Planska rešenja - Turizam: pristup razvoju turizma na području opštine Kosjerićzasniva se na stvaranju uslova za obrazovanje i odgovarajuću prezentacijucelovitog turističkog proizvoda aktiviranjem svih prirodnih, stvorenih i ljudskihpotencijala, a uz poštovanje principa održivog turizma.Prostorno funkcionalna struktura razvoja turizma - zasniva se na određivanjuturističkih regija, turističkih zona, mesta i prostora (prema Zakonu o turizmu),poziciji smeštajnih kapaciteta i vikend-naselja, kao i punktova i zona od značajaza turizam.Turistička regija - na području opštine Kosjerić nalaze se delovi Turističke regijeValjevske Planine. Za njen najznačajniji deo u okviru MZ Ražana, postojiTuristički projekat Divčibare- Donja Ražana.Turističke zone - kao manje celine u okviru područja Opštine i turističke regijeizdvajaju se turističke zone kao podceline nižeg reda u okviru turističke regije ilikao samostalne celine.Primarna turistička zona T2 - Južno podnožje Valjevskih planina - objedinjujeprostorne celine Opštine, planirane za intenzivni turistički razvoj na Valjevskimplaninama, ovi prostori zauzimaju severoistočni deo Opštine. U ovoj zoni nalazise nekoliko sela opštine Kosjerić: Mionica, Skakavci, Rosići, Mrčići, Stojići. Značajove zone je u njenoj bliskoj povezanosti sa lokalitetom Divčibare na Maljenu, kojise nalazi neposredno do severoistočne granice Opštine. Turistička organizacijaveliki deo svojih aktivnosti usmerava na ovo područje, pa je sa tim u vezipodstaknuta izrada projekata poput "Turistički projekat Divčibare - DonjaRažana" i "Kosjerić/Tara - ruralni razvoj i Divčibare".Turistička mesta - se razvijaju prema rangu određenom stepenom turističkeprivlačnosti i nivoom turističke opremljenosti. Planiraju se i razvijaju u pravcuafirmisanja njihove posebnosti i prepoznatljivosti. Na području opštine Kosjerićizdvajaju se turistička mesta - centri (detaljnije određeni u okviru turističkihzona) i punktovi.Na području opštine Kosjerić moguć je budući razvoj novih turističkih mesta(tercijarni i kvartarni rang) u naseljima koja poseduju određeni stepen turističkeprivlačnosti.Pravila građenja i uređenja prostoraIzgrađeni prostori za turizam obuhvataju zatvorene građevine i otvorene,građevinski uređene i opremljene prostore u građevinskom području. Oni sučesto povezani sa prostorima za rekreaciju i sport i celokupno gledano činepovezan i zaokružen sklop - turističke centre.32
Sadržaji turističkih centara su: hoteli, moteli, pansioni, odmarališta (dečja iradnička), apartmani, prostori za smeštaj uz seoska domaćinstva (seoskiturizam), mesta za kampovanje, smeštaj na vodi (splavovi-kućice, sojenice), ...Kulturno-zabavni sadržaji turističkih centara su: bioskop, višenamenska sala,pozornica na otvorenom, omladinski centar, kulturni centar, noćni klubovi,botaničke bašte, festivali, izložbe, zoo vrt-park divljači, zabavni park, privremenitematski mini-kamp, pozornica na otvorenom za edukativne i kulturno-zabavneprograme, obrazovni centar itd.Sportsko-rekreativni sadržaji turističkih centara su: igrališta - livade(badminton, frizbi, fudbal na travi), izgrađeni sportski tereni (košarka, odbojka,mali fudbal, tenis, otvoreni i zatvoreni prostor), bazeni (zatvoreni i mali otvoreniza planine), fitnes, sauna, višenamenske sportske sale itd.Ugostiteljski sadržaji turističkih centara su: restorani, kafei, „drive-in“ restorani,ekspres restorani, kafane, bifei, poslastičarnice, brza hrana (roštiljnice, pekare)itd.Programski elementi za planiranje turističkih centara i njihovih namenaIndeks iskorišćenosti zemljišta: bungalovi - 20, etno-eko zone - 25, zone kuća zaodmor – vikend zone - 20, apartmani - 25, seoske zone - 30, zone porodičnegradnje i stacionari - 30, centralne poslovno-komercijalne zone - 40, turističkezone – hoteli - 50.Pregled kapaciteta osnovnih i pratećih turističkih sadržaja: rekreacija i kultura -0,2-0,3 m2/ležaju, sportsko-rekreativni sadržaji u zatvorenom prostoru - 0,4-0,5m2/ležaju, trgovina - 0,6-0,7 m2/ležaju, centralne funkcije i usluge - 0,3m2/ležaju, uprava i tehnika - 0,3 m2/ležaju i sportsko-rekreativni sadržaji uotvorenom prostoru unutar naselja - 5-8 m2/ležaju.Gustine korišćenja prostora po aktivnostima: izletišta - 60-300 korisnika / hadnevno, igrališta-livade - 100-200 korisnika / ha dnevno, sportske, timske igre -100-200 korisnika / ha dnevno, šetnja - 10 osoba / km putanje, dnevno 20 osoba/ km putanje, vožnja bicikla 10-20 osoba / km putanje, dnevno 20-50 osoba / kmputanje i jahanje 6 -20 osoba / km putanje, dnevno 25-80 osoba / km putanje.Uslovi za uređenje turističkih i rekreativno-sportskih zonaNajveći dozvoljeni urbanistički parametri po zonama izgradnje su u pojednimturističkim centrima:• Turističke zone – bungalovi: preporučene površine građevinskih parcelasu više od 200 m2, najveći dozvoljeni stepen zauzetosti je 40%, a najvećidozvoljeni indeks izgrađenosti je 1,5, obavezno obezbeđenja potrebnihparking mesta na parceli je po normativu 1 parking mesto/100 m2 neto33
- Page 3 and 4: DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE ........
- Page 5 and 6: I UVODUVODNE NAPOMENEIzrada Studije
- Page 7 and 8: odgovarajući balans između dimenz
- Page 9 and 10: politike na nacionalnom, regionalno
- Page 11 and 12: - davanje predloga privremenog star
- Page 13 and 14: Studija opravdanosti za proglašenj
- Page 15 and 16: 3) Održivo korišćenje prirodnih
- Page 17 and 18: upravljanje njihovim razvojem, pose
- Page 19 and 20: Brend koji treba da integriše sve
- Page 21 and 22: finansiranju, stvaranje novih kompa
- Page 23 and 24: REGIONALNI PROSTORNI PLAN KOLUBARSK
- Page 25 and 26: PROSTORNI PLANOVI OPŠTINAPored gor
- Page 27 and 28: Kako se iz samog plana vidi, izvrš
- Page 29 and 30: o smernice za dalju plansku razradu
- Page 31: prostora, postojeće objekte koje j
- Page 35 and 36: Sport i rekreacija: obnova i tehni
- Page 37 and 38: PLAN GENERALNE REGULACIJE ZA TURIST
- Page 39 and 40: mogu postavljati na velikim komplek
- Page 41 and 42: • Planskim usmeravanjem realizaci
- Page 43 and 44: Zonom su obuhvaćeni kompleksi koji
- Page 45 and 46: Postojeće i planirano stanovanje,
- Page 47 and 48: - sportski aerodrom ili heliodrom
- Page 49 and 50: IVKLJUČNI PREDUSLOVI ZA RAZVOJ TUR
- Page 52 and 53: Evaluacija prirodnih atrakcija:52
- Page 54 and 55: RESURSI BITNI ZA FORMIRANJE TURISTI
- Page 56 and 57: jasno izražena godišnja doba. Sre
- Page 58 and 59: Pored toga što je ovo područje pr
- Page 60 and 61: Jedini Crkveno - kulturni centar za
- Page 62 and 63: PešačkestazeStaze započetnikeDiv
- Page 64 and 65: INFRASTRUKTURASaobraćajna povezano
- Page 66 and 67: Elektroenergetska infrastrukturaSva
- Page 68 and 69: vrhovima potrošnjeoko60 L/s) iz re
- Page 70 and 71: • Gustina naseljenosti stanovniš
- Page 72 and 73: • Starosni profil stanovništva k
- Page 74 and 75: PRIVREDA• Broj registrovanih priv
- Page 76 and 77: Izvor: Opštine u Srbiji 2010, RZSI
- Page 78 and 79: V STANJE TURIZMA NA PODRUČJU TURIS
- Page 80 and 81: TO PožegaT: +381 (0)31 782 155F: +
- Page 82 and 83:
Hotel Pepa **• 60 ležaja (1/1,
- Page 84 and 85:
- Prema podacima organizacije ”Se
- Page 86 and 87:
Rudnik 7,586 121 49,513 135Izvor: I
- Page 88 and 89:
- odnos cene i kvaliteta će igrati
- Page 90 and 91:
PROMOCIJA I NAČIN PRODAJEKao što
- Page 92 and 93:
- posmatrane destinacije predstavlj
- Page 94 and 95:
KLJUČNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI D
- Page 96 and 97:
Destinacijski marketing96
- Page 98 and 99:
Turistički razvoj98
- Page 100 and 101:
Pravno - političko okruženje100
- Page 102 and 103:
Ekonomsko okruženje102
- Page 104 and 105:
UKUPNI REZULTAT I ANALIZA104
- Page 106 and 107:
106
- Page 108 and 109:
VI STANJE I POTREBE ŽIVOTNE SREDIN
- Page 110 and 111:
Koncept ekoturizma bi trebalo da om
- Page 112 and 113:
PRIKAZ MOGUĆIH ŠTETNIH UTICAJA NA
- Page 114 and 115:
- uspostaviti sistem monitoringa u
- Page 116 and 117:
uočljiva i postavljena korišćenj
- Page 118 and 119:
Iskustvena zona I - centar za održ
- Page 120 and 121:
Marketinška strategija proizvoda P
- Page 122 and 123:
Marketinška strategija turističko
- Page 124 and 125:
Marketinška strategija turističko
- Page 126 and 127:
Marketinška strategija turističko
- Page 128 and 129:
Marketinška strategija turističko
- Page 130 and 131:
Marketinška strategija turističko
- Page 132 and 133:
Marketinška strategija turističko
- Page 134 and 135:
Specifikacija proizvoda:Marketinšk
- Page 136 and 137:
VIIIPREDLOŽENI MODEL UPRAVLJANJA T
- Page 138 and 139:
• Uvidom u nadležnosti, interese
- Page 140 and 141:
IX EKONOMSKO - FINANSIJSKA OPRAVDAN
- Page 142 and 143:
- stepen otpisanosti 60 60- sadašn
- Page 144 and 145:
PROJEKCIJEBROJAGOSTIJUNa bazi iznet
- Page 146 and 147:
PRODAJNECENETURISTIČKIHUSLUGASMEŠ
- Page 148 and 149:
TROŠKOVIPOSLOVANJAS obzirom da je
- Page 150 and 151:
€Elementi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Gra
- Page 152 and 153:
Saglasno zakonskim propisima, porez
- Page 154 and 155:
poslovanja, u narednom desetogodiš
- Page 156 and 157:
POSLOVANJA1. Dobavljači 8 8 8 8 8
- Page 158 and 159:
Obračundinamikepotrebnihulaganjaut
- Page 160 and 161:
NETO NOVČANI PRILIV 667.152 832.45
- Page 162 and 163:
EKONOMSKITOKEkonomskitokjenovčanit
- Page 164 and 165:
NETO SADAŠNJAVREDNOST 740,879 -7,3
- Page 166 and 167:
strukturu. Stanje sadašnje vrednos
- Page 168 and 169:
REZIMEPODATAKA EKONOMSKE ANALIZE€
- Page 170:
X PODACI O VLASNIŠTVU I POPIS KATA