PRIKAZ MOGUĆIH ŠTETNIH UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINUU uvodnim napomenama ove glave je u skraćenom obimu razmatran negativanuticaj koji (neplanski) razvoj turizma može imati po stanje i perspektivuprirodnog okruženja. Međutim, kao zahtev se nameće predstavljanje štetnihuticaja razvoja turizma na životnu sredinunešto detaljnije:- Kao jedan od najvažnijih štetnih uticaja razvoja turizma označena jepredimenzioniranost i neadekvatna osmišljenost turističke ponude, kojauzrokuje suboptimalno korišćenje prostora, kao ultimativno ograničenogresursa, a samim tim se ovakav razvoj negativno reflektuje na stanježivotne sredine;- U vezi sa prethodnim su i interesi razvojnih entiteta za sve većomkomercijalizacijom prostora, pa, u tom smislu, dolazi do sve većedegradacije poljoprivrednih površina, posebo livadskih i šumskihkompleksa;- Pojačan intenzitet saobraćaja u turističkim destinacijama izazivazagađenje bukom i zagađivanje vazduha izduvnim gasovima;- Nekontrolisan promet turista dovodi do promene flore i faune. Branješumskih plodova, seča šuma, šumski požari, zagađenja hidrografskihobjekata, lov i ribolov, buka motora, trase saobraćajnica i ljudskanemarnost uslovili su smanjenje biodiverziteta na mnogim turističkimprostorima;- Sve intenzivniji razvoj turizma uslovljava uvećanu potrošnju čiste vode iuvećanu količinu otpadnih voda. Hemijsko, fizičko i bakteriološkozagađenje hidrosfere može imati katastrofalne posledice po životnusredinu, ali i negativan povratni uticaj na turizam, pa se pitanja održivogupravljanja vodosnabdevanjem i tretmana otpadnih voda nameću kaoključna infrastruktrurna pitanja u upravljanju turističkim prostorom;- Turizam može uticati i na degradaciju pejzaža kroz neadekvatnuarhitekturu, koja prouzrokuje estetsku formu vizuelne zagađenosti. Radise o predimenzioniranim i neprimerenim objektima, kao i velikoj gustiniizgradnje.Posebno mesto u programu zaštite i razvoja turističkog prostora zauzimarešavanje problema skladištenja i odlaganja otpada. Ovaj problem je tretiranprostorno – planskom dokumentacijom, uz uvažavanje zakonskih odredbi.Međutim, neophodno je, u kontekstu razrade rešenja za potrebe Studije112
opravdanosti proglašenja turističkog prostora Divčibare, posebno naglasitiizvore nastanka i vrste otpada u turističkom prostoru:Održivi razvoj destinacije podrazumeva uvođenje sistema za prikupljanje iodnošenje komunalnog i opasnog otpada, a u cilju očuvanja i zaštite turističkogprostora.Prikupljanje, odlaganje i tretman komunalnog otpada, posebno opasnog,predstavlja složen problem. Ova aktivnost u turističkom prostoru može značajnosmanjiti turistički potencijal. U prvoj fazi je potrebno napraviti konsenzus okonosioca poslova upravljanja otpadom, a u drugoj fazi je potrebno uvesti obavezuposebnih mera bezbednosti i zaštite turističkog prostora. Ako se životna sredinane vrednuje na adekvatan način, čistoća samog prostora će biti ugrožena iumanjena. Zakonska regulativa propisuje načine i procedure za tretman otpada,ali je potrebno vršiti nadzor nad sprovođenjem regulative i obezbeditiodgovarajuće resurse za neometano obavljanje ovih aktivnosti.Upravljač turističkim prostorom, nezavisno od toga kom entitetu će bitipovereno upravljanje otpadom, mora da izvrši prethodne radnje u cilju efikasnogobavljanja ovog, za turistički prostor, izuzetno važnog seta poslova. U tomsmislu, neophodno je:- upoznati lokalno stanovništvo i turiste sa zakonskim i podzakonskimaktima koji se odnose na odvojeno prikupljanje otpada (na prijemčivnačin, koji će biti uklopljiv sa željenim imidžom destinacije);- organizovati sistem prikupljanja otpada sa razvrstavanjem na mestunastanka – ova aktivnost može postati održiva u sklopu odgovarajućegbiznis modela koji se može razraditi sa reciklerima i entitetom kome jepovereno upravljanje čvrstim otpadom;113
- Page 3 and 4:
DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE ........
- Page 5 and 6:
I UVODUVODNE NAPOMENEIzrada Studije
- Page 7 and 8:
odgovarajući balans između dimenz
- Page 9 and 10:
politike na nacionalnom, regionalno
- Page 11 and 12:
- davanje predloga privremenog star
- Page 13 and 14:
Studija opravdanosti za proglašenj
- Page 15 and 16:
3) Održivo korišćenje prirodnih
- Page 17 and 18:
upravljanje njihovim razvojem, pose
- Page 19 and 20:
Brend koji treba da integriše sve
- Page 21 and 22:
finansiranju, stvaranje novih kompa
- Page 23 and 24:
REGIONALNI PROSTORNI PLAN KOLUBARSK
- Page 25 and 26:
PROSTORNI PLANOVI OPŠTINAPored gor
- Page 27 and 28:
Kako se iz samog plana vidi, izvrš
- Page 29 and 30:
o smernice za dalju plansku razradu
- Page 31 and 32:
prostora, postojeće objekte koje j
- Page 33 and 34:
Sadržaji turističkih centara su:
- Page 35 and 36:
Sport i rekreacija: obnova i tehni
- Page 37 and 38:
PLAN GENERALNE REGULACIJE ZA TURIST
- Page 39 and 40:
mogu postavljati na velikim komplek
- Page 41 and 42:
• Planskim usmeravanjem realizaci
- Page 43 and 44:
Zonom su obuhvaćeni kompleksi koji
- Page 45 and 46:
Postojeće i planirano stanovanje,
- Page 47 and 48:
- sportski aerodrom ili heliodrom
- Page 49 and 50:
IVKLJUČNI PREDUSLOVI ZA RAZVOJ TUR
- Page 52 and 53:
Evaluacija prirodnih atrakcija:52
- Page 54 and 55:
RESURSI BITNI ZA FORMIRANJE TURISTI
- Page 56 and 57:
jasno izražena godišnja doba. Sre
- Page 58 and 59:
Pored toga što je ovo područje pr
- Page 60 and 61:
Jedini Crkveno - kulturni centar za
- Page 62 and 63: PešačkestazeStaze započetnikeDiv
- Page 64 and 65: INFRASTRUKTURASaobraćajna povezano
- Page 66 and 67: Elektroenergetska infrastrukturaSva
- Page 68 and 69: vrhovima potrošnjeoko60 L/s) iz re
- Page 70 and 71: • Gustina naseljenosti stanovniš
- Page 72 and 73: • Starosni profil stanovništva k
- Page 74 and 75: PRIVREDA• Broj registrovanih priv
- Page 76 and 77: Izvor: Opštine u Srbiji 2010, RZSI
- Page 78 and 79: V STANJE TURIZMA NA PODRUČJU TURIS
- Page 80 and 81: TO PožegaT: +381 (0)31 782 155F: +
- Page 82 and 83: Hotel Pepa **• 60 ležaja (1/1,
- Page 84 and 85: - Prema podacima organizacije ”Se
- Page 86 and 87: Rudnik 7,586 121 49,513 135Izvor: I
- Page 88 and 89: - odnos cene i kvaliteta će igrati
- Page 90 and 91: PROMOCIJA I NAČIN PRODAJEKao što
- Page 92 and 93: - posmatrane destinacije predstavlj
- Page 94 and 95: KLJUČNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI D
- Page 96 and 97: Destinacijski marketing96
- Page 98 and 99: Turistički razvoj98
- Page 100 and 101: Pravno - političko okruženje100
- Page 102 and 103: Ekonomsko okruženje102
- Page 104 and 105: UKUPNI REZULTAT I ANALIZA104
- Page 106 and 107: 106
- Page 108 and 109: VI STANJE I POTREBE ŽIVOTNE SREDIN
- Page 110 and 111: Koncept ekoturizma bi trebalo da om
- Page 114 and 115: - uspostaviti sistem monitoringa u
- Page 116 and 117: uočljiva i postavljena korišćenj
- Page 118 and 119: Iskustvena zona I - centar za održ
- Page 120 and 121: Marketinška strategija proizvoda P
- Page 122 and 123: Marketinška strategija turističko
- Page 124 and 125: Marketinška strategija turističko
- Page 126 and 127: Marketinška strategija turističko
- Page 128 and 129: Marketinška strategija turističko
- Page 130 and 131: Marketinška strategija turističko
- Page 132 and 133: Marketinška strategija turističko
- Page 134 and 135: Specifikacija proizvoda:Marketinšk
- Page 136 and 137: VIIIPREDLOŽENI MODEL UPRAVLJANJA T
- Page 138 and 139: • Uvidom u nadležnosti, interese
- Page 140 and 141: IX EKONOMSKO - FINANSIJSKA OPRAVDAN
- Page 142 and 143: - stepen otpisanosti 60 60- sadašn
- Page 144 and 145: PROJEKCIJEBROJAGOSTIJUNa bazi iznet
- Page 146 and 147: PRODAJNECENETURISTIČKIHUSLUGASMEŠ
- Page 148 and 149: TROŠKOVIPOSLOVANJAS obzirom da je
- Page 150 and 151: €Elementi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Gra
- Page 152 and 153: Saglasno zakonskim propisima, porez
- Page 154 and 155: poslovanja, u narednom desetogodiš
- Page 156 and 157: POSLOVANJA1. Dobavljači 8 8 8 8 8
- Page 158 and 159: Obračundinamikepotrebnihulaganjaut
- Page 160 and 161: NETO NOVČANI PRILIV 667.152 832.45
- Page 162 and 163:
EKONOMSKITOKEkonomskitokjenovčanit
- Page 164 and 165:
NETO SADAŠNJAVREDNOST 740,879 -7,3
- Page 166 and 167:
strukturu. Stanje sadašnje vrednos
- Page 168 and 169:
REZIMEPODATAKA EKONOMSKE ANALIZE€
- Page 170:
X PODACI O VLASNIŠTVU I POPIS KATA