Å UMARSKI LIST 1-2/1962

KEMIJSKO BIOLOŠKA METODA SUZBIJANJA
Prof. dr ŽELJKO
KOVACEVIC
GUBARA
Od godine 1947. uvedeno je kod nas kao i u mnogim drugim zemljama
suzbijanje masovne pojave štetnika na velikim površinama osobito u šumama
primjenom aviometode zamagljivanjem ili 1 prskanjem. Primjena aviometode
zamagljivanjem zaraženih šuma 1948. i 1949. dala je vrlo dobre rezultate, a
isto tako su postignuti potpuno zadovoljavajući rezultati i kod suzbijanja gubara
kod posljednje njegove gradacije 1953—1958. godine.
Prateći taj rad na suzbijanju gubara aerosolom DDT u šumama i izvođenjem
različitih pokusa u laboratoriju došli smo do nekih vrlo interesantnih
podataka.
Od 1947. godine pa nadalje redovno smo kontrolirali rezultate provedenog
zamagljivanja. Kod toga smo primijetili, da i ondje gdje smo nakon provedenog
zamagljivanja našli žive gusjenice ili tu i tamo po koje jajno leglo do' zaraze
na takvim tretiranim površinama nije druge godine došlo. To smo utvrdili
i kod pokusnog suzbijanja koje je 1949. god. provedeno u Mrsunjskom lugu sa
5 i 10% DDT, dok je inače na drugim mjestima bio upotrebljavan 15 i 20%
DDT. Tu konstataciju kontrolirali smo 1955. g. u našem laboratoriju. Te je
godine bio tretiran Ljeskovački lug i unatoč pravilno provedenom zamagljivanju
nalazili smo nakon pet dana u šumi žive starije gusjenice. Zamagljivanje
je svakako provedeno' nešto kasno kad su se naime gubareve gusjenice nalazile
već u IV, V i VI stadiju svoga razvoja i kad su one u izvjesnoj mjeri prirodno
otporne spram insekticida.
Radi kontrole ponijeli smo žive gusjenice u laboratorij i tamo dalje uzgajali.
Rezultati su bili ovi: 80% gusjenica uginulo je pred samo čaurenje ili u
stadiju kukuljice. Iz preostalih kukuljica je izašlo samoi 10% leptira. Ženke
su nakon kopulacije odložile vrlo mali broj jaja, pa je u pojedinom jajnom
leglu bilo- samo 20—30 jaja. U proljeće samo smo iz najvećeg jajnog legla,
koje je imalo 87 jaja dobili mlade gusjenice. Međutim od tih gusjenica samo
se pet komada poček> razvijati dok su ostale nakon izlaženja iz jaja naskoro
uginule. Ali od tih pet gusjenica samo je jedna postigla nimfalni stadij i onda
uginula. Ti rezultati su nas naveli na pomisao' da je do takvih rezultata došlo
zbog subletalnog djelovanja insekticida. Ta pretpostavka nas nije mogla potpuno
zadovoljiti već je trebalo' dokazati da li DDT može kod nepovoljne primjene
dovesti do naknadnog ugibanja gusjenica, kukuljica ili čak do ugibanja
gusjenica, koje se razviju od ženki, koje su došle u stadiju gusjenice u dodir sa
insekticidom. Treba naime naglasiti da je pogibanje gusjenica i kukuljica, kao
i mladih gusjenica slijedeće godine bilo izazvano pojavom poliedri je, što je
tipična virusna bolest kod gubara.
Nakon sličnih konstatacija na terenu na nekim drugim mjestima mi smo
1959., I960', i 1961. godine proveli ekzaktne pokuse sa DDT sredstvom Pantaka-
41