Nikab - moj izbor moje pravo na pokornost Allahu

More documents

Recommendations

Info

toliko i toliko, ali je ja nisam dao’, pa mu čovjek povjeruje i kupi tu robu.” Rekao je imam Er-Razi: “Kao da se ovom zakletvom i ovom surom želi reći: “Čovječe, do kraja dana ipak je ostalo još malo vremena, pa to vrijeme iskoristi za pokajanje.” Neki naši dobri prethodnici su govorili: “Naučio sam značenje ove sure od čovjeka koji je prodavao snijeg. Svako jutro je govorio: “Ljudi, smilujte se čovjeku čija se glavnica imetka topi.” To je značenje riječi: “Zaista je svaki čovjek na gubitku”, jer, prodavcu snijega je prošao cijeli dan i nastupilo je ikindijsko vrijeme kada se pijace zatvaraju, a on nije snijeg prodao nego se on istopio, i nije ništa zaradio. Tako čovjeku prođe cijeli život i na kraju shvati da je gubitnik.” (Fahrudin Er-Razi, Mefatihul-gajbi). Profesor Abdulkerim el- Hatib rekao je: “Zakletva vremenom – asrom je upozorenje svakom razumnom čovjeku da na kraju dana sviđa račun sam sa sobom i da vidi koliko je dobrih djela, a koliko grijeha uradio. To je vrijeme samoobračuna i prilika da se pokušaju ispraviti greške i da se uzme pouka kako se te greške sutra ne bi ponovile.” Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, također je u mnogim svojim hadisima naglasio vrijednost ikindija-namaza. Tako u hadisu koji bilježi imam Muslim, stoji: “Ovaj namaz (ikindija) bio je naređen onima prije vas, pa su ga zapostavili. Ko čuva ovaj namaz, imat će dvije nagrade.” Kao što je podstakao na njegovo klanjanje i čuvanje, tako je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorio na njegovo ostavljanje i zanemarivanje. Prenosi se od Ibn Omera da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Koga prođe ikindija-namaz, kao da je izgubio i imetak i porodicu.” (Tirmizi) A za onoga ko namjerno izostavi ikindija-namaz, rekao je: “Ko ostavi ikindija-namaz, propao mu je posao.” (Buharija) Zbog toga su neki komentatori Kur’ana skloni kazati da se pod riječju asr misli upravo na ikindija-namaz, kojim se Allah, dž.š., zaklinje zbog veličine i značaja tog namaza, podstičući muslimane da ga klanjaju i upozoravajući one koji ga ostavljaju zbog zauzetosti dunjalučkim poslovima ili odmorom “Granice Puta spasa omeđene su i naznačene u suri El-Asr, a sve izvan tih granica je sigurna propast i očiti gubitak.” nakon teškog cjelodnevnog rada. Neki su opet rekli da je ikindija-namaz pečat dnevnih ibadeta i pokornosti Allahu i ona je poput tevbe (pokajanja) koja je pečat ostalih ljudskih djela. I kako god Kur’an i sunnet oporučuju vjernicima tevbu, tako isto su ostavili oporuku i za ikindija-namaz, jer djela se cijene prema završecima. Allah se zaklinje vremenom u kojem je živio Muhammed, a.s. Neki komentatori Kur’ana smatraju da se navedena zakletva vremenom odnosi na vrijeme u kojem je živio i djelovao Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. Oni tvrde da se Allah, dž.š., zaklinje vremenom u kojem je živio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kao što se zaklinje mjestom u kojem je živio: “Tako mi smokve i masline, i Sinajske gore, i grada (Mekke) ovog be- zbjednog” (Et-Tin, 1-3), i njegovim životom: “A života mi tvoga, oni su u pijanstvu svome lutali” (El-Hidžr, 72). Imam Er-Razi je rekao: “Allah se zaklinje vremenom u kojem je živio Poslanik, a.s., kao i mjestom njegovog života, ali i njegovim životom, pa kao da kaže: “Tako mi vremena u kojem ti živiš, tako mi tvoga grada i tvoga života.’’ I kao da Allah, dž.š., kaže: “Ti si, Muhammede, bio prisutan među njima, i ti si ih pozivao, a oni su se okretali od tebe i nisu te prihvatili. I oni koji su ti okrenuli leđa i nisu prihvatili tvoj poziv, pa ima li veće propasti i nesreće od njihove.” (Mefatihul-gajb, 32/86) Ebu Su’ud je kazao: “Allah se zaklinje vremenom poslanstva Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, zbog njegove očite vrijednosti nad drugim vremenima.” A imam Alusi je rekao: “Rečeno je da se time misli na vrijeme poslanstva Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, jer je to najvrednije vrijeme uopće, zbog vrijednosti i veličine Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Također je rečeno da se to vrijeme računa od njegovog poslanstva do Sudnjeg dana, a u odnosu na vrijeme koje je prošlo, taj period iznosi koliko od ikindije do zalaska sunca. U tom smislu su i riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, upućene njegovim ashabima: ’Od dunjaluka je ostalo u odnosu na ono što ga je prošlo, koliko je ostalo od ikindije do zalaska sunca’ (Buharija).” (Ruhul-me’ani, XVI/410) Dakle, Allah se, u suri El-Asr, zaklinje vremenom ili dijelom vremena zbog toga što je vrijeme glavnica ljudskog imetka i kada čovjek potroši glavnicu ili je uloži u ono što mu neće donijeti korist, sam sebe je osudio na propast i gubitak. A koji je to gubitak veći od toga da čovjek proda svoj ahiret za dunjaluk, da proda vječnost za prolaznost, da proda rijetku i neprolaznu dragocjenost za bezvrijednu stvar. No, ako čovjek uloži glavnicu imetka u ono što će mu donijeti sigurnu dobit, a to je trošenje vremena u dobrim djelima koja su plod imana i vjere u Allaha, dž.š., onda je on sretni dobitnik na oba svijeta. 30. juli - 18. ša’ban 40
Povratak prognanih Bošnjaka u okolinu Pljevalja Crnogorski četnici opustošili su Bukovicu U Bukovici je ubijeno osam Bošnjaka, izvršene su dvije otmice u kojima je u prvoj oteto 5, a u drugoj 7 Bošnjaka, koji su kasnije razmijenjeni, pretučeno je 76 građana bošnjačke nacionalnosti od kojih je 31 zadobio teške tjelesne povrede sa trajnim posljedicama, spaljeno je 5 kuća, osnovna škola u selu Krčevine, džamija u selu Planjsko, a oštećena je džamija u selu Rosulje. Vršena su mnogobrojna zlostavljanja na javnom mjestu, kao i pretresi koji su praćeni pljačkom imovine. Pripremio: Ramiz Hodžić Na sjeverozapad Crne Gore, u mje- Nsto Bukovica kod Pljevalja, vratili Nsu se prvi prognanici, iseljeni sa tog Npodručja 1992. i 1993. godine, saopćilo je crnogorsko Ministarstvo socijalnog staranja. U saopćenju se navodi da se u avgustu očekuje povratak još 11 porodica. Gradnju i obnovu kuća finansirala je Vlada Crne Gore i za taj projekat izdvojila 4,5 miliona eura. Iz vlade je najavljeno da će do kraja godine biti izgrađeno još 30 kuća za prognane Bošnjake iz Bukovice. Crnogorsko državno tužilaštvo je u aprilu ove godine optužilo sedmoricu bivših pripadnika Vojske Jugoslavije i Centra bezbjednosti Pljevlja, za zločin protiv čovječnosti, zlostavljanje i nehumano postupanje prema civilima sa područja Bukovice. U Bukovici je tokom 1992. i 1993. godine ubijeno osam osoba, protjerano je nekoliko stotina stanovnika bošnjačke nacionalnosti i spaljeno stotinu kuća. U periodu juni 1992. – juni 1993. godine sprovođen je otvoren teror, vršeno neviđeno nasilje, primjenjivana brutalna sila i korištena sva sredstva za uništavanje ljudi, kuća, stoke, imanja i drugih dobara Bošnjaka u Sandžaku, i to u kompletnoj oblasti i srbijanskog i crnogorskog dijela Sandžaka. Navedeni progon sprovodile su regularne oružane formacije (vojne i policijske) Srbije, Crne Gore i Jugoslavije. U općini Pljevlja, na njenom zapadnom dijelu, nalazi se prostrano seosko područje Bukovica, koje sačinjava 39 sela, u kojima je uglavnom živjelo bošnjačko stanovništvo. Prostor Bukovice sa tri strane graniči se sa BiH, a granica se prostire u dužini od 140 kilometara. Iako su Pljevlja općinski centar, sela Bukovice su od Pljevalja udaljena 70 – 85 kilometara, a od bosanskih gradova Čajniča 5 kilometara, Foče 15 – 20 kilometara, a vrlo blizu je i Goražde. U periodu juni 1992. – juni 1993. u Bukovici je ubijeno osam Bošnjaka, izvršene su dvije otmice u kojima je u prvoj oteto pet, a u drugoj sedam Bošnjaka, koji su kasnije razmijenjeni, pretučeno je 76 građana bošnjačke nacionalnosti od kojih je 31 zadobio teške tjelesne povrede sa trajnim posljedicama, spaljeno je pet kuća, osnovna škola u selu Krčevine, džamija u selu Planjsko, a oštećena je džamija u selu Rosulje. Vršena su mnogobrojna zlostavljanja na javnom mjestu, kao i pretresi koji su praćeni pljačkom imovine. Kao posljedica svega navedenog došlo je do iseljavanja građana bošnjačke nacionalnosti, tako da je Bukovica praktično etnički očišćena. Nakon iseljavanja Bošnjaka njihove kuće su opljačkane i demolirane, sa kuća su poskidani krovovi, vrata i prozori, patos i ostalo pokućstvo je opljačkano. Kao što smo rekli, crnogorsko državno tužilaštvo je u aprilu ove godine optužilo sedmoricu bivših pripadnika Vojske Jugoslavije i Centra bezbjednosti Pljevlja, za zločin protiv čovječnosti, zlostavljanje i nehumano postupanje prema civilima sa područja Bukovice. Optuženi su bivši Boris Raonić rekao je “da će odgovarati oni koji su najnižeg hijerarhijskog nivoa, iako se veoma lako može utvrditi ko je izdavao naredbe, ko je inspirisao ove zločine”. pripadnici Vojske Jugoslavije i Centra bezbjednosti Pljevlja Radmilo i Radiša Đuković, Slobodan Cvetković, Đorđije Gogić, Milorad Brković, Slaviša Svrkota i Radoman Šubarić. “Optužnica malo kasni, ali bolje ikad nego nikad”, rekao je Jakub Durgut, predsjednik Udruženja prognanih iz Bukovice. On je ocijenio da je za torture nad stanovništvom Bukovice u vrijeme rata kriv veći broj osoba. Boris Raonić, programski direktor Inicijative mladih za ljudska prava, nevladine organizacije koja se kontinuirano bavi slučajem zločina u Bukovici, rekao je “da će odgovarati oni koji su najnižeg hijerarhijskog nivoa, iako se veoma lako može utvrditi ko je izdavao naredbe, ko je inspirisao ove zločine”. Jakub Durgut 44), iz sela Čerjenci, bi- lježio je događaje u Bukovici koji su doveli do iseljavanja Muslimana. Jakub se sjeća da je policija u Pljevljima 19. maja 1992. godine uhapsila Muju Kororu iz sela Kava i predala ga Vojsci Republike Srpske u Čajniču, gdje je Mujo imao kuću. Znam da je kasnije Mujo ubijen. Dalje, u junu iste godine, a dana se ne sjeća, policija iz Pljevalja je prilikom pretresa kuće pretukla Ibru Močevića iz sela Močevići, starog oko 45 godina, a potom ga odvela u Pljevlja, gdje su ga i dalje maltretirali i tukli. Pustili su ga narednog dana i poslije toga se Ibro iselio u inostranstvo. Istog dana, isti policajci tukli su i njegovog rođaka Nazifa, starog oko 75 godina. O sudbini starca Osmana Bungura (70) Fond za humanitarno pravo više je saznao od Jakuba Durguta: starca su pretukli rezervisti VJ Stevo Danilović, Mirko Srndić i Simo Barac iz sela Meljena. Od zadobijenih batina Osman je ogluhio. Kasnije, 16. februara 1993. godine, Osman Bungur bio je među kidnapovanim članovima svoje porodice, kada je sa suprugom Almasom i još devet članova porodice veden u Čajniče. Osman i Almasa Bungur odkasnije su vraćeni, neko vrijeme bili su u Pljevljima, a onda ih je neka međunarodna humanitarna organizacija prebacila u Olovo, u BiH, gdje su u kratkom vremenskom razmaku umrli. Ovo je samo dio onoga što su Bošnjaci iz Bukovice preživjeli. 30. juli - 18. ša’ban 41
Page 1: Hutba: Ko ubije jednog čovjeka, ka
Page 4 and 5: U PRODAJI JE INFORMACIJE NA TELEFON
Page 6 and 7: Hutba “Onaj ko ubije je čovjeka,
Page 8 and 9: Hutbe iz tri sveta mesdžida Mekka:
Page 10 and 11: Polumjesec Oružane snage Bosne i H
Page 12 and 13: Nezavisne novine Novinarski kodeks
Page 14 and 15: Politika (Ne)naučene lekcije Gani
Page 16 and 17: Politika i društvo Suđenje i ratn
Page 18 and 19: Kolumna Borba za opstanak Kosovski
Page 20 and 21: završavati sa spoznajom da Kosovo
Page 24 and 25: Feljton Skrivena disertacija: Drugo
Page 26 and 27: dokazima i negirajući Truhelku bez
Page 28 and 29: Društvo Socijalno-patološki aspek
Page 30 and 31: dodijeljen Srbima je neprekinut, on
Page 32 and 33: Loveparade, orgijan seks i droge Ak
Page 34 and 35: Fetve Aktuelna pitanja i dileme Mus
Page 36 and 37: Razmišljanja Savremene muslimanske
Page 38 and 39: Tefsir Sura El-Asr Smilujte se čov
Page 42 and 43: Zelena transferzala Hafiz Irfan ef.
Page 44 and 45: Malić: Za dvadesetak dana, koliko
Page 46 and 47: Zločin Logoraši imami i učenici
Page 48 and 49: Islamnet Holandija Da bi dobili use
Page 50 and 51: SAD Milion obavještajaca prati ter
Page 52 and 53: Svijet medija Vladajuća imperijaln
Page 54 and 55: model demokratskog uređenja društ
Page 56 and 57: Kutak za mlade Moralne i duhovne vr
Page 58 and 59: Mu se pokoravali i kako biste Mu bi
Page 60 and 61: Iz arhiva Dio iz knjige “Snagom v
Page 62: svoje ruke ka Miru, Sreći i Spasu?
Page 65: Nauka Plombama i zubarskoj bušilic

Nikab - moj izbor moje pravo na pokornost Allahu

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?