VJEĐE i LAKRIMALNI SUSTAV

granici ishemične mrežnice razvijaju se neovaskularizirane membrane koje urastaju
u staklovinu i uzrokuju ablacija mrežnice. Ponekad su te membrane guste i obilne
tako da prožmu cijelu staklovinu sve do iza leće – otuda stari naziv ove bolesti, retrolentalna
fibroplazija. Ako se bolest ne otkrije na vrijeme i ne liječi, posljedice po vid
mogu biti tragične.
Čimbenici rizika za pojavu prematurne retinopatije
Što su porođajna težina i gestacijska dob djeteta niže, rizik je veći. Tako čak
90% djece s porođajnom težinom manjom od 700 g ima neki stupanj retrolentalne
fibroplazije.
Povišena koncentracija kisika je dokazana kao čimbenik rizika, no danas je
transkutanim praćenjem razine kisika u krvi ta opasnost minimalizirana. Ironija je da
je sa usavršavanjem tehnologije održavanja djece male porođajne težine na životu
porasla i učestalost retinopatije nedonoščadi jer preživljava sve veći broj sve sitnije
djece.
Primjena surfaktanta telećih pluća u liječenju neonatalnog respiratornog distresa
povezana je sa smanjenim rizikom pojave retinopatije nedonoščadi, vjerojatno
usljed bolje funkcije pluća.
Veoma je vjerojatno da slabije osvjetljenje okoline nedonoščeta također smanjuje
rizik.
Tradicionalno se smatra da ova bolest nastaje postnatalno. No, čini se da su
kronična intrauterina hipoksija i zastoj rasta ploda također rizici za razvoj retinopatije
nedonoščadi. Naime, kod neke nedonoščadi se razvijeni oblik bolesti nađe već dandva
nakon poroda, što znači da je postojala i prije rođenja. Oko trećine svih slučajeva
uzrokovano je prenatalnim čimbenicima.
Liječenje. Nedonošenom djetetu treba pregledavati očnu pozadinu indirektnim
oftalmoskopom u midrijazi svakih tjedan dana do termina kad se trebalo normalno
roditi, potom sve rjeđe. Kod razvijene retinopatije provodi se kriokoagulacija ili
fotokoagulacija zahvaćene mrežnice da bi se spriječilo daljnje napredovanje
promjena.
VASKULARNE BOLESTI MREŽNICE
Vaskularni poremećaji mrežnice zrcalo su vaskulopatija u cijelom tijelu,
odnosno, na osnovu promjen amrežničnih krvnih žila može se procijeniti stanje krvnih
žila drugdje u tijelu, pa čak i dati prognozu quoad vitam.
Opskrba mrežnice
Krvne žile mrežnice, središnja mrežnična arterija i vena, pristupaju očnoj
jabučici u osi vidnog živca. Na sredini optičkog diska se granaju u gornju i donju
granu, a svaka od njih još i u temporalni i nazalni ogranak. Ova četiri ogranka (gornji
i donji temporalni, gornji i donji nazalni) dalje se granaju po cijeloj mrežnici, ostavljajući
široko područje oko makule avaskularnim. Arterije mrežnice su narančastocrvene,
a vene tamnocrvene i za trećinu deblje od odgovarajuće arterije.
Mrežnica ima dva izvora opskrbe krvlju. Površinom mrežnice koja graniči sa
staklovinom pružaju se ogranci mrežničnih krvnih žila koji vaskulariziraju Unutarnjih
pet i pol slojeva. Vanjska četiri i pol sloja mrežnice opskrbljuju se difuzijom iz koriokapilarnog
sloja žilnice.
91