Å UMARSKI LIST 1-2/1962

i ee mogla do obale izgraditi jednosjedn* žičara. Mnogo je kultura osnovan©
da se smanji i umiri akvatična erozija u perimetru bujica ;najvi|še u Senjskoj
draži; mnogo manje u Vinodolu, u perimetru klizišta Slani Potok iznad Crikvenice;
također i iznad Krmpota kod Novoga, oko ceste Senj-Krivi Put i drugdje
sa manjim takvim objektima.
Ogromna su sredstva uložena u osnivanje tih kultura; mnogo i u građevine
(pregradni i obrambeni zidovi, procjednice, kanalizacija i dr.), najviše u Senjskoj
draži i Slanom Potoku. Gotovo sve kulture su osnovane na temelju dobr©
postavljenog cilja ;samo za nekoliko kultura nismo mogli utvrditi stvarnu njihovu
ulogu. Najviše zasluga u izvršenim pošumljivačkim radovima pripada prvenstveno
A. Kaudersu, zatim V. P1 e š i i V. K o h u t u.
Sve kulture su se dobro očuvale. Jedino u doba fašističke okupacije neke su
znatno oštećene: podmetnutim šumskim požarima, također i sječom listača i, ponegdje,
iskapanjem korijenja za ogrjev i dobivanje soli iz morske vode (u zamjenu za
sol narod je nabavljao hranu u kontinentalnom području: preko visokih planina,
kroz oslobođen i okupiran teritorij čak i izvan istočnih granica Gorskog Kotara,
žene su na svojim leđima prenosile sol; na leđima su prenosile i more i ogrjevno
drvo).
U mnoge osnovane kulture postepeno su prodirale listače: spontano naletom
sjemena i neke sadnjom i sjetvom. Prirodna migracija listača ovisila je o svojstvima
staništa, postojanju i blizini sjemenjaka i o šumskoj paši. Na toplija staništa
više je prodirao crni jasen, ponešto maklen, ponegdje bijeli grab i dr.; na
hladnija staništa više crni grab, ponegdje javori i dr., na vrlo maloj površini podmladila
se i jela. Vrlo je značajno da podmlatka bora gotovo i nema u kulturama;
na boljim staništima razvio se uglavnom izvan kultura. Osim borom, pošumljivlo
se i drugim vrstama drveća: domaćim listačama, alepskim i primorskim
borom, omorikom, lovorom, crnikom, bagremom, orahom, maslinom i dr. Domaće
listače su se, prosječno, dobro održale, a ostale malo ili su posve uginule.
Umjetnu podsadnju i spontano prodiranje šumske dendroflore mnogo je sprečavala
paša stoke. Prije prvog svjetskog razaranja stoka je malo gdje ulazila u
branjevine, zatim sve više; danas se pase u većini kultura. Prema obraslosti
listača kulture se mogu, po okularnoj ocjeni, razvrstati u tri grupe: 1. čiste ili
gotovo čiste kulture, ukupno 17; 2. kulture s oko 10—20% listača, ukupno preko
30; 3. ostale kulture su na prelazu od pretežno čistih u mješovite.
Prema proizvodnosti staništa i sastojina, broj najboljih kultura u kojima
bi se mogli obavljati slobodniji gospodarski postupci je oko 10. kvalitetno osrednjih
oko 20. U ovim kulturama mogu se intenzivnije obavljati njegovanja i
introdukcije novih vrsta drveća. Većina drugih kultura treba da uglavnom poboljšava
kompleks ekoloških faktora a neke služe kao dio zelenog pojasa. Ostale
kulture su na tako lošim staništima da bi njega i introdukcija bile posve nerentabilne.
Problem obnove i pošumljivanja
U odnosu na proizvodnost nedalekih šuma jele, bukve i smreke, proizvodnost
gotovo svih kultura je tako malena da se do danas u njima gotovo nigdje
nisu vršili sistematski gospodarski postupci: ni da se iskorišćava drvo ni da se
usmjeruje daljnji razvitak. To je posve razumljivo kad se uvaži okolnost da
bi ulaganje većih materijalnih sredstava bilo nedovoljno ekonomično.
Takav stav opravdavaju ove činjenice: kulture kao zaštitni objekti svagdje
ispunjuju određenu ulogu (izuzetak je kultura u predjelu Slani Potok), prirast
34