Å UMARSKI LIST 1-2/1962

nom S-25 i Lindanom S-25. Pantakan S-25 upotrebljava se normalno u koncentraciji
od 0,4%, a Lindan S-25 u koncentraciji cd 0,1%. Mi smo međutim te
insekticide upotrebili protiv gusjenica gubara Li — U u koncentracijama i to;
Pantakan u koncentraciji od 0,4 — 0,0005%, a Lindan u koncentraciji od
0,15 — 0,0005%. Na taj način htjeli smo utvrditi točno u kojim koncentracijama
djeluju ti insekticidi letalno, a u kojima subletalno. Rezultati su interesantni
u više pravaca. U prvom redu smo utvrdili, da je Pantakan ili DDT za gusjenice
gubara daleko otrovniji od Lindana. Pantakan S-25 (preparat za suspenzije)
izaziva 100% mortalitet gusjenica gubara u koncentraciji 0^4—0,1%. a Lindan
S-25 već je subletalno djelovao na gusjenice Ls u koncentraciji od 0,1%,
jer smo kod tog pokusa ustanovili, da je 20% gusjenica uginulo od preparata,
50% od poliedrije i 30% su dale leptire. Kod primjene DDT-a dobili smo 5%
ženki samo kod koncentracije od 0.005%, a inače je taj insekticid djelovao subletalno
u koncentraciji od 0,005 — 0,0005%. U tim slučajevima došlo je kod
gusjenica do fiziološke slabosti, a kao posljedica toga bilo je izbijanje poliedrije
i bakteriO'Ze.
Detaljno o ovim rezultatima bit će govora na drugom mjestu, ali ovdje
ih spominjemo radi toga, da dokažemo, da za suzbijanje gubara nije potreban
DDT 20% već u daleko nižim koncentracijama, što će se vidjeti iz našeg daljnjeg
izlaganja.
I ako su rezultati postignuti u laboratoriju potpuno zadovoljili oni nam ne
bi mogli poslužiti za dokazivanje praktične vrijednosti primjene niskih donacija
DDT-a na terenu odnosno u šumama. Stoga smo radi provjeravanja tih
rezultata izvršili pokusno suzbijanje gubara u šumi Merolino na području Šumarije
Strizivojna. Tamo je naime na površini od cea 600 ha utvrđena bila zaraza
na cea 50% stabala ili točnije na 32—65%. Na jednom zaraženom stablu
bilo je prosječno 2 (1,9) legla. Takvo nas je stanje zaraze dovelo do zaključka
da se tu radi o progradaciji gubara i to* tim više, jer nigdje drugdje nije ove
godine primijećena neka jača zaraza gubara. To je bio jedini teren sa koga smo
imali prijavu o pojavi gubara u Hrvatskoj.
Akcija suzbijanja gubara poduzima se obično ondje, gdje prijeti golobrst
odnosno* ondje gdje nalazimo jajna legla na svakom stablu. Zaraza od 50%
zaraženih stabala predstavlja zapravo progradaciju. a takav je slučaj za nas
interesantan dvostruko. U prvom redu akcijom suzbijanja spriječit ćemo daljnje
širenje gubara, a primjena insekticida u niskim dozacijama treba dokazati,
da li će na gubara u progradaciji djelovati niske dozacije letalno ili subletalno.
U slučaju povoljnog djelovanja insekticida mora doći do ugibanja gubarevih
gusjenica zbog otrovanja ili će one uginuti naknadno zbog izbijanja poliedrije,
koju je aktivirala subletalna doza DDT-a.
Prateći pojedine gradacije gubara kroz dulji niz godina, a i na temelju
ogromnog broja pokusa vršenih sa gubarevim gusjenicama u laboratoriju odnosno
u insektarijima, došli smo do zaključka da je objekt sa progradacijom
gubara naročito interesantan za izvođenje naših pokusa sa subletalnim dozama.
U godini progradacije sastoje se populacije gubara u 'šumama više manje od
zdravih individuuma, dok u godini kulminacije ili retrogradacije pretežu u populacijama
fiziološki oslabljeni individuumi. Uz pretpostavku da je gubar latentno
virotična vrsta, jer ga redovito u gradacijama prati poliedri ja trebalo
je utvrditi, dali se može s niskim dozacijama insekticida aktivirati virusna bohlest
odnosno izazvati fiziološku slabost. Po našem mišljenju to se mnogo lakše
42