Å UMARSKI LIST 1-2/1962
Å UMARSKI LIST 1-2/1962
Å UMARSKI LIST 1-2/1962
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
slučajeva da privredna organizacija neke od tih šuma iz opravdanih ekonomskih<br />
razloga neće moći da primi na gospodarenje, to se određuje da se to može<br />
učiniti u slučaju kad je ona voljna da ih primi na gospodarenje.<br />
Osnovnim zakonom o šumama propisana su prava vlasnika koja im u takvim<br />
slučajevima pripadaju time da potanje propise o tom donesu narodne republike.<br />
U republičkom zakonu je predviđeno da vlasnicima, čije su šume povjerene<br />
privrednoj organizaciji, pripada pravo na sječu drveta za neposredne potrebe<br />
njihovog poljoprivrednog gospodarstva u okviru mogućnosti što ih pružaju šume<br />
kao i pravo na sakupljanje šušnja i mahovine, te pravo na upotrebu drugih<br />
šumskih proizvoda za potrebe njihova poljoprivrednog gospodarstva. Opseg ovih<br />
prava utvrđuje se ugovorom između vlasnika i privredne organizacije, a ukoliko<br />
se ta prava ne uspiju ugovorom utvrditi, utvrđuje ih rješenjem savjet općinskog<br />
narodnog odbora nadležan za poslove šumarstva.<br />
Osim naprijed spomenutih prava vlasnicima pripada i pravo na Hfl» od<br />
prodajne cijene drveta i drugih šumskih proizvoda.<br />
Gospodarenje Sumama i šumskim<br />
izvan šumskoprivrednih područja<br />
zemljištima<br />
Članom 18. Osnovnog zakona o šumama određeno je da se gospodarenje<br />
šikarama, degradiranim šumama i šumskim zemljištem izvan šumskoprivrednog<br />
područja regulira republičkim propisima. Kod donošenja ove odredbe intencije<br />
zakonodavca nesumnjivo je bila da ove površine zaštita od daljnje degradacije<br />
i osigura njihovo postepeno osposobljavanje za redovno šumsko gospodarenje.<br />
5 obzirom na to da se radi o šumskim površinama na kojima će ße moći u<br />
sadašnjem stanju realizirati mali ili nikakvi prihodi i u koje će se morati ulagati<br />
sredstva da bi se'njihovo stanje poboljšalo, zauzeto je stanovište da su<br />
općinski odbori u prvom redu pozvani da se brinu za ovu društvenu imovinu<br />
i osiguraju sredstva potrebna za njenu zaštitu i poboljšanje sadašnjeg stanja.<br />
Zbog raznolikog stanja ovakvih površina i raznih mogućnosti njihovog korištenju<br />
u pojedinom kraju nije se moglo' propisima republičkog zakona pobliže propisati<br />
kako treba s njima gospodariti, već je to ostavljeno da se naknadno riješi propisima<br />
Izvršnog vijeća Sabora. Pri tome su se imale u prvom redu u vidu površine<br />
na kršu Dalmacije i Istre.<br />
Na ovom je mjestu potrebno istaknuti da se republičkim Zakonom o šumama<br />
nisu mogle propisati mjere za uspješno rješenje krša, jer taj problem<br />
nije samo šumarski i što su za njegovo rješenje potrebne zamašne predradnje<br />
i velika sredstva od strane zainteresiranih organizacija i zajednice. Opće je<br />
mišljenje da problem krša treba rješavati u sklopu cjelokupne privredne problematike<br />
tih krajeva.<br />
Premda bi se iz teksta zakona moglo zaključiti da će se sve ili veći dio nerentabilnih<br />
šuma i šumskog zemljišta prepustiti na brigu narodnom odboru općine,<br />
stvarna situacija u našoj republici je sasvim drugačija. Najveći dio deva-<br />
.stiranih šuma, šikara i goleti uključen je u šumskoprivredna područja, a tendencija<br />
je da tako' uz neke korekcije bude i u budućnosti.<br />
Ovdje treba napomenuti da je izvjestan dio šuma i šumskih zemljišta izvan<br />
-umskoprivrednog područja potrebno ostaviti narodnim odborima općine da mogu<br />
6 njima gospodariti putem svojih organizacija za opće komunalne potrebe ili ih<br />
dati na korištenje organizacijama kojima je to potrebno na njihov zahtjev.<br />
7
Change language