Å UMARSKI LIST 1-2/1962
Å UMARSKI LIST 1-2/1962
Å UMARSKI LIST 1-2/1962
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Da bi dobili uvid o tome kako raste i koliko prirašćuje P. Strobus u našim<br />
prilikama, mi smo položili 5 pokusnih ploha u različitim kulturama Hrvatske.<br />
Na tim smo plohama izmjerili sve taksacijske elemente. Prirast smo utvrđivali<br />
po metodi izvrtaka primjenivši različite metode (Meyerovu diferencijalnu,<br />
Meyer ovu metodu postotka prirasta, formule L. Schaeffera itd.). U tabeli 8<br />
nalaze se rezultati naših mjerenja. Iz te tabele vidimo, da se godišnji tečajni<br />
prirast američkog borovca u našim prilikama kreće od 9,3—20,6 m 3 /ha. Ovdje<br />
treba istaknuti, da se godišnji poprečni prirast odnosi samo na glavnu sastojinu,<br />
te prema tome predstavlja samo jedan dio ukupne proizvodnje američkog borovca.<br />
Iznosima od 6,5—10,3 m 3 /ha trebalo bi dodati prethodne prihode, koji<br />
su ostvareni u formi proreda. No s tim podacima ne raspolažemo, jer nema<br />
evidencije o sječi stabala na istraživanim površinama. U sastojinama američkog<br />
borovca u Varaždinu, gdje smo postavili pokusne plohe, nije bilo redovitih<br />
Tabela 8<br />
Pokusna ploha<br />
i<br />
Zagrebačka Gora<br />
Puntijarka, odjel 1<br />
Donja Stubica<br />
Samobor<br />
Varaždin<br />
Varaždin<br />
O 'o<br />
w 8<br />
godine<br />
25<br />
35<br />
45<br />
48<br />
48<br />
9 S<br />
|j=<br />
Q D,<br />
m :i<br />
247<br />
226<br />
362<br />
450<br />
493<br />
Godišnji prirast drvne mase<br />
Tečajni<br />
po hektaru<br />
m 3<br />
Poprečni<br />
20,6 9,9<br />
16,9 6,5<br />
14,3 8,0<br />
10,3 9,4<br />
9,3 10,3<br />
proreda. U tim sastojinama posječeno je tu i tamo po koje stablo. Ako pretpostavimo.,<br />
da je od osnivanja tih sastojina do> danas — tj. u toku 48 godina —<br />
posječeno u svemu oko- 100 m 3 /ba, onda bi drvna masa tih sastojina iznosila<br />
danas oko 600 m 3 /ha. To znači sveukupnu proizvodnju od oko 12 m 3 /ha za<br />
ophodnju cd pedeset godina, što po prilici odgovara prihcdnoj sposobnosti naše<br />
obične smreke za pedesetgodišnju ophodnju na najboljim tlima. U kraćim ophodnjama<br />
američki borovac bit će produktivniji od smreke. To nam potvrđuje<br />
prva pokusna ploha u šumi Zagrebačkog Šumarskog Fakulteta u Zagrebačkoj<br />
Gori, gdje drvna masa 25-godišnje sastojine američkog borovca iznosi oko<br />
247 m'Vha, dok smrekove kulture u istim prilikama i istoj dobi imaju mnogo<br />
manju drvnu masu po hektaru.<br />
Na pokusnim plohama, koje smo istraživali, izmjerili smo ove srednje sastojinske<br />
promjere:<br />
u 25. godini . . . . . . . 20 cm<br />
u 35. godini<br />
22 cm<br />
u 45. godin<br />
u 48. godini<br />
32 cm<br />
29 cm<br />
u 48. godini<br />
30 cm<br />
27
Change language