Å UMARSKI LIST 1-2/1962

More documents

Recommendations

Info

24 Cista sastojina borovca 45 g. stara Zelenđvor S. G. Varaždin (Foto ing. Bura)
čija forma živi na ribizlima. Taj se parazit javio u Njemačkoj, odakle je prešao u sve dijelove Evrope pa je došao čak i u Ameriku i tako uništio u nekoliko godina cijele masive borovca različitih starosti. Pokazalo se, da P. Strobus manje trpi od te bolesti, ako je posađen među listačama, te ga u novije vrijeme upotrebljavaju više za očetinjavanje nego za osnivanje čistih sastojina (Perrin). Prema planu Komiteta za pošumljavanje Francuske, američki borovac dolazi u obzir za pošumljavanje u sjevernoj, zapadnoj i centralnoj Francuskoj kao drugorazredna četinjava vrsta drveća na svim terenima gdje nema vapna. U Njemačkoj se američki borovac počeo saditi pred 250 godina. Prema jednoj statistici iz 1927. godine stanje američkog borovca u Njemačkoj bilo je ovakovo: oko 6,8 ha 90-godišnjih sastojina; oko 140 ha sastojina od 61—90 godine; oko 500 ha grupe različitih starosti. U Njemačkoj imaju slična iskustva s američkim borovcem kao u Francuskoj. Evo što o borovcu piše Köstler. P. Strobus je poluskiofilna vrsta drveća; zahtjevi na tlo su maleni, tako da dobro uspijeva na osiromašenim tlima, kao i na vlažnim zemljištima. Brzo raste: produkcija drvne mase je velika. Vrlo je povoljna vrsta za pošumljavanje siromašnih, pjeskovitih terena, ali rđa na kori je vrlo' opasna. Komisija za P. Strobus izdala je 1935. godine Uputstva za sadnju te vrste u Njemačkoj. Osnivanje čistih sastojina P. Strobusa danas je napušteno; sve se više preferiraju mješovite sadnje američkog borovca i drugih lista ča i četinjača. U novije vrijeme je u Njemačkoj E. Hengst (1959.) izradio tabelu drvnih masa za američki borovac. To je dvoulazna tabela, koja na temelju prsnog promjera i visine stabla iskazuje drvnu masu stabla. Donosimo je u tabeli 6. U toku naših istraživanja srušili smo i analizirali 33 stabla američkog borovca. Radi ilustracije navodimo primjer pokusne plohe u D. Stubici, gdje smo na pokusnoj plohi srušili i analizirali 18 stabala. Originalna tarifa (vi) američkog borovca u 35. godišnjoj sastojini (D. Stubica) nalazi se u tabeli 7. Analogna tarifa (v2), koju smo konstruirali na temelju visina oborenih stabala i Hengstovih dvoulaznih tabela ne pokazuje velika odstupanja od originalne tarife, što ukazuje na to, da možemo Hengstove tablice koristiti za utvrđivanje drvne mase američjkog borovca. To nam pokazuju i tarifni pravci na logaritamskom papiru. Primjenom tarifa (vi) i (V2) dobili smo» na pokusnoj plosi u D. Stubici ove drvne mase: Mi = 225,96 mVha; M2 = 245,08 m 3 /ha; razlika iznosi 8%. 10 Dem V2 m 3 0,038 vi m? 0,039 12 0,058 0,063 14 0,087 0,099 16 0,123 0,145 18 0,166 0,192 20 0,215 0,248 22 0,275 0,318 24 0,343 0,390 26 0,425 0,478 28 0,510 0,550 Tabela 7 30 0,605 0,650 32 Dem V2 m 3 0,756 vi ni 3 0,716 34 0,835 0,874 36 0,968 1,000 38 1,114 1,140 40 1,272 1,280 42 1,448 1,450 44 1,650 1,620 46 1,840 1,800 48 2,050 1,970 50 2,270 2,160 25
Page 1 and 2: 1-2 1962 i ri
Page 3 and 4: ŠUMARSKI GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH
Page 5 and 6: POVODOM OBJAVE REPUBLIČKOG ZAKONA
Page 7 and 8: Pravilno utvrđivanje šumskoprivre
Page 9 and 10: slučajeva da privredna organizacij
Page 11 and 12: izvrši na način i u obimu koji pr
Page 13 and 14: f S m AK ft- Ö Ar«* ' Sr *§^: mu
Page 15 and 16: Zelenu duglaziju često u Americi z
Page 17: Tečajni godišnji prirast u m- 1 p
Page 21 and 22: Tabela 3a h m 7 8 9 10 U 12 13 14 1
Page 23 and 24: Tabela 5 luokalitet pokusne plohe *
Page 29 and 30: Da bi dobili uvid o tome kako raste
Page 32 and 33: tivnost borovca dolazi do izražaja
Page 34 and 35: PROBLEM PROIZVODNOSTI KULTURA CRNOG
Page 36 and 37: i ee mogla do obale izgraditi jedno
Page 38 and 39: Na području navedene zajednice nal
Page 40 and 41: Hi, na relativno najboljim staništ
Page 42 and 43: PROBLEME DE LA PRODUCTIVITE DES PLA
Page 44 and 45: nom S-25 i Lindanom S-25. Pantakan
Page 46 and 47: Mišljenja smo da bi u buduće treb
Page 48 and 49: S obzirom na veliku štetnost ove b
Page 50 and 51: TABELIA I ff -I I" matično stablo
Page 52 and 53: Visine,biljakü Hgighj of seedlings
Page 54: TABELA III Podaci o dvogodišnjim b
Page 57 and 58: Ijine biljaka je približno jednako
Page 59 and 60: Karakteristično' je, da križanci,
Page 62 and 63: TAEELA VIII . Podaci o dvogodišnji
Page 64 and 65: LITERATURA 1. Bel Ion, S.: 1954 Win
Page 66 and 67: ne republike i pravo na upotrebu dr
Page 68 and 69: Propisom narodne republike može se
Page 70 and 71: Glava III ARONDACIJA ŠUMA Clan 42.
Page 72 and 73: 5. ako ne primjenjuje propisane mje
Page 74 and 75: UKAZ o proglašenju Zakona o šumam
Page 76 and 77:
vrednoj organizaciji donosi općins
Page 78 and 79:
zacija) koji gospodare šumama odlu
Page 80 and 81:
2. Uputstvo za suzbijanje gubara (
Page 82 and 83:
Dr Ivo Čvoriščec Dana 9. prosinc
Page 84 and 85:
Subalpinska bukova šuma na makedon
Page 86 and 87:
ziraju kraći specijalistički teč
Page 88:
Kod Saveza šumarskih društava Hrv
show all

Å UMARSKI LIST 1-2/1962

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?