VI STANJE I POTREBE ŽIVOTNE SREDINE <strong>TURISTIČKOG</strong><strong>PROSTORA</strong> DIVČIBAREEKOLOŠKI PROFIL <strong>TURISTIČKOG</strong> PODRUČJAFizička zagađenost u turističkim destinacijama predstavlja rastuću pretnju zaturizam kao poslovnu aktivnost. Zagađenost životne sredinepredstavlja i estetskii fizički problem.Kada prirodno okruženje izuzetne vrednosti počne da privlači sve više i višeposetilaca i turista, sve veće i već površine u okviru tog prostora postajuinteresantne za razvoj različitih sadržaja turističke infrastrukture isuprastrukture. Na taj način se pokušava sa izlaženjem u susret rastućimpotrebama turista, međutim, lako se može dogoditi da upravo takav razvojpostane glavni faktor odumiranja destinacije, jer turisti počinju da traže drugedestinacije koje će na bolji način odgovoriti njihovim potrebama za predelimaizuzetnih prirodnih odlika. Bez jasno upostavljenog sistema zaštite i kontrolerazvoja turističkog područja, razvojni entiteti u sve većoj meri nastoje da kreirajui zadovolje stalno rastuće potrebe turista i posetilaca – prodavnice, ugostiteljskisadržaji, parking prostori, toaleti, itd. – što jasno degradira inicijalnu svrhudolaska turista u prirodno okruženje.Buka takođe predstavlja veliki problem, ne samo u savremenom životu visokourbanizovanih područja, već i u ruralnom okruženju – saobraćaj u velikoj merimenja i ugrožava floru i faunu prirodnog okruženja. Noćni mir je često narušenbukom iz ugostiteljskih objekata, koji svoju ponudu prilagođavaju potrebamamladih, što u velikoj meri utiče na smanjenje turističke tražnje povezan sadestinacijom od ključnih ciljnih grupa.Još jedan oblik zagađenja je estetska forma vizuelne zagađenosti područjaneujednačenom arhitekturom objekatakoji se podižu na teritoriji turističkogprostora. Nedostatak kontrole i neplanska gradnja su najčešći uzroci ovogproblema, pošto razvojni entiteti nastoje da pribave zemljište i grade jeftino,kako bi obezbedili što veće profitne margine, ne obazirući se na estetiku objekta ina to kako se objekat uklapa u prirodni ambijent.Izgradnja objekata u vikendnaseljima na području Divčibara predstavlja dobar primer vizuelnog zagađenjaprirodnog okruženja.108
Nemaran odnos prema prirodnom okruženju u velikoj meri imaju i turisti,ostavljajući ogromne količine smeća u prirodi, naročito na mestima koja supredviđena za piknike i druge forme masovnog okupljanja (prilikom organizacijemanifestacija i događaja). Dodatno, problem pojačava i neefikasna reakcija i lošefunkcionisanje komunalnih službi, zaduženih za odnošenje čvrstog otpada, što jei spomenuto prilikom održavanja pripremne radionice za izradu Studije uValjevu.U skladu sa Deklaracijom o ekoturizmu iz Kvebeka, ekoturizam “prihvataprincipe održivog turizma… i sledi principe koji ga razlikuju od šireg konceptaodrživog turizma:- Aktivno doprinosi očuvanju prirodnog i kulturnog nasleđa;- Uključuje lokalne zajednice u planiranje, razvoj i upravljanje turizmom,doprinoseći na taj način njihovom blagostanju;- Omogućava bolji pristup i interpretaciju prirodnog i kulturnog nasleđa udestinaciji svim posetiocima;- Bolje je prilagođen individualnim turistima i manjim grupama turista.”Ekoturizam predstavlja koncept koji ima poseban značaj u kontekstu razvojapodručja Divčibara, jer podrazumeva očuvanje, održivost i biološki diverzitet udestinaciji. Kao razvojni instrument, ekoturizam u velikoj meri može da unaprediimidž i način razumevanja same destinacije, kako kod turista (na tržištu), tako ikod samog lokalnog stanovništva.U praksi, dobro planiran koncept ekoturizma, sa efikasnim upravljanjem, sepokazao kao jedan od najefektivnijih instrumenata za dugoročno očuvanjebiodiverziteta kada se steknu prethodni uslovi (tržišna opravdanost,menadžment kapacitet na prostoru destinacije, kao i jasan i kontrolisan odnosizmeđu koncepta ekoturizma i razvoja i očuvanja).Ekoturizam predstavlja formu održivog turizma, koja sledi jasne principe koji:- osiguravaju prethodno dobro informisanje i ukljčenost svih ključnihsubjekata;- osiguravaju podjednako, efektivno i aktivno učešće svih stejkholdera;- daju mogućnost lokalnoj zajednici da jasno kažu “ne” razvoju turizma – alii da budu jasno informisani, efektivni i aktivni učesnici u procesu razvojaturizma u odnosu na prostor i na ljude, i- promovišu procese kontrole, upravljanja i unapređenja prostora isadržaja od strane lokalnih zajednica.109
- Page 3 and 4:
DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE ........
- Page 5 and 6:
I UVODUVODNE NAPOMENEIzrada Studije
- Page 7 and 8:
odgovarajući balans između dimenz
- Page 9 and 10:
politike na nacionalnom, regionalno
- Page 11 and 12:
- davanje predloga privremenog star
- Page 13 and 14:
Studija opravdanosti za proglašenj
- Page 15 and 16:
3) Održivo korišćenje prirodnih
- Page 17 and 18:
upravljanje njihovim razvojem, pose
- Page 19 and 20:
Brend koji treba da integriše sve
- Page 21 and 22:
finansiranju, stvaranje novih kompa
- Page 23 and 24:
REGIONALNI PROSTORNI PLAN KOLUBARSK
- Page 25 and 26:
PROSTORNI PLANOVI OPŠTINAPored gor
- Page 27 and 28:
Kako se iz samog plana vidi, izvrš
- Page 29 and 30:
o smernice za dalju plansku razradu
- Page 31 and 32:
prostora, postojeće objekte koje j
- Page 33 and 34:
Sadržaji turističkih centara su:
- Page 35 and 36:
Sport i rekreacija: obnova i tehni
- Page 37 and 38:
PLAN GENERALNE REGULACIJE ZA TURIST
- Page 39 and 40:
mogu postavljati na velikim komplek
- Page 41 and 42:
• Planskim usmeravanjem realizaci
- Page 43 and 44:
Zonom su obuhvaćeni kompleksi koji
- Page 45 and 46:
Postojeće i planirano stanovanje,
- Page 47 and 48:
- sportski aerodrom ili heliodrom
- Page 49 and 50:
IVKLJUČNI PREDUSLOVI ZA RAZVOJ TUR
- Page 52 and 53:
Evaluacija prirodnih atrakcija:52
- Page 54 and 55:
RESURSI BITNI ZA FORMIRANJE TURISTI
- Page 56 and 57:
jasno izražena godišnja doba. Sre
- Page 58 and 59: Pored toga što je ovo područje pr
- Page 60 and 61: Jedini Crkveno - kulturni centar za
- Page 62 and 63: PešačkestazeStaze započetnikeDiv
- Page 64 and 65: INFRASTRUKTURASaobraćajna povezano
- Page 66 and 67: Elektroenergetska infrastrukturaSva
- Page 68 and 69: vrhovima potrošnjeoko60 L/s) iz re
- Page 70 and 71: • Gustina naseljenosti stanovniš
- Page 72 and 73: • Starosni profil stanovništva k
- Page 74 and 75: PRIVREDA• Broj registrovanih priv
- Page 76 and 77: Izvor: Opštine u Srbiji 2010, RZSI
- Page 78 and 79: V STANJE TURIZMA NA PODRUČJU TURIS
- Page 80 and 81: TO PožegaT: +381 (0)31 782 155F: +
- Page 82 and 83: Hotel Pepa **• 60 ležaja (1/1,
- Page 84 and 85: - Prema podacima organizacije ”Se
- Page 86 and 87: Rudnik 7,586 121 49,513 135Izvor: I
- Page 88 and 89: - odnos cene i kvaliteta će igrati
- Page 90 and 91: PROMOCIJA I NAČIN PRODAJEKao što
- Page 92 and 93: - posmatrane destinacije predstavlj
- Page 94 and 95: KLJUČNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI D
- Page 96 and 97: Destinacijski marketing96
- Page 98 and 99: Turistički razvoj98
- Page 100 and 101: Pravno - političko okruženje100
- Page 102 and 103: Ekonomsko okruženje102
- Page 104 and 105: UKUPNI REZULTAT I ANALIZA104
- Page 106 and 107: 106
- Page 110 and 111: Koncept ekoturizma bi trebalo da om
- Page 112 and 113: PRIKAZ MOGUĆIH ŠTETNIH UTICAJA NA
- Page 114 and 115: - uspostaviti sistem monitoringa u
- Page 116 and 117: uočljiva i postavljena korišćenj
- Page 118 and 119: Iskustvena zona I - centar za održ
- Page 120 and 121: Marketinška strategija proizvoda P
- Page 122 and 123: Marketinška strategija turističko
- Page 124 and 125: Marketinška strategija turističko
- Page 126 and 127: Marketinška strategija turističko
- Page 128 and 129: Marketinška strategija turističko
- Page 130 and 131: Marketinška strategija turističko
- Page 132 and 133: Marketinška strategija turističko
- Page 134 and 135: Specifikacija proizvoda:Marketinšk
- Page 136 and 137: VIIIPREDLOŽENI MODEL UPRAVLJANJA T
- Page 138 and 139: • Uvidom u nadležnosti, interese
- Page 140 and 141: IX EKONOMSKO - FINANSIJSKA OPRAVDAN
- Page 142 and 143: - stepen otpisanosti 60 60- sadašn
- Page 144 and 145: PROJEKCIJEBROJAGOSTIJUNa bazi iznet
- Page 146 and 147: PRODAJNECENETURISTIČKIHUSLUGASMEŠ
- Page 148 and 149: TROŠKOVIPOSLOVANJAS obzirom da je
- Page 150 and 151: €Elementi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Gra
- Page 152 and 153: Saglasno zakonskim propisima, porez
- Page 154 and 155: poslovanja, u narednom desetogodiš
- Page 156 and 157: POSLOVANJA1. Dobavljači 8 8 8 8 8
- Page 158 and 159:
Obračundinamikepotrebnihulaganjaut
- Page 160 and 161:
NETO NOVČANI PRILIV 667.152 832.45
- Page 162 and 163:
EKONOMSKITOKEkonomskitokjenovčanit
- Page 164 and 165:
NETO SADAŠNJAVREDNOST 740,879 -7,3
- Page 166 and 167:
strukturu. Stanje sadašnje vrednos
- Page 168 and 169:
REZIMEPODATAKA EKONOMSKE ANALIZE€
- Page 170:
X PODACI O VLASNIŠTVU I POPIS KATA