- odnos cene i kvaliteta će igrati sve veću ulogu u izboru destinacije i tipasmeštaja, a kvalitet okruženja će postati ključni faktor atraktivnosti.Od političkih faktora koji će uticati na očekivane promene u oblastimakrookruženja za područje Evrope svakako bi trebalo imati u vidu najnovijadešavanja u pogledu krize javnog duga zemalja članica evrozone, ali i procesproširenja EU, relativnu političku stabilnost u zemljama tranzicije, jačanjeprimene regulatornog okvira, kao i procese liberalizacije, deregulacije iprivatizacije u zemljama regiona.Kada govorimo o ekonomskim faktorima,trebalo bi imati u vidu rizike koje sa sobom nosi rešavanje krize u evrozoni, presvega u mogućnosti nestanka zajedničke evropske valute; takođe, tu su i daljaharmonizacija instrumenata turističke politike i podsticajnih mera za razvojturizma, koncentracija vlasništva i slične tendencije. Društveni faktori ukazujuna starenje stanovništva, jačanje uloge medija, jačanje uloge i uticaja žena, itd.Tehnološki faktori obuhvataju razvoj novih proizvoda, razvoj direktnogmarketinga, razvoj agresivnih promotivnih tehnika uz upotrebu informaciono –komunikacione tehnologije, itd.Može se očekivati da će navedeni faktori uticati na sve veći značaj globalnogmarketing pristupa u oblasti turizma, na stavljanje naglaska na instrumentemarketinga i u poslovnoj i turističkoj politici, na sve veću fragmentacijuturističkog tržišta, ali i na rastuću dostupnost tehnologije svim kategorijamapotrošača. Pomenuti faktori i pojave utiču na sve segmente turističkog tržišta iovaj uticaj se već manifestuje na međunarodna turistička kretanja. U pitanju jedirketan uticaj procesa globalizaije, ali je ove karakteristike tržišta tražnjeneophodno razumeti i uvažiti, jer bez toga je budućnost destinacije osuđena napropast.Razvoj Divčibara kao destinacije mora da bude utemeljen na savemenimtrendovima u turističkoj tražnji, uz puno razumevanje prednosti kojidiferenciraju destinaciju i omogućavaju joj jednistvenu konkurentsku poziciju. Utom smislu, neophodno je definisati kvalitetnu ponudu, koja će na pravi način daiskoristi distinktivne kompetentnosti destinacije, i koja će moći na pravi način daodgovori motivima različitih ciljnih grupa. Spektar turističkog proizvodadestinacije mora da zadovolji različite potrebe pojedinačnih turista, pa se zatomora imati u vidu i različito ponašanje potrošača u pogledu izbora i kupovineproizvoda. Turistički proizvod se kreira na osnovu zahteva tražnje, kako bi seuskladila svaka pojedinačna usluga i infrastruktura sa očekivanjima i ukupnimdoživljajem svakog individualnog turiste. Svaki poslovni subjekt mora da seprilagodi potrebama potrošača kroz kreiranje takvih usluga, koje će na najboljimogući način zadovoljiti potrebe turista, a sa druge strane omogućiti sticanjeprofita. Percepcija isporučene vrednosti od strane turista mora da prevaziđeočekivanja koja su oni imali za uloženi novac.88
Promene u navikama turista dirketna su posledica promena u načinu života.Ubrzani način života u urbanim aglomeracijama kao protivtežu zahteva smirenijiritam i bogatstvo u raspoloživim aktivnostima i doživljajima. Od izuzetnevažnosti je i sigurnost destinacija i stizanja do detinacije.Savremeni turista ima sledeće primarne kriterijume pri izboru putovanja:- preusmeravanje ka bližim i sigurnijim destinacijama;- rast kraćih, češćih i vikend putovanja;- rast interesa za kulturnim sadržajima;- rast interesa za aktivnim odmorom i posebnim sadržajima;- rast zahteva za kvalitetom destinacije i usluge;- “value for money” – vrednost za novac;- ekološka svest – valorizacija turističkog potencijala ekološki očuvanihdestinacija.Kretanje ka individualizovanom životu potrošača jača u celom svetu i postajepravi izazov za turističke destinacije, koje se nadmeću u kreiranju specifičnihponuda. Prilagođavanje ponude doprinosi razvoju, lojalnosti potrošača i stalnomproširenju novih segemnata tražnje na tržištu. U oblikovanju turističkogproizvoda veoma je značajno relno oceniti jačinu motivacije dolaska udestinaciju. Kao motiv dolaska određene populacije izdvajaju se psihičko i fizičkozadovoljstvo, emocionalno i duhovno obogaćenje, zdravlje, kretanje,upoznavanje sa drugim ljudima, upoznavanje sa drugim krajevima, kulturama idestinacijama, hrana, zabava, razonoda, itd.Navedeni trendovi, na sreću, posebno vrednuju ulazak na tržište novih i manjihdestinacija, što je rezultat potrebe savremenih turista da tragaju za novimdestinacijama i novim doživljajima, naročito ukoliko se iskustva nude naprofesionalan i prijemčiv način.Ukoliko se napravi pametan miks turističke ponude, gorenavedeni trendovimogu da budu velika šansa za razvoj turističkog prostora i šireg područjaDivčibara kao turističke destinacije. Ovo se naročito odnosi na aktivne turistezainteresovane za prirodne resurse i one koje su u potrazi za autentičnimiskustvima i očuvanje i unapređenje zdravlja.Posebne šanse Divčibara kao turističke destinacije, imajući u vidu trendoveproizvoda sa najvećim poslovnim potencijalom, treba tražiti u valorizacijiprirodnog okruženja i ekoturizma, zatim, u vezi sa zdravljem, aktivnostimaspecijalnih interesa, ruralnim turizmom i poslovnim i MICE turizmom.89
- Page 3 and 4:
DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE ........
- Page 5 and 6:
I UVODUVODNE NAPOMENEIzrada Studije
- Page 7 and 8:
odgovarajući balans između dimenz
- Page 9 and 10:
politike na nacionalnom, regionalno
- Page 11 and 12:
- davanje predloga privremenog star
- Page 13 and 14:
Studija opravdanosti za proglašenj
- Page 15 and 16:
3) Održivo korišćenje prirodnih
- Page 17 and 18:
upravljanje njihovim razvojem, pose
- Page 19 and 20:
Brend koji treba da integriše sve
- Page 21 and 22:
finansiranju, stvaranje novih kompa
- Page 23 and 24:
REGIONALNI PROSTORNI PLAN KOLUBARSK
- Page 25 and 26:
PROSTORNI PLANOVI OPŠTINAPored gor
- Page 27 and 28:
Kako se iz samog plana vidi, izvrš
- Page 29 and 30:
o smernice za dalju plansku razradu
- Page 31 and 32:
prostora, postojeće objekte koje j
- Page 33 and 34:
Sadržaji turističkih centara su:
- Page 35 and 36:
Sport i rekreacija: obnova i tehni
- Page 37 and 38: PLAN GENERALNE REGULACIJE ZA TURIST
- Page 39 and 40: mogu postavljati na velikim komplek
- Page 41 and 42: • Planskim usmeravanjem realizaci
- Page 43 and 44: Zonom su obuhvaćeni kompleksi koji
- Page 45 and 46: Postojeće i planirano stanovanje,
- Page 47 and 48: - sportski aerodrom ili heliodrom
- Page 49 and 50: IVKLJUČNI PREDUSLOVI ZA RAZVOJ TUR
- Page 52 and 53: Evaluacija prirodnih atrakcija:52
- Page 54 and 55: RESURSI BITNI ZA FORMIRANJE TURISTI
- Page 56 and 57: jasno izražena godišnja doba. Sre
- Page 58 and 59: Pored toga što je ovo područje pr
- Page 60 and 61: Jedini Crkveno - kulturni centar za
- Page 62 and 63: PešačkestazeStaze započetnikeDiv
- Page 64 and 65: INFRASTRUKTURASaobraćajna povezano
- Page 66 and 67: Elektroenergetska infrastrukturaSva
- Page 68 and 69: vrhovima potrošnjeoko60 L/s) iz re
- Page 70 and 71: • Gustina naseljenosti stanovniš
- Page 72 and 73: • Starosni profil stanovništva k
- Page 74 and 75: PRIVREDA• Broj registrovanih priv
- Page 76 and 77: Izvor: Opštine u Srbiji 2010, RZSI
- Page 78 and 79: V STANJE TURIZMA NA PODRUČJU TURIS
- Page 80 and 81: TO PožegaT: +381 (0)31 782 155F: +
- Page 82 and 83: Hotel Pepa **• 60 ležaja (1/1,
- Page 84 and 85: - Prema podacima organizacije ”Se
- Page 86 and 87: Rudnik 7,586 121 49,513 135Izvor: I
- Page 90 and 91: PROMOCIJA I NAČIN PRODAJEKao što
- Page 92 and 93: - posmatrane destinacije predstavlj
- Page 94 and 95: KLJUČNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI D
- Page 96 and 97: Destinacijski marketing96
- Page 98 and 99: Turistički razvoj98
- Page 100 and 101: Pravno - političko okruženje100
- Page 102 and 103: Ekonomsko okruženje102
- Page 104 and 105: UKUPNI REZULTAT I ANALIZA104
- Page 106 and 107: 106
- Page 108 and 109: VI STANJE I POTREBE ŽIVOTNE SREDIN
- Page 110 and 111: Koncept ekoturizma bi trebalo da om
- Page 112 and 113: PRIKAZ MOGUĆIH ŠTETNIH UTICAJA NA
- Page 114 and 115: - uspostaviti sistem monitoringa u
- Page 116 and 117: uočljiva i postavljena korišćenj
- Page 118 and 119: Iskustvena zona I - centar za održ
- Page 120 and 121: Marketinška strategija proizvoda P
- Page 122 and 123: Marketinška strategija turističko
- Page 124 and 125: Marketinška strategija turističko
- Page 126 and 127: Marketinška strategija turističko
- Page 128 and 129: Marketinška strategija turističko
- Page 130 and 131: Marketinška strategija turističko
- Page 132 and 133: Marketinška strategija turističko
- Page 134 and 135: Specifikacija proizvoda:Marketinšk
- Page 136 and 137: VIIIPREDLOŽENI MODEL UPRAVLJANJA T
- Page 138 and 139:
• Uvidom u nadležnosti, interese
- Page 140 and 141:
IX EKONOMSKO - FINANSIJSKA OPRAVDAN
- Page 142 and 143:
- stepen otpisanosti 60 60- sadašn
- Page 144 and 145:
PROJEKCIJEBROJAGOSTIJUNa bazi iznet
- Page 146 and 147:
PRODAJNECENETURISTIČKIHUSLUGASMEŠ
- Page 148 and 149:
TROŠKOVIPOSLOVANJAS obzirom da je
- Page 150 and 151:
€Elementi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Gra
- Page 152 and 153:
Saglasno zakonskim propisima, porez
- Page 154 and 155:
poslovanja, u narednom desetogodiš
- Page 156 and 157:
POSLOVANJA1. Dobavljači 8 8 8 8 8
- Page 158 and 159:
Obračundinamikepotrebnihulaganjaut
- Page 160 and 161:
NETO NOVČANI PRILIV 667.152 832.45
- Page 162 and 163:
EKONOMSKITOKEkonomskitokjenovčanit
- Page 164 and 165:
NETO SADAŠNJAVREDNOST 740,879 -7,3
- Page 166 and 167:
strukturu. Stanje sadašnje vrednos
- Page 168 and 169:
REZIMEPODATAKA EKONOMSKE ANALIZE€
- Page 170:
X PODACI O VLASNIŠTVU I POPIS KATA