološke) barijere nisu izričito definiranei određene pozitivnom zakonskomregulativom jer bi se, u tom slučaju,na njih moglo utjecati preko nacionalnogili multinacionalnog regulatornog okvira.U 44 zemlje svijeta, s više od 1,5 milijardestanovnika, zakonska regulativa, nalažeda proizvodnja i trgovina određenimproizvodima udovoljava zahtjevima i standardimakoji su proizašli iz kulturnog i religijskogobilježja, zahtjevi za halal certifikacijom.Međunarodna trgovina ne možederogirati pravo na “nacionalnu kulturu”koje se, naročito u kriznim vremenima,prepoznaje i preko uredbi kao što su npr.“Kupujmo američko”, “Kupujmo Hrvatsko”“Kupujmo....” itd., koje se koristekao poticaj kupovini domaćih, a ne uvezenihproizvoda te stimuliranje nacionalnoggospodarstva. Načelno, može se reći dapotiču protekcionistički pritisak na kreatorevanjskotrgovinskih politika, iako se mogukoristiti i primjenjivati u skladu s međunarodnimtrgovinskim propisima.Današnja gospodarska kriza ponovnoje aktualizirala takve zahtjeve diljem svijeta,što ne čudi jer je u teškim gospodarskimrazdobljima određena zaštita potrebna.Međutim, postoje načini gospodarske itrgovinske zaštite, koji nisu nužno protekcionističkii koji mogu otvarati područjanovih konkurentskih prednosti, naročitokompanijama koje posluju na međunarodnomtržištu. Kako se komparativne prednostimijenjaju, one su danas uočljivije narazini kompanije nego na razini države.Smatramo iznimno važnim povećati razinukonkurentnosti hrvatskih kompanija nameđunarodnom tržištu. U radu ćemo analiziratiprimjenu jedne inovativne strategijekonkurentnosti na mikro razini (hrvatskihkompanija), koja se temelji na prilagodbikulturološkim, odnosno religijskimzahtjevima određenih tržišta, koja imomogućavaju konkurentsku prednost, ali ilakši pristup tim tržištima.Dakle, prepreke međunarodnoj trgovinikoje proizlaze iz kulturoloških razli-39JOURNAL