Nikab - moj izbor moje pravo na pokornost Allahu

More documents

Recommendations

Info

Društvo Socijalno-patološki aspekti migracija stanovništva izazvanih agresijom na BiH (IX): Zaključna razmatranja Nedovršeni mir Po Dejtonu, svi moraju živjeti prema Karadžićevoj koncepciji te države, u kojoj su kulturne razlike uzdignute na položaj razlika u vrsti i u kojoj se od “mačaka i pasa”, kako kaže Karadžić, više ne može očekivati da žive zajedno. Imajući ovo na umu, može se postaviti pitanje, može li se Bosna i Hercegovina održati kao država? Dejtonski sporazum o miru nije potpuno isključio nijednu od opcija za Bosnu i Hercegovinu – ni reintegraciju, ni podjelu. On je svim stranama ostavio dovoljno prostora za kockanje, što se očito vidi i u praksi Piše: Doc. dr. crim. sc. Džemal Subašić Prikupljanje materijala o vlastitoj stvarnosti uvijek je težak posao, posebno ako je ta stvarnost ratna. Rat je uzdrmao mnoge temelje, pogasio mnoga svjetla, tvrdnje pretvorio u pitanja. Naša haotična zbilja mijenjala se, a i sad se mijenja svakog trenutka i teško je, ako ne i nemoguće, pronaći temelj i metodološko uporište, s kojeg bi se, mirnog uma, mogla razjasniti zbivanja oko nas, a da pritom budemo sigurni da smo našli pravi ugao i pravo mjesto posmatranja. Osobni iskaz ljudi, koji su mjesecima, godinama umjesto vlastitih života, živjeli rat, ostaje u tom smislu jedino pouzdano svjetlo. Zato je ovaj rad dio priče za “ljudski” dokument, neposredno svjedočanstvo, jer ovim je ratom materijalna kultura, a njome i veći dio ličnog identiteta ljudi diljem Bosne i Hercegovine, uglavnom posve uništena. Prognanici su osim dragih im osoba izgubili sve ili gotovo sve što su ikada posjedovali, jer okrutni krvoloci nisu ratovali samo protiv naše vojske, oni su ratovali protiv čitavog našeg naroda i to pretežno protiv nenaoružanog naroda, protiv civila, žena i djece. Oni nam nisu rušili samo domove, hramove, mostove, biblioteke, bolnice i druge objekte, potrebne za normalan život civiliziranog naroda, nego su nam onemogućavali dotok vode i električne energije, dopremanje hrane, činili sve da patnja našeg naroda poprimi razmjere nepodnošljivog, ali što su ga više pritiskali, narod u Sarajevu se hrabrije borio za život dostojan čovjeka, bez obzira koliko su ubili onih koji su donosili vodu sa rijetkih izvorišta, po vodu se išlo i dalje, jer narod je naučio održavati higijenu i u najtežim uvjetima. Narod Sarajeva, kao poslanik drugog fronta, dao je doprinos opstanku Sarajeva, a za prvi front je iznjedrio u svojoj nevolji najbolju vojsku na svijetu. Ljekari, električari, radnici vodovoda, radnici komunalne higijene, pekari, vatrogasci i mnogi drugi na raznim dužnostima padali su, ponovo se pridizali, bili stalno na meti okrutnih šumljaka, Dejtonska formulacija o “paralelnim odnosima”, od samog početka potkopava državu Bosnu i Hercegovinu, jer ubrzava proces povezivanja Republike Srpske sa Srbijom, što u budućnosti, ako ne budu zadovoljni Sarajevom može značiti želju za potpunom nezavisnošću njihovih granata i snajpera, bez obzira na životnu opasnost vršili su svoju dužnost u najvećem getu na svijetu, gdje i humanitarna pomoć u ratnim godinama predstavlja tek jednu petinu od onoga što se zove normalnim i ne samo to: Sve ono što je dopremljeno mjereno je na grame “brojeći nam zalogaje”, pojedene hrane sumnjivog kvaliteta, koju je dopremao UNHCR zračnim i kopnenim putem uplićući se u sarajevsku tragediju zajedno sa UNom, UNPROFOR-om, EVROPSKOM UNIJOM I NATOM. Redale su se brojne rezolucije, vezani su vojnici UNPROFORa, a Sarajevo je postajalo stjecište neimara duha, a njegova okolina stjecište neimara zločina. Agresija koja se desila, masakri i etničko čišćenje, koji su počinjeni nad narodom Bosne i Hercegovine, nisu činjeni samo nad ovim narodom, već nad svim principima čovjeka i demokratije. Oni u svijetu koji drže do tih principa, požuruju osiromašenje Bosne, raznim pritiscima, uskraćivanjima pomoći u razvoju pokušavajući da u Bosnu i Hercegovinu što više vrate neproduktivnih izbjeglica, zadržavajući pamet i školovane kadrove, to je ono što poražava 20. vijek, a pogotovo kada se zna da je Sarajevo bilo prijestolnica boli i patnje i time je čudo veće da je to istovremeno prijestolnica evropske kulture, njenog duha i opstanka. Evropa kao takva morala bi osigurati nakon dvije godine dejtonskog mira 30. juli - 18. ša’ban 28
novčanu pomoć, ne uvjetujući je obavezama što su ih strane preuzele u Dejtonu. Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, sve izbjeglice imaju pravo na povratak na svoja predratna prebivališta. Uprkos, tome, izbjeglicama nije moguće preći entitetsku granicu Republike Srpske i neke dijelove na području Federacije BiH. Ustvari, čini se da su nakon Dejtona ostvareni ratni ciljevi, gomilaju se izbjeglice na području Federacije i Kantona Sarajevo, ne mogu na svoja prebivališta. Prema planu UNHCRa za 1997. godinu, u Bosni i Hercegovinu vratilo se 88.000 izbjeglica, od toga polovina je ostala u Kantonu Sarajevo, a na području Republike Srpske, utočište u svojim predratnim domovima našlo je tek 0,2% izbjeglica-repatriraca. Mačke i psi Početna konstatacija UNHCR-a u planu povratka izbjeglica u 1998. godini počinje “prema raspoloživim podacima oko 1,2 miliona građana Bosne i Hercegovine našlo je utočište u trećim zemljama. Od toga 399.572 migranata je našlo trajno rješenje, dobili su status u procesu stjecanja novog državljanstva, a preostalih 815.000 još uvijek se nalazi u potrebi za trajnim rješenjem”. U skladu sa planom UNHCR-a, a na bazi projekcija od strane zemalja domaćina, planiran je u 1998. godini povratak 200.000 migranata, sa pretpostavkom da će 25% biti Srbi iz RS-a, koji će se vratiti u RS, a preostali su Bošnjaci i bosanski Hrvati, koji se vraćaju na prostore Federacije, očekuje se da će najveći broj biti migranti Bošnjaci, koji će postati raseljenim licima, jer u planu nema govora o vraćanju u mjesta predratnog prebivališta, koja su sada u srpskom entitetu. Očekuje se priliv u Sarajevski kanton 43.000 repatriraca, od toga 80% spontano, što će reći protjerano, s obzirom na konstataciju da mnoge izbjeglice neće biti potpomognute raznim stimulativnim paketima, bit će im potrebna velika pomoć. S obzirom na geopolitički položaj Kantona Sarajevo, on je tom povoljnom pozicijom stekao epitet glavnog grada Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno funkcijama koje u tom svojstvu obavlja, kao sjedištem Da “entiteti” imaju srdačne odnose jedan prema drugome ili da barem spremno međusobno sarađuju – jedan srpski, skoro stalno vrši blokadu – mogla bi se izgraditi država koja može opstati diplomatsko-konzularnih predstavništava, brojnim međunarodnim organizacijama i institucijama, morat će taj povoljni potencijal od prije, sada koristiti na suženom prostoru u odnosu na 1991. godinu 1277,3 m2, iskorištavajući geoprometnu poziciju prema sjeveru sa rijekom Savom i srednjom Evropom i na jugu sa Jadranskim morem, za obnovu i razvoj. Postoje potencijali da Kanton Sarajevo bude “zdrav grad”, ali je potrebno eliminirati ograničenje obnove i razvoja, nedostatak sredstava i nedostatak jasne vizije Kantona Sarajevo. Osnovni potencijal je stanovništvo, kulturno-povijesno i prirodno naslijeđe, te mogućnost da se međunarodnoj zajednici i njenim institucijama predstave projekti, ideje i da se obezbijedi njihova podrška, kao generator razvoja. U Kantonu Sarajevo gomila se ogromna socijalna masa i već ograničava kapacitete, nedostatkom sredstava, s obzirom na značajno povećane potrebe stanovnika Kantona Sarajevo, broj radnih mjesta treba povećavati, jer brojnost stanovništva Kantona Sarajevo povećavaju izbjeglice, žive žrtve ovoga rata, koje se vraćaju, čak uz osiguranje minimalnih uvjeta za život. U ovoj nejasnoj slici, nekoliko je stavki ipak jasno: Prvo, mora biti zagarantirano pravo na povratak, a vratit će se oni koje destimuliraju i protjeruju, ne dobrovoljno. Drugo, veliki broj stručnih kadrova i inteligencije, koji bi bili značajni za rekonstrukci- ju, neće biti moguće govoriti na povratak. Čak nai u okviru najoptimističnijih scenarija za povratak izbjeglica, najveći dio njih će ostati na Zapadu, a na to ukazuju, preporuke zemljama Evropske unije da budu tolerantnije pri izdavanju stalnih viza izbjeglicama i njihovim obiteljima. Konačan izazov sastoji se i u tome da se stvori okvir koji će svim stranama omogućiti u ostvarivanju Dejtonskog sporazuma osjećaj da je žrtvovanjem nešto dobila. Bošnjaci su se suprotstavili agresiji, ali nisu pobjednici. Srbi su sa 70% zauzete teritorije Bosne i Hercegovine dobili 49%, koliko im je dodijelio Dejton, Sarajevo postaje kanton, nepodijeljeno i u rukama Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine, svi imaju pravo na njega, ali teritorij koji je 30. juli - 18. ša’ban 29
Page 1: Hutba: Ko ubije jednog čovjeka, ka
Page 4 and 5: U PRODAJI JE INFORMACIJE NA TELEFON
Page 6 and 7: Hutba “Onaj ko ubije je čovjeka,
Page 8 and 9: Hutbe iz tri sveta mesdžida Mekka:
Page 10 and 11: Polumjesec Oružane snage Bosne i H
Page 12 and 13: Nezavisne novine Novinarski kodeks
Page 14 and 15: Politika (Ne)naučene lekcije Gani
Page 16 and 17: Politika i društvo Suđenje i ratn
Page 18 and 19: Kolumna Borba za opstanak Kosovski
Page 20 and 21: završavati sa spoznajom da Kosovo
Page 24 and 25: Feljton Skrivena disertacija: Drugo
Page 26 and 27: dokazima i negirajući Truhelku bez
Page 30 and 31: dodijeljen Srbima je neprekinut, on
Page 32 and 33: Loveparade, orgijan seks i droge Ak
Page 34 and 35: Fetve Aktuelna pitanja i dileme Mus
Page 36 and 37: Razmišljanja Savremene muslimanske
Page 38 and 39: Tefsir Sura El-Asr Smilujte se čov
Page 40 and 41: toliko i toliko, ali je ja nisam da
Page 42 and 43: Zelena transferzala Hafiz Irfan ef.
Page 44 and 45: Malić: Za dvadesetak dana, koliko
Page 46 and 47: Zločin Logoraši imami i učenici
Page 48 and 49: Islamnet Holandija Da bi dobili use
Page 50 and 51: SAD Milion obavještajaca prati ter
Page 52 and 53: Svijet medija Vladajuća imperijaln
Page 54 and 55: model demokratskog uređenja društ
Page 56 and 57: Kutak za mlade Moralne i duhovne vr
Page 58 and 59: Mu se pokoravali i kako biste Mu bi
Page 60 and 61: Iz arhiva Dio iz knjige “Snagom v
Page 62: svoje ruke ka Miru, Sreći i Spasu?
Page 65: Nauka Plombama i zubarskoj bušilic

Nikab - moj izbor moje pravo na pokornost Allahu

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?