VJEĐE i LAKRIMALNI SUSTAV

Oftalmoskopija počinje promatranjem crvenog odraza u zjenici. Oftalmoskop se uključi i
podesi na +5 Dpt, pa se sa udaljenosti od 15 cm promatra crveni odraz. Bolesniku
kažemo da gleda gore, dolje, pa u jednu i drugu stranu. Ako se u zjenici ne dobije jednoliki
crveni odraz, znači da postoji zamućenje u medijima. Ako zamućenje postoji, prema
paralaktičkom kretanju mutnine i fokusiranjem oftalmoskopa odredimo u kojem mediju se
nalaze (rožnica, prednja komorica, leća, staklovina).
Prosvjetljavanjem jednostavno otkrivamo kataraktu i mutnine u staklovini. Mutnine
u staklovini pri pokretima oka flotiraju, dok su u drugim prozirnim medijima
fiksirane i vidi se samo paralaktičko kretanje.
Potom promatramo očnu pozadinu.
PROMATRANJE OČNE POZADINE
Kad se govori o oftalmoskopiji, misli se prvenstveno na direktnu oftalmoskopiju.
Tehnika direktnog oftalmoskopiranja se brzo i lako uči, slika je povećana do 15 puta,
direktni oftalmoskop je jeftin, lagan i jednostavan za rukovanje.
Oftalmoskop se postavi na nultu dioptriju. Oftalmoskop držimo desnom rukom oslonjen
na desnu obrvu, a lijevu ruku polažemo na bolesnikov potiljak. Bolesnik treba uperiti
pogled preko našeg desnog ramena u daljinu. Potom oftalmoskopom potražimo crveni
odraz u zjenici i polako mu se približavamo dok na udaljenosti od 2-3 cm od pacijentovog
oka ne razaberemo krvne žile očne pozadine. Tada, ne sklanjajući pogled, izoštrimo sliku
mijenjanjem dioptrijske snage oftalmoskopa.
Analiziramo, optički disk, žilni crtež, makulu, interpapilomakularni predio te
periferiju očne pozadine (tj. područje izvan lukova temporalnih krvnih žila), boju i
reljef očne pozadine
Kod optičkog diska treba obratiti pozornost na edem, ekskavaciju, bljedilo,
dislokaciju žilnog lijevka i vaskularne abnormalnosti.
Dječja mrežnica je sjajna, hiperrefleksna, a žile često izvijugane. Kod odraslih
su žile ravne, a kod starih ljudi su opet izvijugane, ali i nejednakog lumena, što je
uzrokovano sklerozom žila.
Arterije su svijetlo crvene, a vene tamno crvene boje i za trećinu deblje od arterija.
Pulsacija mrežničnih vena je rijetka, ali normalna pojava. Nastaje zato što je
intraokularni tlak blizu tlaka u venulama. Pulsacije mrežničnih arteriola, izuzev u
djece, obično su patološke. Nastaju zbog previsokog očnog tlaka, kao u glaukomu,
ili zbog preniskog tlaka u oftalmičkoj arteriji (stenoza karotide).
Fovea centralis (macula lutea) je ovalno područje promjera 1,5 mm, što odgovara
kutu od 5 lučnih minuta. Makula i područje od 0,5 mm oko makule nema krvnih
žila. Foveola je središnji dio makule, promjera oko 0.25 mm (0.54 lučne sekunde).
To je najtanji dio mrežnice koji sadrži samo čunjiće i vlakna vidnog živca. Fovea je
zbog sadržaja luteina nešto tamnija od okolne mrežnice, a u samom središtu se
poput perlice nazire blistavi foveolarni odraz (umbo).
Zdrava žuta pjega je tamno narančasta sa blistavim foveolarnim refleksom poput
perlice u samom središtu. U makuli se u starijih osoba mogu naći znakovi senilne
makularne degeneracije, vrlo česti uzroci slabljenja vida u starosti.
Oftalmoskopom se lako dijagnosticiraju ne samo bolesti mrežnice i žilnice, već
i vaskularne promjene u hipertenziji, aterosklerozi i dijabetesu.
87