Å UMARSKI LIST 1-2/1962

Slika br. 2 — Ostatak ostataka autohtone šume crnog bora (Pinus nigra) iznad
Senjsko drage, na oko 500 m n. v. Ovaj osamljenik, izložen jakim burama, suhoći,
vrućini i studeni polegao je donje grane do tla, i prkosi svima ekološkim nepogodama
crnog bora i listača prosječno je malen, kakvoća stabala većinom je loša, praksa
do danas nije pronašla ekološki odgovarajuće vrednije vrste drveća koje brže
rastu, na navedenom teritoriju danas gotovo* i ne postoje pokusni nasadi vrednijih
stranih vrsta drveća (osim, iz prošlih vremena, ariš). Ni kad se staništa
kultura temeljitije pregledaju, ne može se lako naći rješenje za povećavanje
gospodarskog kapaciteta; pogotovu u području zajednice Seslerieto-Ostryetum
u kojoj je osnovano oko 90% kultura.
Borovina, koia se prije Oslobođenja nije mogla prodati ni za ogrjev (velika
količina čađi), danas se, doduše, može dobro iskoristiti za rudnike i za preradu u
celulozu. Ali obnova borovih kultura, koje su mnogo popravile tlo i mikroklimu,
sadnjom crnog bora bila bi neekonomična zbog vrlo malog prirasta ove vrste drveća.
Također ni unošenje domaćih termokserofitnih listača ne bi mnogo povećalo gospodarski
kapacitet sastojina, makar treba da su primješane bar do 20'7o radi održavanja
bolje biogeneze.
35