akcijski plan energetski održivog razvitka grada zagreba (seap)

Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada ZagrebaTablica 6.15: Prikaz emisija CO 2 -ekv po sektorimaPromet Javna rasvjeta ZgradarstvoUkupno poenergentimaEmisija kt CO 2 -ekv 1044,2 29,1 1732,0 2805,3Udio 37,2 1,0 61,8 1006.6. ZaključakPoznata je činjenica da preko 50% ukupnih emisija stakleničkih plinova nastaje u gradovima injihovim okolicama. Nadalje, procjenjuje se da u Europskoj uniji oko 80% stanovništva živi ugradovima. Iz svega navedenog može se zaključiti da je uloga gradskih vlasti iznimno važna zaublažavanje klimatskih promjena i zaštitu okoliša na gradskoj, nacionalnoj i globalnoj razini.Referentni inventar emisija Grada Zagreba za 2008. godinu obuhvada izravne (izgaranje goriva) ineizravne (potrošnja električne i toplinske energije) emisije CO 2 iz tri sektora neposredne potrošnjeenergije: 1) zgradarstva 2) prometa i 3) javne rasvjete. Ukupna emisija CO 2 iz promatranih sektora uGradu Zagrebu iznosila je u 2008. godini 2769 kt CO 2 .Usporedba Referentnog inventara emisija CO 2 Grada Zagreba za 2008. godinu s posljednjimNacionalnim inventarom emisija pokazuje da promet Grada Zagreba doprinosi s 16,3%, a zgradarstvos 21,6% ukupnim emisijama spomenutih sektora Republike Hrvatske. Promatrano u odnosu na brojstanovnika emisija t CO 2 /stanovniku u Gradu Zagrebu iznosi 3,48. U studiji European Green City Indexanalizirane su emisije CO 2 za 30 europskih gradova u 2007. godini. Grad s najmanjom emisijom od2,19 tCO 2 /stanovniku je Oslo, dok je grad s najvedom emisijom od 9,72 t CO 2 /stanovniku Dublin, dokje prosjek emisija analiziranih gradova iznosio 5,09 tCO 2 /stanovniku. Iz navedenog se prikaza možezaključiti da je Grad Zagreb po emisiji t CO 2 /stanovniku ispod prosjeka 30 analiziranih europskihgradova ali, uzevši u obzir da ovim Referentnim inventarom emisija CO 2 nije obuhvaden sektorindustrije, stvarni iznos t CO 2 /stanovniku u Gradu Zagrebu je znatno vedi.61