VJEĐE i LAKRIMALNI SUSTAV

larnim membranama kod dijabetesa…), sobna vodica se ne drenira, intraokularni
tlak raste i nastaje glaukom.
U području komornog kuta od sprijeda prema nazad nalaze se slijedeće strukture:
1. Schwalbeova crta je nisko prstenasto izbočenje koje odgovara rubu
Descemetove opne, a predstavlja prednju granicu trabekuluma. Gonioskopijom je
bolje uočljiva kad je jače pigmentirana.
2. Trabekulum je trokutastog presjeka s vrhom na Schwalbeovoj crti (završetak
Descemetove opne), dok bazu tvore skleralni greben i cilijarno tijelo. Građen je od
niza tankih, paralelnih šupljikavih ploča vezivnog tkiva. Ploče su građene od jezgre
kolagenih i elastičnih vlakana okruženih tankom bazalnom opnom, povrh koje se
nalazi neprekidni jednoslojni endotel s brojnim pinocitotičkim vezikulama. Od prednje
komorice prema Schlemmovom kanalu perforacije postaju sve sitnije. Trabekulum,
je dakle, trodimenzionalna vezivna mreža obložena endotelom.
3. Skleralni greben je zadebljanje unutarnje usne prednjeg ruba sklere. Za nj se
prihvaćaju meridionalna vlakna cilijarnog mišića.
4. Schlemmov kanal (sinus venosus sclerae) je široki venski kanal koji veoma
podsjeća na limfne vodove. Građen je od tanke vezivne stijenke obložene jednim
slojem nefenestriranih endotelnih stanica. Endotelne stanice su međusobno spojene
čvrstim vezama ("tight junctions"), i također sadrže mikropinocitotičke vezikule. Mikropinocitotičke
vezikule u endotelnim stanicama trabekuluma i Schlemmovog kanala
sudjeluju u transportu sobne vodice.
5. Pojas cilijarnog tijela čini prednji dio cilijarnog tijela. Prema naprijed se na
njega nastavlja korijen šarenice. Pojas cilijarnog tijela je tamne boje i konkavnog
presjeka. Ponekad je dno njegovog konkaviteta premošteno tračcima šarenične
strome. U kongenitalnom glaukomu su ti tračci obilniji i deblji – ponekad tvore prave
membrane, a sežu iznad pojasa cilijarnog tijela pokrivajući trabekulum.
Nastajanje i sastav sobne vodice
Sobna vodica je proizvod cilijarnog epitela na cilijarnim nastavcima. Osnovu cilijarnih
nastavaka čini vezivo sa spletom fenestriranih kapilara. Kroz fenestre plazma
lako prolazi do cilijarnog epitela, čiji se izdanci utiskuju u kapilarne stijenke. Pigmentirane
i nepigmentirane epitelne stanice su međusobno povezane čvrstim
vezama ("tight junctions") koje sprečavaju da velike molekule, prvenstveno proteini,
pređu u sobnu vodicu. Nepigmentirane epitelne stanice aktivno luče sobnu vodicu u
stražnju komoricu.
113