Å UMARSKI LIST 1-2/1962

Clan 16.
Drvoredi, šumski rasadnici, parkovi u
naseljenim mjestima i si., kao i grupe
šumskog drveća na površini do 5 ari ne
smatraju se šumama u smislu ovog zakona.
Kad je sporno smatra li se neko zemljište
obraslo šumskim drvećem šumom,
rješava općinski organ uprave nadležan
za poslove šumarstva, u suglasnosti s općinskim
organom uprave nadležnim za poslove
poljoprivrede.
Clan 17.
Odredbe ovog zakona i propisa donesenih
na osnovi njega ne odnose se na plantaže
lišćara i četinjara, ako ovim zakonom
ili propisom donesenim na osnovi
njega nije to izričito rečeno.
Clan 18.
Propisi narodne republike reguliraju
gospodarenje šikarama, degradiranim i
ostalim šumama i šumskim zemljištem
(goleti i krš i si.) izvan šumskoprivrednog
područja.
Clan 19.
Izvršavanje odredbi ovog zakona i propisa
donesenih na osnovi njega i provođenje
propisanih mjera u oblasti šumarstva
sa strane organizacija, građanskopravnih
osoba i građana koji gospodare
šumama nadziru organi uprave nadležni
za poslove šumarstva (šumarska inspekcija).
Glava II
GOSPODARENJE ŠUMAMA
1. Sumskoprivredna osnova
Clan 20.
Sumskoprivredna osnova je osnova za
dugoročno gospodarenje šumama, u kojoj
je prikazano stanje šuma i određeni ciljevi
gospodarenja, vrste i opseg radova, kao
i mjere i metode za postizavanje ciljeva
gospodarenja.
Šumskoprivrednom osnovom mora se
osobito odrediti minimalni opseg radova na
gajenju šuma (obnova, održavanje i unapređivanje
šuma).
Clan 21.
Za sve šume moraju postojati šumskoprivredne
osnove, ako na osnovi ovog zakona
nije određeno drukčije (član 23).
Odredbe šumskoprivredne osnove su
obavezne.
Clan 22.
Šumskoprivredne osnove donose organizacije
što gospodare šumama.
Šumskoprivredne osnove odobravaju:
1. ako se šume nalaze na području jedne
općine — općinski narodni odbor;
2. ako se šume nalaze na području dviju
ili više općina istog kotara — sporazumno
općinski narodni odbori, a ako se
ne sporazumiju — kotarski narodni odbor;
3. ako se šume nalaze na području dvaju
ili više kotara — sporazumno kotarski
narodni odbori nakon pribavljenog mišljenja
narodnih odbora odnosnih općina,
a ako se ne sporazumiju — izvršno vijeće
narodne republike.
Odluku o odobravanju šumskoprivredne
osnove narodni odbori donose na sjednicama
obaju vijeća.
Za šume kojima ne gospodare privredne
organizacije, šumskoprivredne osnove
donose se u skladu s propisima narodnih
republika.
Za šume s posebnom namjenom za
vojne potrebe šumskoprivredne osnove
propisuju organi koje odredi Državni sekretarijat
za poslove narodne obrane.
Clan 23.
Sekretarijat -Saveznog Izvršnog vijeća
za poljoprivredu i šumarstvo ovlašćuje se
da donese potanje propise o šumama koje
ne moraju imati šumskoprivredne osnove,
kao i o sadržaju, obliku, načinu izrade,
postupku donošenja, vremenu za koje
se donose, reviziji i evidenciji izvršenja
šumskoprivrednih osnova.
2. Iskorištavanje, održavanje, obnova
i unapređivanje šuma
Clan 24.
Organizacije kojima su šume dane na
korištenje, kao i vlasnici šuma moraju,
bez obzira na njihovu namjenu, šume
održavati, obnavljati i unapređivati suglasno
odredbama ovog zakona, propisa
donesenih na osnovi njega i šumskoprivredne
osnove.
Clan 25.
Sječa šuma može se obavljati tek nakon
odabiranja i obilježavanja stabala za
sječu (doznaka).
Doznaku obavlja organizacija što gospodari
šumama, a u šumama u kojima
ne gospodare organizacije, organ određen
propisom narodne republike.
Doznačavanje se regulira propisom narodne
republike. Tim se propisom može
regulirati i način kontrole doznačavanja.
65