Å UMARSKI LIST 1-2/1962

PROBLEM PROIZVODNOSTI KULTURA CRNOG BORA
U SUBMEDITERANSKOJ
ZONI
Prilog proučavanju introdukcije crne topole i drugih vrsta dendroflore
J. ŠAFAR
Mada su na području Hrvatskog primorja tokom posljednjih sedamdeset
godina (u Istri čltavo> stoljeće) postignuti razmjerno' veliki rezultati u pošumljavanju
crnim borom, ipak smatramo da je obnova šumske vegetacije na primorskom
kršu još uvijek problem. Sadržaj problema nije u utvrđivanju sjemenskih
baza, tehnici pošumljavanja ili meliorativnosti navedene četinjače. Ova su pitanja
mnogo tretirana, pa su i pronađena sve bolja rješenja. Problem je u maloj
proizvodnosti sastojina crnog bora: ne samo umjetno osnovanih nego i autohtonih.
U vezi s iznesenim ukratko* ćemoi razmotriti: 1. prosječno sadašnje stanje
kultura crnog bora ,2. problem obnove kultura i pošumljivanje. 3. problem
izbora vrsta i oblika smjese.
Značenje i razvojno stanje borovih kultura
Na području submediteranske zone šumarija Crikvenica, Novi, Senj i Jablanac
(primorske padine masiva Velike Kapele i Velebita )imamo danas 90 kultura
crnog bora većih od 1 ha površine do oko- 25 ha i starih 20—70 godina; ukupna
površina, nažalost, nije poznata, jer u nepotpuno dobivenim podacima površine
su većinom iskazane za branjevine u kojima se nalaze kulture. (Kulture mlađe
od 20 godina nisu predmet ovih razmatranja.) Mnoge branjevine ograđene su
suhim zidom; samo' na području bivšeg Inspektorata za pcšumljavanje Krša u
Senju (osnovanog gcd. 1878.) podignuto' je do godine 1936. oko 250 km suhog
zida. Bila su osnovana četiri rasadnika; danas postoje tri: dva nedaleko Vratnika
(osnovana god. 1880 i 1886—1890) i jedan kod Crikvenice. Nadmorske visine položaja
kultura su od 10 do 700 m, ekspozicije njihovih staništa prosječno su
prisojne, petrografska podloga većinom je vapnenac i manje dolomit; tla su
karbonantna skeletna i skeletoidna, rijetko^ gdje duboka, uglavnom strukturna.
Oko 90''/o kultura je u području zajednice crnog graba (Seslerieto-Ostryetum
Horv.), ostale su na granici zone crnog graba i bijelog graba i zone crnog graba
i bukve; neznatno i u prirodnim enklavama hrasta kitnjaka (u Senjskoj draži).
Prema topografskim područjima, ukupno je kultura u područjima: Crikvenica
24, Novi 13, Krivi Put 11, Senj 22, Jurjevo 10 i Jablanac 10; cd toga su
pet uglavnom autohtone sastojine (v. si. br. 1 i 2): u području Senj 3 (Borova
* Zbog malog raspoloživog prostora ne možemo se ovdje upuštati u dublja razmatranja
(elaborat zauzima oko 200 strana).
32