Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Na II. bonitetnom razredu u sredini brijest, divlja kruška, eleagnus, kao<br />
podstojno drveće razno grmlje; sa kraja tamariks ili amorfa. Na Ш. bonitetnom<br />
razredu u sredini divlja kruška, eleagnus i s krajeva tamariks.<br />
U same drvorede sadi se već prema bonitetu ono drveće, koje na dotičnom<br />
bonitetu može da uspijeva, a najbolje je za drvorede. Vjetrobrani<br />
se uvijek sade okomito na vjetar. Sadnja ovdje treba da je gušća.<br />
Svijetlo kao vrlo važan klimatski faktor od velikoga je utjecaja na<br />
uzgoj šume. Ono je na slanicama vrlo intenzivno, a naoblaka slaba i to<br />
baš u vrijeme vegetacije. Svijetlo pospješuje kod uzgoja drveća asimilaciju<br />
u lišću, transpiraciju, hranjenje i prirašćivanje. Naprotiv jako svijetlo<br />
kod tople klime smanjuje količinu humusa u tlu, a u biljkama raširuje<br />
stomata, otvore. Da bi se tlo očuvalo od jakoga utjecaja svijetla,<br />
pošto drveće, koje čini glavnu sastojinu i koje se može uzgajati na slanicama,<br />
iziskuje svijetlo, mora podstojno drveće i grmlje da bude onakovo,<br />
koje trpi zasjenu, zasjenjuje tlo i čuva ga od jakoga utjecaja svijetla i<br />
topline.<br />
Temperatura zraka (pošto i od nje ovisi asimilacija, transpiracija,<br />
hranjenje i prirašćivanje) vrlo je važan faktor kod uzgoja šuma na slanicama.<br />
Utjecaj se temperature osjeća to jače, što je tlo rđavije. Ova je<br />
temperatura po ljetu vrlo visoka, a po zimi vrlo niska. Samo se ono<br />
drveće može uzgajati na slanicama, koje podnosi veliku toplinu i sušu<br />
i nije osjetljivo spram zimskoga mraza. Qrmlje ili mlade biljke sa slabim<br />
korijenjem znadu se po zimi pri površini zemlje smrznuti, lišće zna za<br />
vrijeme najvećih žega opasti. Ostane u dobrom stanju samo lišće onoga<br />
drveća, koje ima dublje korijenje, da dostigne i do stalno vlažnoga sloja,<br />
kao i onoga, koje podnosi sušu, koje ima dobro razvijenu krošnju s mnogo<br />
lišća i bogatu sa kserofilom. To je Tamarix tetrandra, T. odessana, Eleagnus<br />
angustifolia, Ulmus glabra, Sophora japonica, Quercus pedunculata,<br />
0. cerris, Pirus piraster, Juglans nigra, Amorpha fructicosa, Pinus nigra.<br />
Djelomično mogu da podnesu vlagu Fraxinus excelsior, F. americana,<br />
Ulmus levis, svi Populusi, Salixi i Tamarixi. Vječito zelenih biljaka zbog<br />
pomenutih svojstava temperature i svijetla vrlo rijetko možemo naći na<br />
slatinama. Suviše jaka temperatura štetno utiče i na rastvaranje humusa<br />
i uzrokuje jako intenzivno izdavanje vode iz tla. Sadnja i njega mladoga<br />
drveća pod utjecajem jake temperature i vjetra jako je otežana, pa je<br />
zato potrebna veća stručnost i veći troškovi.<br />
Otpornost spram suše pokazuje se u manjemu opadanju lišća sa<br />
drveća za vrijeme ljetnoga (suhoga) perioda. Na istom tlu uz jednaku<br />
obradu i jednak način uzgoja najveću otpornost spram suše pokazuju:<br />
Tamarix tetrandra, Amorpha fructicosa, Eleagnus angustifolia, Pirus piraster.<br />
Dobro podnose sušu: Qleditshia triacanthos, Quercus pedunculata,<br />
0. cerris, Ulmus glabra, Juglans nigra, Sophora japonica, Fraxinus excelsior,<br />
F. americana, Ulmus levis (effusa). Manje podnašaju sušu: Celtis<br />
australis, Populus virginiana, Populus alba, Acer Negundo.<br />
Po opažanjima Magyara Pâla za vrijeme suše u 1928. god.<br />
otpornost spram suše, odnosno opadanje lišća bilo je slijedeće: Na I. bon.<br />
raz. dobro su se držale sve vrsti osim Acer Negundo. Na II. bon. raz.<br />
vrlo se dobro držala Maclura aurentiaca, dobro Gleditschia triacanthos,<br />
Ulmus glabra. Osjetljivije se opadanje lišća već vidilo kod Sophora japonica,<br />
u još većoj mjeri kod Ulmus levis, a najjače kod Acer Negundo i<br />
Populus alba. Na Ш. bon. raz. izgubio je lišća Tamarix tetrandra г и, Pirus<br />
452