Å UMARSKI LIST 1-2/1962

ziraju kraći specijalistički tečajevi iz užih
područja rasadnika proizvodnje četinjača
na pr. iz zaštite, gnojenja i prihranjivanja
i slično.
Posljednjeg dana trajanja seminara
organizirana je ekskurzija učesnika seminara
na područje Šum. gospodarstva Varaždin,
gdje su im prikazane ogledne
plantaže toga gospodarstva, rasadnička
proizvodnja, arboretum u Opeki i sastojine
duglazije i borovca raznih starosti u
predjelu Zelendvor. Učesnici su time dobili
pregled o elementima za osnivanje
plantaža i intenzivnih kultura četinjača
i predodžbu o mogućem dometu ove proizvodnje.
Seminar je vodio tajnik stručnog odbora
za proizvodnju drveta u plantažama,
a kao predavači su bili Ing. Lovrić, Hajdin
te ing. Bura s uvodnim predavanjem.
Ing. Hruška Bernard
SIRANA STRUČNA LITERATURA
J. PARDE, DENDROMETRIE, 1961.
U ediciji Visoke Šumarske Škole u
Nancy u izašla je ove godine Parđeova
»Dendrometrija«, jedino djelo te vrste na
francuskom jeziku poslije drugog toma
Huffelove »L' Economie forestiere« iz 1919.
godine.
U uvodu ove knjige R. Rol, direktor
spomenute škole kaže, da je J. Parđe bio
kompetentan, da napiše »Dendrometriju«
— proveo je određeno vrijeme u šumarskoj
praksi, nakon toga posvetio se naučno
istraživačkom radu u Šumarskom
Institutu, a sada pored toga predaje studentima
šumarstva dendrometriju.
Čitaocima francuskog časopisa »Revue
forestiere frangaise« poznato je ime J.
Pardea po njegovim člancima, koji se počinju
javljati nekoliko godina pmlije smrti
L. Schaeffera*, kad je Parđe preuzeo
predavanja iz dendrometrije.
Parđeova dendrometrija obuhvata 350
strana, a dijeli se na pet dijelova:
I. Matematički i varijaciono — statistički
pojmovi, potrebni u dendrometriji
(1—55 strana);
II. Mjerenje drvne mase stabla
(55—109 strana);
III. Mjerenje drvne mase sastojina
(113—239);
IV. Mjerenje prirasta stabala sastojina
(243—294 strana);
V. Fotogrametrija (299—316 strana);
Literatura i prilozi (316—345 strana);
Najopširniji je drugi i treći dio, koji
se odnosi na dendrometriju u užem smislu.
Što se tiče prirasta, tj. četvrtog dijela,
autor kaže, da u Francuskoj taj predmet
tretira također i uređivanje šuma. Imajući
to pred očima, on se ograničio na
definicije i matematsku obradu prirasta.
U petom dijelu obradio je autor osnove
fotogrametrije u vrlo kratkom opsegu.
Sve u svemu, Parđeova je knjiga dendrometrija
u pravom smislu te riječi. Obrađena
je moderno! Napisana je kratkim,
jezgrovitim ali živahnim stilom. Za razliku
od Huffelove »L' Economie forestiere«
iz 1919 — u kojoj dominiraju francuske
metode — Parđeova dendrometrija
ima obilježje suvremenog djela u kojoj su
došle do izražaja strane najnovije metode
(austrijske, njemačke, engleske, američke,
holandske itd.). Ispuštene su stare
metode, koje se više ne primjenjuju, a
težište je bačeno na brze i ekonomične
metode (Bitterlich, Blume — Leiss, Barr
i Stroud itd.). Zato je knjiga interesantna
za nas. Premda slavenska literatura
nije našla odgovarajuće mjesto u novoj
francuskoj dendrometriji, ipak nam je
drajro vidjeti u njoj Emrovićevr n' imgrame
Schaefferovih i Alganovih tablica.
Knjiga se može nabaviti u knjižari
VICTOR BERGER, 13 rue Saint — Georges,
NANCY uz cijenu od 13 NF (broširano)
ili 18 NF (ukoričeno).
* L,. Schaeffer je umro pred 10 godjna. Prof. dr Dušan Klepac