akcijski plan energetski održivog razvitka grada zagreba (seap)

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Zagrebarasvjete u Aveniji Dubrovnik, te Zelenom valu: ulice Jurja Žerjavida, Baruna Franje Trenka i PavlaHatza. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 4,2 milijuna kuna, a izvedba projekta je trajala dvijegodine.U skladu s ograničenjima vezanima uz financiranje projekata energetske učinkovitosti navedenih uprethodnom poglavlju, predlaže se uspostava posebnog mehanizma financiranja projekataenergetske učinkovitosti te obnovljivih izvora energije od strane Grada Zagreba u obliku ESCO tvrtke.10.4. Revolving fondRevolving fond je financijski mehanizam specijaliziran za financiranje jasno definiranih vrsta projekatakoji se osniva multilateralnim sporazumom između državnih/međunarodnih ustanova i financijskihinstitucija. Razlog za osnivanje revolving fondova je nesklad između tržišne ponude i potražnje zafinanciranjem energetski učinkovitih projekata. Nekoliko je različitih modela, odnosno načina na kojise fond može osnovati i financirati.Prvi model uključuje sporazum između države i komercijalnih banaka o osnivanju revolving fonda, pričemu se sredstva prikupljaju iz državnog proračuna ili putem namjenskog poreza. Inicijalna, običnobespovratna sredstva fonda mogu osigurati međunarodne institucije poput GEF-a (GlobalEnvironmental Facility) ili Svjetske banke. Komercijalnim bankama se za financiranje projekataenergetske učinkovitosti odobravaju beskamatni krediti iz samog fonda što rezultira kamatnimstopama znatno povoljnijim od tržišnih. Međutim, banke imaju pravo traženja kreditnog osiguranja uobliku financijske ili materijalne imovine zajmoprimca. Krajnji korisnici mogu biti javna poduzeda,ustanove i jedinice lokalne samouprave, mali i srednji poduzetnici, te ESCO kompanije. Brigu o naplatiplasmana preuzimaju banke koje su dužne u roku vratiti u fond pozajmljena sredstva ili pladajuzatezne kamate. Na ovaj način država se osigurava od tržišnog rizika osim oportunitetnog troškapozajmljenih beskamatnih sredstava. Kako se zajmovi vradaju u fond, oslobađaju se sredstva zaizdavanje novih zajmova te na taj način novac stalno cirkulira u sustavu. Najveda mana ovog konceptasvakako je u potrebi za uvođenjem dodatnih poreznih davanja iz kojih bi se fond financirao.Drugi model razlikuje se od prvog prvenstveno načinom financiranja i smanjenom ulogom države.Umjesto beskamatnih sredstava, komercijalnim bankama se omogudava korištenje garancije kojuobično izdaju međunarodne institucije poput GEF-a. Na temelju garancije za koju pladaju određenukamatu banke plasiraju komercijalne kredite po kamatnim stopama nižim od tržišnih. Do sada su uregiji zabilježene tri uspješne provedbe ovog modela, sve u tadašnjim zemljama kandidatima zaulazak u EU:1. CEEF - Commercializing Energy Efficiency Finance2. HEECP - Hungary Energy Efficiency Co-Financing Program3. REEF - Romanian Energy Efficiency FundDetaljan prikaz navedenih primjera dan je u Prilogu 10.Usprkos tome što je vedina dosadašnjih iskustava korištenja revolving fond financijskog mehanizmaograničena na fondove na nacionalnom nivou, ovaj se mehanizam može uspješno primijeniti i zafinanciranje projekata na lokalnom nivou te se stoga predlaže njegovo pokretanje za područje GradaZagreba.10.5. Hrvatska banka za obnovu i razvoj135