i Å UMARSKI LIST

agrem iziskuje i voli svijetlo, pa treba da ostane rjeđi, a time se tlo
izlaže utjecaju jakoga svijetla i temperature, pa se isušuje. To baš tako
ne stoji, jer bagrem brzo raste i brzo se sklopi. U mladosti podnosi izvjestan
sklop, zasjenjuje tlo i čuva ga od isparivanja. On tada daje tlu
dosta lista i pokrova. Kako bagrem kasno lista, to se u aprilu i maju,
dok se lišće ne pojavi, pojavljuje trava kroz opalo lišće i pravi do prolistanja,
u zajednici sa opalim lišćem, pokrov i zaštitu tlu. Kad lišće istjera,
trava u zasjeni ugine. Ako se taj pokrov (puštanjem stoke) ne odnosi;
ako se zemlja, koja je od prvih godina još ostala rastresita, gaženjem
ne stvrdava i sastojine ne proreduju suviše, bagrem će i preko
čitavoga ljeta, pa i za vrijeme najveće suše i insolacije ostati zelen i
lišće mu neće opasti. To uostalom ide u prilog i uzgoju što ljepših i upravnijih
sastojina. Isto dobru uslugu čini takovim sastojinama i podstojno
grmlje i drveće (glog, trnjina, bazga, kalina, zimolez, grab, klen) 1 . U bagremovim
sastojinama na slanicama moramo se brinuti i o nužnoj obrani
od štetnoga utjecaja vjetra. Sastojine ne smiju biti otvorene ni sa strana,
nego moraju imati potrebne vjetrobrane od grmlja ili niskog drveća
ili naročito osnovane češćom sječom i što većim razvijanjem granja i
krune spoljašnjega drveća. Inače bagrem stavlja slabe zahtjeve na tlo,
pa bi bilo nerazumljivo, da ne može i on uspijevati na slanicama, kad
to mogu druge vrste drveća, sa većim zahtjevima. Na koncu, ako usporedimo
bagrem na pijesku i bagrem na slanici, vidimo, da bagrem uz
jednake klimatske faktore na slanici ima još bolje i plodnije tlo nego
bagrem na pijesku. On stoga mora da uspijeva na slanicama, ako se
brinemo o tome, da tlo ostane rastresito i zaštićeno.
Isto tako ni uvjerenje, da bagrem radi velikog sadržaja pepela iscrpljuje
i osiromašuje tlo, nije sasvim tačno, pošto je zemljište, gdje je
bila bagremova sastojina, još i popravljeno, kako to kaže Dr. grof F o r-
gâch Balâzs nakon sječe bagremove šume. Dobro uzgajan bagrem,
uz potreban sklop, daje i dosta listinca. Korijen sa svojim kvržicama
može vezati i N iz zraka. Leptirnjače trebaju više vapna, koga u slanicama
ima i nevezanoga. Iz toga slijedi, da bagrem ne iscrpljuje tlo toliko,
koliko se drži.
Jer je bagrem radi svojih posebnih svojstava univerzalno uporabiv,
kako kao tehničko tako i kao gorivo drvo, i prema tome svuda tražen,
a u krajevima oskudnim sa drvetom najviše cijenjen, te jer vrlo brzo
raste, daje lijepe dimenzije i uz kratku se ophodnju (20—30 g.) može
uzgajati — treba mu omogućiti i uzgoj na slanicama. To je moguće samo
uz dobar uzgoj i dobro gospodarenje. Saditi treba bagrem samo na suhim
mjestima, treba održavati potreban sklop, osigurati vjetrobrane, ostavljati
tlu potreban pokrov i ne dozvoliti, da se tlo stvrdnjava. Ako se
već želi neki sporedni prihod od trave, to je radije treba pokositi, nego
da se pušta blago.
Bagrem je cijenjen jako i od divljači (zec, srna, fazan i trčke).
Pomlađivanje bagrema, ako želimo dobru šumu, treba izvoditi sadnicama.
Pomlađivanje iz izdanaka treba prema rečenome izbjegavati.
Sjeme bagremovo treba u šumskom rasadniku na dobrom tlu sijati u proljeće
ranije bez prelijevanja vrelom vodom, ili kasnije sa prelijevanjem,
da bi što bolje niklo i kasnije dalo što bolje sadnice. Sadi se u razmake
2/1.5—2/2 m.
463