Nikab - moj izbor moje pravo na pokornost Allahu
Ko ubije jednog Äovjeka, kao da je sve ljude poubijao ... - Saff.ba
Ko ubije jednog Äovjeka, kao da je sve ljude poubijao ... - Saff.ba
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
dodijeljen Srbima je neprekinut, on<br />
graniči sa Srbijom i “očišćen” je od<br />
Bošnjaka i Hrvata u obliku slova<br />
“T”. Po Dejtonu, svi moraju živjeti<br />
u Bosni i Hercegovini, moraju živjeti<br />
prema Karadžićevoj koncepciji te<br />
države, u kojoj su kulturne razlike<br />
uzdignute <strong>na</strong> položaj razlika u vrsti<br />
i u kojoj se od “mačaka i pasa”, kako<br />
kaže Karadžić, više ne može očekivati<br />
da žive zajedno. Imajući ovo <strong>na</strong><br />
umu, može se postaviti pitanje, može<br />
li se Bos<strong>na</strong> i Hercegovi<strong>na</strong> održati kao<br />
država? Dejtonski sporazum o miru<br />
nije potpuno isključio nijednu od<br />
opcija za Bosnu i Hercegovinu – ni<br />
reintegraciju, ni podjelu. On je svim<br />
stra<strong>na</strong>ma ostavio dovoljno prostora<br />
za kockanje, što se očito vidi i u<br />
praksi. Dejtonski sporazum u teoriji<br />
doista je <strong>na</strong> političkoj sceni Bosne i<br />
Hercegovine omogućio <strong>na</strong>stup svim<br />
političkim s<strong>na</strong>gama, koje podržavaju<br />
njenu reintegraciju, to je dobro, ako<br />
nije u pitanju ulazak u igru i četvrtog<br />
kockara.<br />
Dejtonski krov<br />
U Dejtonskom rješenju postoji<br />
izvjestan nesklad i prikriveno proturječje,<br />
koje s nekim izuzecima u<br />
osnovi prihvaća etničku podjelu<br />
Bosne i Hercegovine, koja je postignuta<br />
uz pomoć vojne sile. Ali,<br />
Dejton, također pokušava zaštititi i<br />
reintegrirati predratnu multietničku<br />
Bosnu i Hercegovinu. O tom pitanju<br />
posebno govore mjere sadržane<br />
u sporazumu, koje imaju za cilj<br />
ukloniti neke od etničkih podjela<br />
prouzrokovanih ratom i genocidom.<br />
Ali, Dejtonski sporazum o miru potvrdio<br />
je i rezultate postignute ratom.<br />
U teoriji, prema Dejtonskom<br />
sporazumu o miru, novo<strong>na</strong>stala država<br />
Bos<strong>na</strong> i Hercegovi<strong>na</strong> povezivat<br />
će Federaciju Bosne i Hercegovine,<br />
sa konstitutivnim <strong>na</strong>rodima<br />
Bošnjacima, Hrvatima i ostalim i<br />
Republiku Srpsku. Međutim, taj<br />
novi “krov” Bosne i Hercegovine<br />
ima dosta suženu zakonsku mogućnost.<br />
Na nivou države Bosne i<br />
Hercegovine bit će predsjedništvo,<br />
parlament, ustavni sud i central<strong>na</strong><br />
banka. Predsjedništvo će se rotirati<br />
prema <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnom ključu, a<br />
državni službenici će se imenovati<br />
po istom ključu. Sve u svemu,<br />
to u izvjesnom smislu podsjeća <strong>na</strong><br />
Jugoslaviju u vrijeme Tita. Vlast<br />
države Bosne i Hercegovine odgovarat<br />
će za vođenje vanjske politike,<br />
trgovine, monetarne politike, politike<br />
komunikacija sa među<strong>na</strong>rodnom<br />
zajednicom i useljavanje. Sva druga<br />
ovlaštenja, između ostalog, prenose<br />
se <strong>na</strong> dva Dejtonskim sporazumom<br />
o miru stvore<strong>na</strong> “entiteta”.<br />
Teško je shvatiti kako će Bos<strong>na</strong> i<br />
Hercegovi<strong>na</strong>, moći postojati kao država,<br />
sa toliko ovlaštenja u rukama<br />
“entiteta”. Da “entiteti” imaju srdačne<br />
odnose jedan prema drugome ili<br />
da barem spremno međusobno sarađuju,<br />
jedan srpski, skoro stalno vrši<br />
blokadu, mogla bi se izgraditi država,<br />
koja može opstati. Međutim, to<br />
nije tako, jer srpski entitet graniči<br />
sa Srbijom, a Hrvatska zajednica<br />
“Herceg-Bos<strong>na</strong>” sa Hrvatskom, i<br />
jedni i drugi ih smatraju svojim domovi<strong>na</strong>ma.<br />
Bošnjaci jedini, među<br />
tri konstitutivne <strong>na</strong>cije, imaju životni<br />
interes da sačuvaju državu Bosnu<br />
i Hercegovinu, ali kako<br />
kad Dejtonski sporazum o<br />
miru garantira bosanskim<br />
Srbima i Hrvatima mogućnost<br />
gravitiranja prema<br />
njihovim “domovi<strong>na</strong>ma”.<br />
Entiteti imaju <strong>pravo</strong><br />
graditi “specijalne paralelne<br />
odnose” sa susjednim<br />
državama u skladu sa suverenitetom<br />
i teritorijalnim<br />
integritetom Bosne i<br />
Hercegovine. Dejtonska<br />
formulacija o “paralelnim<br />
odnosima”, od samog početka<br />
potkopava državu<br />
Bosnu i Hercegovinu, jer<br />
ubrzava proces povezivanja<br />
Republike Srpske sa<br />
Srbijom, što u budućnosti,<br />
ako ne budu zadovoljni<br />
Sarajevom, može z<strong>na</strong>čiti<br />
želju za potpunom nezavisnošću,<br />
Federacija Bosne<br />
i Hercegovine – hrvatski<br />
korpus teži Hrvatskoj.<br />
Sve u svemu, u državi Bosni i<br />
Hercegovini Dejtonski sporazum<br />
je donio NEDOVRŠENI MIR, jer,<br />
kako reče nekadašnji potpredsjednik<br />
Federacije Bosne i Hercegovine<br />
Ejup Ganić, “Tuđman želi komad<br />
Bosne”, a i Miloševićevi apetiti nisu<br />
manji. Da bi suživot u miru triju<br />
zajednica unutar dvaju “entiteta”<br />
pod zajedničkim “krovom”, koji bi<br />
se sastojao od priz<strong>na</strong>tog suvereniteta<br />
Bosne i Hercegovine, mogao obnoviti<br />
multietničnost Bosne, <strong>na</strong>čel<strong>na</strong><br />
politika treba zahtijevati sljedeće:<br />
1. Čvrsto priklanjanje odred-<br />
bama Dejto<strong>na</strong>, mada je on u sebi<br />
proturječan:<br />
- s jedne strane prihvaća status<br />
QUO, etničkih teritorijalnih podjela<br />
uz pomoć sile,<br />
Ali, Dejton,<br />
također<br />
pokušava<br />
zaštititi i<br />
reintegrirati<br />
predratnu<br />
multietničku<br />
Bosnu i<br />
Hercegovinu.<br />
O tom pitanju<br />
posebno govore<br />
mjere sadržane<br />
u sporazumu,<br />
koje imaju za<br />
cilj ukloniti<br />
neke od<br />
etničkih<br />
podjela<br />
prouzrokovanih<br />
ratom i<br />
genocidom.<br />
- s druge strane pokušava zaštititi<br />
i obnoviti multietnički z<strong>na</strong>čaj Bosne.<br />
Ovo drugo veoma je teško ostvariti,<br />
ali baš <strong>na</strong> toj osnovi moraju se u potpunosti<br />
sprovoditi odredbe Dejto<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong> sljedećim <strong>na</strong>čelima:<br />
a) garantiranje trajne sigurnosti –<br />
garantiranje koje, prije svega, zahtijeva<br />
među<strong>na</strong>rodnu dugotrajniju vojnu<br />
prisutnost,<br />
b) očuvanje i jačanje svih glavnih<br />
zajedničkih institucija,<br />
c) <strong>na</strong>metanje obaveza potpisnicima<br />
u Dejtonu da se pridržavaju obaveza<br />
koje su preuzeli,<br />
d) izgrađivanje civilnog društva<br />
– <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lno miješanih institucija<br />
i društvene infrastrukture razorene<br />
u ratu – uz pomoć zapadnih vlada,<br />
fondacija i nevladinih organizacija,<br />
e) davanje prednosti<br />
ekonomskoj integraciji<br />
Bosne,<br />
f) donošenje ključnih<br />
zako<strong>na</strong>, koji će instrumentima<br />
očuvati civilne<br />
komponente,<br />
h) očuvanje prava izbjeglica<br />
<strong>na</strong> povratak, koje su<br />
<strong>na</strong>jvažnije (žive žrtve rata,<br />
omogućavanjem i ohrabrivanjem<br />
njihovog povratka,<br />
graditi pravedan mir),<br />
i) obezbjeđenje fi<strong>na</strong>nsijskih<br />
sredstava za zbrinjavanje<br />
izbjeglica <strong>na</strong>kon<br />
povratka, od strane<br />
članica Evropske unije.<br />
Bosanskohercegovački <strong>na</strong>rod<br />
zaslužio je da svoju<br />
tragičnu prošlost ostavi iza<br />
sebe. Nacije koje su to ranije<br />
učinile moraju, zbog svoje<br />
čovječnosti, dostojanstva<br />
i mirne savjesti pomoći<br />
krhkim <strong>na</strong>cijama da <strong>na</strong><br />
ovom području <strong>na</strong>dvladaju svoje poteškoće<br />
i da tešku prošlost pretvore u<br />
perspektivnu budućnost. Da bi se <strong>na</strong>vedeno<br />
postiglo, neophodno bi bilo<br />
izraditi elaborat sa planom povratka<br />
u fazama, počeši se identifikacijom<br />
područja gdje se planira povratak<br />
ili pripreme za povratak. Povratak<br />
u prazne stambene prostore može se<br />
odmah obaviti. Elaboraciju takvih<br />
planova treba uraditi u saradnji sa<br />
UNHCR-om i među<strong>na</strong>rodnim organizacijama,<br />
te udruženjima izbjeglica<br />
i raseljenih lica. Za među<strong>na</strong>rodnu<br />
zajednicu centralno pitanje implementacije<br />
mirovnog sporazuma je<br />
osiguravanje multietničkog Sarajeva,<br />
što podrazumijeva ohrabrivanje i<br />
olakšavanje sigurnog povratka bivših<br />
stanovnika.<br />
30. juli - 18. ša’ban<br />
30
Change language