Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
šarenje u šumama na slanicama izbjegavati i prelaziti na stajski uzgoj<br />
stoke.<br />
Šume se na slanicama iskorisćuju golom sječom, bez krčenja ili<br />
uz krčenje.<br />
4. Opis drveća, koje se može najuspješnije uzgajati<br />
na slanicama.<br />
Brijest obični (Ulmus glabra), zapravo podvrsta U. campestris, uspijeva<br />
najbolje na slanicama, zato ga nalazimo na dosta mjesta uzgojena<br />
prirodnim putem. Postigne dosta lijep uzrast i dimenzije, lijepo i<br />
upravno drvo. Brijest nema velikih zahtjeva na tlo. On dobro podnosi<br />
kako vezano tako i suho, a donekle i vlažno tlo, pa ga zato nalazimo<br />
i na suvljim i na vlažnijim mjestima. Isto tako dobro podnosi slanost tla.<br />
Uspijeva dapače i na bonitetnom razredu IIJi. Voli obradu tla. Ne škodi<br />
mu ni suviše jako svijetlo ni oprečnosti u temperaturi ni suviše visoka<br />
ni suviše niska temperatura. Ne trpi od mraza i promrzavanja. Brijest<br />
ima lijepo razvijeno horizontalno i vertikalno žilje. Horizontalno žilje<br />
pruža daleko. Debelo se žilje razgranjuje, tanko već slabo, ali pušta<br />
duge sitne i fine žile. Na boljem tlu brzo dospije do sloja vode. Brijest<br />
razvija gustu krošnju, brzo se širi i zatvara već prema daljini sadme i<br />
bonitetu tla. Lišće mu je preko čitavoga ljeta zeleno. Zemljištu daje<br />
dobar pokrov i listinac. Vrlo rano cvate, već u martu. Plod mu dozrijeva<br />
već koncem maja.<br />
Brijest se pomlađuje dosta dobro i prirodnim putem (iz sjemena)<br />
i iz izbojaka (iz panja i žilja). Vještačkim se putem pomlađuje sadnicama<br />
i vegetativno (reznicama). Sjeme za sadnice treba sijati, čim je sazrelo.<br />
Reznice se moraju najprije posaditi u šumski rasadnik i od njih uzgojiti<br />
sadnice, i te onda presaditi. Reznice se u tom slučaju moraju saditi u<br />
rasadnik sa vrlo sipkim plodnim pijeskom uz dovoljnu vlagu. Još je bolji<br />
način, ako se ljetorasti ili izbojci još na drvetu godinu dana unaprijed<br />
podvežu koncem, da se na tom mjestu stvori obraslina ili kalus. Taj se<br />
dio neposredno ispod kalusa koso odreže i posadi u slijedećoj godini.<br />
Tako posađene reznice odmah počnu puštati žilje iz kalusa i tjerati.<br />
Brijest se rijetko sam sadi, nego se miješa sa hrastom, grabom, klenom,<br />
običnim i američkim jasenom.<br />
Drvo je brijesta tehnički dosta dobro, goriva mu je snaga isto prilična,<br />
slabija od hrasta, bolja od mekih listača. Drvo mu je jako žilavo<br />
i elastično, zato se teško dade cijepati. Upotrebljava se u glavnom u kolarskom<br />
zanatu.<br />
Vjetar na brijestu ne pravi nikakove štete. Rane dosta lako preboljeva.<br />
U novije doba počeli su i kod nas propadati brijestovi uslijed bolesti<br />
Micrococcus Ulmi (Holändische Ulmenkrankheit), koja se raširila<br />
iz Holandije i Belgije. Cijelo se stablo osuši za vrlo kratko vrijeme.<br />
Bolest započinje od korijena. Pozna se po izlučivanju najprije žutoga<br />
soka, odnosno tekućine, koja poslije posmeđi. Ovaj sok drvo izlučuje na<br />
zasjekotinama i na suhim neobraslim ograncima kao zaštitno sredstvo<br />
protiv pomenute bolesti.<br />
Ulmus suberosa je sasvim sličan prvom i vrlo se često nalazi na<br />
slanicama.<br />
Ulmus effusa (== levis) sličan je u mnogočemu prvome. Brzo<br />
raste. Podnosi slanost tla još u većoj mjeri, a isto tako i izvjesnu perio-<br />
461
Change language