Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
76<br />
Glam LJEPOTA I ZDRAVLJE<br />
motaju razne depresivne misli. Sve su to reakcije<br />
izazvane stresom - koji čovjek doživljava<br />
kao veliku fizičku i psihičku nelagodu.<br />
Što sve može izazvati nelagodu? Svađa, primjerice,<br />
nikome nije ugodna situacija. No, je li<br />
moguće da prepirka sa šefom o terminima za<br />
godišnji odmor može izazvati takve simptome,<br />
da jedan neugodan razgovor pokrene gotovo<br />
sve biološke sustave u našem tijelu? Jest, a glavni<br />
krivci su hormoni stresa - adrenalin i kortizol<br />
- koje mozak počinje lučiti na svaku promjenu<br />
koja nagovještava opasnost za našu ugodu.<br />
Ti hormoni, koji preplavljuju tijelo povećavajući<br />
srčani ritam i krvni tlak, omogućuju<br />
brzo raznošenje kisika i “goriva” mišićima<br />
te drugim važnim organima, odnosno, omogućuju<br />
nam da razvijemo snagu za koju nismo<br />
bili ni svjesni da je imamo. Postajemo Su -<br />
permeni, no samo nakratko. Ako se ta povišena<br />
razina hormona stresa ne spusti na normalnu<br />
razinu, oni počinju oštećivati tijelo. Prevelike<br />
količine kortizola aktiviraju sve mehanizme<br />
starenja te sprečavaju lučenje spolnih hormona<br />
odgovornih za reprodukciju i seksualno<br />
ponašanje. To je zapravo vrlo logičan potez<br />
ljudskog organizma: zašto biste željeli rađati<br />
djecu u ratu, neimaštini, u okolnostima u kojima<br />
ništa oko vas ne funkcionira?<br />
Kortizol djeluje i na mozak te ima velik utjecaj<br />
na raspoloženje. Dugotrajan stres, tijekom<br />
kojeg je razina kortizola stalno povišena, izaziva<br />
tjeskobu i depresiju, povisuje krvni tlak i uništava<br />
spolnu želju - što uzrokuje ubrzano starenje.<br />
Dru gim riječima, stres vas vrlo brzo može izbaciti<br />
iz životne igre, no s njegovom eliminacijom<br />
(ili smanjenjem) jednako brzo se mogu ukloniti<br />
sve - ili gotovo sve - negativne posljedice. Zbog<br />
toga treba reagirati na vrijeme i na pravi način,<br />
a ne tješiti se činjenicom da je stres sastavni dio<br />
života na koji se trebamo priviknuti.<br />
No, evo i druge dobre vijesti: život bez stresa<br />
bio bi također opasan!<br />
To će najbolje ilustrirati jedna epizoda otprije<br />
tri milijuna godina, kad se pred čovjekom iznenada<br />
pojavio tigar s kojim se trebalo uhvatiti u<br />
ko štac. Bujica adrenalina i kortizola, koju je u<br />
dre vnom čovjeku izazvao tigar, omogućila je da<br />
njegovo tijelo razvije ogromnu snagu i iskoristi<br />
je za borbu ili bijeg od tigra. Nakon što je uspješno<br />
izbjegao smrtnu opasnost, čovjekov mozak<br />
pre stao bi lučiti stresne hormone. Dakle, da se<br />
nije razvio stresni mehanizam, čovjek bi bio na<br />
ti grovom meniju - i danas ga vjerojatno ne bi ni<br />
bilo. Taj drevni mehanizam opstanka funkcionira<br />
i danas, samo što se narav stresa promijenila.<br />
Više na nas ne vrebaju tigrovi, no mozak jednako<br />
reagira na nove “životne opasnosti” - smanjenje<br />
proračuna, promjene na burzi, otkazani<br />
let, bolest, novog šefa, prevruću kavu, zastoj u<br />
prometu... Problem je taj što ne možemo poduzeti<br />
nikakvu neposrednu reakciju kako bismo se<br />
oslobodili stresa i nemamo dovoljno dugo razdoblje<br />
oporavka - jer iza ugla već vreba novi<br />
stres. A stalna povišena razina hormona stresa,<br />
koja kratkotrajno omogućuje supersnagu - na<br />
duge staze iscrpljuje organizam i koči lučenje<br />
hormona koji obnavljaju i izgrađuju tijelo.<br />
Čovjek je složeno biće čiji se život sastoji od<br />
nekoliko međusobno povezanih razina - tjelesne,<br />
mentalne, osjećajne i duhovne. Za njegovu<br />
dobrobit važni su, dakle, njegovo zdravlje,<br />
izg led, način razmišljanja i emocije, a srce, um<br />
i duh razvijaju se i sazrijevaju zahvaljujući suočavanju<br />
sa životnim izazovima. Stoga, kad ne<br />
bi bilo nikakvog stresa, došlo bi do zastoja u<br />
razvoju. I netko s lošijim životnim predispozicijama<br />
- ali iskusniji zbog proživljenog stresa -<br />
pretekao bi vas u ostvarivanju cilja. Tako i stres,<br />
odnosno iskustvo koje ostaje nakon njega,<br />
može dovesti do dobitka onog što želite.<br />
A da je to moguće, potvrđuje nam i nekoliko<br />
poznatih primjera. Australsku pjevačicu Kylie<br />
Mi nogue ništa nije uspjelo izbaciti iz velike<br />
životne igre - ni rak dojke, dugotrajno liječenje, a<br />
po tom ni bolan prekid sa zaručnikom, glumcem<br />
Oli vierom Martinezom. Danas izgleda fenomenalno,<br />
a njezin status planetarno popularne zvijezde<br />
čvršći je nego ikad. Jedna od najvećih ro -<br />
kerica na svijetu je 70-godišnja Tina Turner, no<br />
pi tanje je bi li to postala da nije napustila muža<br />
Ikea koji ju je godinama zlostavljao. Holivudska<br />
glumica Halle Berry svojedobno je priznala da je<br />
nakon razvoda od prvog muža, baseball-igrača<br />
Davida Justicea, bila toliko očajna da je htjela<br />
Je li riječ o nedostatku spolnih hormona ili višku kortizola,<br />
pokazat će njihova razina koja se danas može odrediti testom - iz sline<br />
počiniti samoubojstvo. Ipak, prevladala je krize,<br />
osvojila Oscara (kao prva Afroamerikanka koja<br />
je dobila tu nagradu) i danas je sretna uz mlađahnog<br />
partnera s kojim ima kćer. I Donald<br />
Trump, američki biznismen, uspio je iz stresa<br />
izvući ono najbolje. Usponi i padovi, razvodi i<br />
financijske krize i bankroti - to je njegov život još<br />
od 1968. kad je ušao u biznis. Danas su mu 63<br />
go dine, i dalje ima poslovnih problema, no bo -<br />
gatstvo mu se procjenjuje na tri milijarde dolara.<br />
Kako je to moguće, kako su oni uspjeli držati<br />
“nos iznad vode”? Tako da su svaku stresnu<br />
situaciju, koja rezultira bilo fizičkim ili psihološkim<br />
ograničenjem, prevladali i preokrenuli<br />
u svoju korist. Jer, osim velike motivacije i želje<br />
za uspjehom, očito su imali i pomno osmišljenu<br />
strategiju podnošenja tog stanja kao i sustave<br />
po tpore, koji su ih održali u kriznim situacijama.<br />
A sustavno vježbanje svjesnosti i samopouzdanja<br />
te prihvaćanje načela ravnoteže života, od -<br />
no sno izmjenjivanje razdoblja lošeg s razdobljima<br />
dobrog, omogućilo im je da se uzdignu na<br />
sam vrh.<br />
ŠTO SVE MOŽE<br />
UBLAŽITI STRES<br />
1redovito vježbanje (tri puta tjedno po 20<br />
minuta)<br />
2pravilna prehrana (mnogo voća i povrća,<br />
izbjegavanje slatke i masne hrane)<br />
3relaksacija (na masažama, ili kroz druženje<br />
s ljudima koji vam popravljaju raspoloženje)<br />
4dobar san (brzo zaspati i ne buditi se tijekom<br />
sna)<br />
5uživanje u životu (uvijek treba naći vremena<br />
za ono što vam pričinjava zadovoljstvo<br />
- dobro društvo, filmovi, glazba...)<br />
6eliminacija nepotrebnog (razmislite, odlučite<br />
što su vam prioriteti, riješite se obveza<br />
i predmeta bez kojih možete živjeti)<br />
Zvuči jednostavno, no upravo zbog toga i<br />
jest teško: mnogi ne uspijevaju na prirodan<br />
način postići dobar san, a ima i onih kod kojih<br />
je stres već uzrokovao oštećenja pa ove metode<br />
više ne pomažu. U oba slučaja pomoć stručnjaka<br />
koji bi vam “skrojio” program prema vašem<br />
osobnim potrebama - dobro bi vam došla.<br />
Koliko su hormoni stresa uspjeli narušiti<br />
zdravlje, teško je procijeniti samo na temelju<br />
simptoma, osobito kod žena. Lupanje srca, znojenje,<br />
glavobolje, osjećaj nemira, depresije, umora<br />
i poremećaj sna mogu isto tako biti i simptomi<br />
perimenopauze. Stoga - je li riječ o nedostatku<br />
spolnih hormona ili o višku kortizola, doznat<br />
ćete ako odredite njihovu razinu. Zahvaljujući<br />
napretku laboratorijske tehnologije danas se to<br />
može odrediti i iz sline - što ima neke prednosti<br />
u odnosu na određivanje hormona iz krvi. Prvo,<br />
uzimanje uzorka je bezbolno i možete ga obaviti<br />
u privatnosti svog doma, a još važnije je to što su<br />
u slini prisutni samo aktivni oblici hormona koji<br />
predstavljaju njihovu stvarnu razinu u tijelu.<br />
Taj test prvi je korak u procjeni razine stresa i<br />
preporučuje se svakome tko želi doznati jesu li<br />
mu dovoljne općenite antistresne metode, ili mu<br />
treba pomoć stručnjaka koji će osmisliti strategiju<br />
potpore i rješavanja kriznih situacija. Strestest<br />
se može naručiti i u Zagrebu, u Poliklinici<br />
Brazda, a cijena mu je 300 kn, dok za određivanje<br />
razine svakog pojedinog spolnog hormona<br />
treba izdvojiti 370 kn. Ako želite sami naučiti<br />
kako preobraziti negativnu energiju stresa u<br />
pozitivnu i kreativnu, pročitajte knjigu: “Živjeti<br />
punim plućima” Jona Kabat-Zinna, utemeljitelja<br />
Klinike za ublažavanje stresa pri Medicinskom<br />
centru Sveučilišta u Massachuswettsu. ■
Change language