akcijski plan energetski održivog razvitka grada zagreba (seap)

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagreba10.2. Proračun Grada ZagrebaProračun je osnovni financijski dokument Grada Zagreba kojim se procjenjuju prihodi i primitci teutvrđuju rashodi i izdatci za jednu godinu. Sredstva proračuna koriste se za financiranje poslova,funkcija i programa Grada Zagreba, u visini koja je nužna za njihovo obavljanje. Proračun GradaZagreba u zadnje tri godine bilježio je konstantan rast: od 7,45 milijardi kuna u 2007. godini do 7,85milijardi u 2009. godini. Međutim, zbog teške makroekonomske situacije u zemlji, proračun za 2010.godinu planira se u okvirima 7,5 milijardi kuna, što de nedvojbeno utjecati na smanjenje dugoročnihinvesticijskih aktivnosti. Projekcije za 2011. i 2012. godinu oslanjaju se na makroekonomskepokazatelje gospodarskog oporavka i predviđaju rast proračuna na 7,7 milijardi kuna u 2011. godini i8 milijardi kuna u 2012. godini. Detaljniji opis strukture i procesa donošenja proračuna prikazan je uPrilogu 10.Mogudnosti zaduživanja Grada Zagreba zakonski su ograničene uredbom o zaduživanju jedinicalokalne i područne samouprave iz Zakona o proračunu. Kreditna opteredenost jedinica lokalne ipodručne (regionalne) samouprave prati se na razini zakonskog ograničenja od 20% ostvarenihprihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje. U kreditnu opteredenost uključuje se stanjeduga same jedinice i izdana jamstva pravnim osobama u vedinskom, izravnom ili neizravnomvlasništvu Grada Zagreba i ustanovam čiji je Grad osnivač. U 2008. godini kreditna opteredenostGrada Zagreba iznosila je 13,6%. Prema bonitetnoj kudi Standard & Poor's (S&P) Grad Zagrebtrenutno ima BBB- ocjenu rizičnosti za dugoročno zaduživanje, uz negativne izglede za bududekretanje rejtinga, što predstavlja pad u odnosu na sredinu 2009. godine kada je ocjena rizičnostiiznosila BBB. Prikaz ocjena kreditnog rizika prema bonitetskim kudama Standard & Poor's te Moody'sdan je u Prilogu 10. Ovakvo negativno kretanje posljedica je nesigurnosti glede bududih kretanjaprihoda Grada Zagreba uslijed ekonomske krize u zemlji, kao i tendencije daljnjeg povedanjazaduženja koja se otpladuju iz poreznih prihoda. Sniženi kreditni rejting znatno umanjuje i poskupljujerealne mogudnosti dodatnog zaduženja u inozemstvu.Sa stajališta energetske učinkovitosti i zaštite okoliša u Gradu Zagrebu značajan iskorak učinjen jeosnivanjem Gradskog ureda za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj sredinom 2009. godine. Unovom Uredu objedinit de se svi ekološki i energetski programi i projekti na razini Grada Zagreba.Planirani proračun za 2010. godinu kretat de se oko 70 milijuna kuna s očekivanim porastom od 50%do 2012. godine.Potrebno je naglasiti da postojedi proračunski proces i sustav proračunskog planiranja posebno neizdvaja, niti potiče financiranje projekata i mjera energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energijei zaštite okoliša. Način planiranja proračuna u Hrvatskoj zasniva se na podjeli rashoda jedinica lokalnei područne samouprave na troškove za održavanje i troškove za investicije, a proračun za idudugodinu zasniva na iznosu troškova u tekudoj godini. Cjelokupni sustav planiranja proračuna iznimno jedemotivirajudi za provedbu projekata energetske učinkovitosti jer umjesto da se nagrađuje ustanovekoje smanjuju energetsku potrošnju njima se smanjuje proračun za idudu godinu. Istodobno, nepostoji mogudnost preusmjeravanja troškova s pladanja troškova za energiju na kupovinu energetskiučinkovite opreme koja de u konačnici smanjiti energetske troškove.Drugo se ograničenje odnosi na problem nemogudnosti prenošenja proračunskih sredstava jedinicalokalne i područne samouprave na bududa razdoblja. Zakonsko ograničenje onemoguduje izdvajanjesredstava osiguranih energetskim uštedama na poseban račun namijenjen novim projektimaenergetske učinkovitosti. Potrebno je naglasiti da je financiranje projekata energetske učinkovitosti iobnovljivih izvora energije iz proračuna ograničeno te za vede projekte treba osigurati dodatnemehanizme financiranja.133