Jedini Crkveno – kulturni centar za verski turizam u Srbiji izgrađen je naDivčibarama uz crkvu Sv. Pantelejmona. Uz čuvene manastire Lelić, Ćelije iPustinju, valjevski kraj je znamenit i po prvom i jedinom u Srbiji, Crkveno –kulturnom centru na Divčibarama.U periodu od 1996. do 2001. godine, izgrađen je hram Svetog Pantelejmona, štoje obeležilo prvu fazu izgradnje Crkveno – kulturnog centra. U drugoj fazi,izgrađen je konak od 1.500 kvadratnih metara za 50 osoba i salom kapaciteta200 učesnika, sa modernom kuhinjom. U okviru centra funkciniše i info – centar ikancelarija za verski turizam, kao i prodavnica u kojoj je moguće kupiti velikibroj ikona, manastirskih vina, kandila, sveća, meda iz manastira Tvrdoš, itd.Divčibare su prva planinska banja u kojoj je izgrađen pravoslavni hram.Događaji i manifestacijeManifestacije na području Divčibara mogu da budu značajan potencijal za razvojkomplementarne turističke ponude, a u kombinaciji sa ruralnim turizmom mogupreuzeti i ulogu osnovnog dolaska turista u pojedina sela, odnosno mogupredstavljati i komplementarni motiv za upotpunjenje turističke ponude sela.Tradicionalno, svake godine se održavaju različite manifestacije. Većinamanifestacija uključuje prezentovanje umetnosti, kulinarstva, muzike, folklora istila života ovog kraja. Privlače značajan broj turista iz šire gravitacione zone i izcele Srbije, sa tendencijom omasovljavanja.Posećenost ovakvih turističkih događaja zavisi od vrste događaja, rangaučesnika, vremena i mesta održavanja, slikovitosti ambijenta, organizovanosti iblagovremenog obaveštavanja posetilaca, organizovanosti prevoza i ponudismeštaja.“Beli narcis” je manifestacija koja se održava na Divčibarama svake godine umaju, kada je period cvetanja narcisa, najlepšeg cveta livada na Maljenu. Tokomtri dana, posetioci mogu da prate bogat kulturno – istorijski program, a nazavršnoj priredbi da prisustvuju izboru lepotice “Beli narcis”.Dečiji festival sporta i rekreacija na Divčibarama se održava svake godine ufebruaru. Program festivala je prilagođen dečijem uzrastu, a deca se takmiče usankanju, skijanju, igrama na snegu, orijentacionom kretanju, pravljenju figuraod snega, kreiranju zabavnog programa, itd.“Dani gljiva” je manifestacija koja se održava svake godine početkom oktobra(prvog vikenda u oktobru) u organizaciji Gljivarskog društva iz Valjeva. U okviru60
ovog događaja organizuju se predavanja o gljivama, kao i prikazivanje idegustacija različitih vrsta jestivih gljiva.“Dani seoskog turizma” su manifestacija koja se odžava u kosjerićkom seluSkakavci, na kojoj se predstavlja turistička ponuda u ruralnom turizmu.“Čobanski dani” je turističko – kulturna manifestacija koja se održava u opštiniKosjerić sa tradicijom od 30 godina, a ima za cilj očuvanje kulturne baštine ipromociju seoskog turizma, koji je posebno razvijen na području Maljena, ispodDivčibara.TURISTIČKA INFRASTRUKTURAU skladu sa Zakonom o turizmu RS Turističku infrastrukturu čine objekti zainformisanje, predah, snabdevanje, rekreaciju, edukaciju i zabavu turista, i to:skijališta, kupališta i plaže, tematski i zabavni parkovi, turistički informativnicentri, centri za prihvat turista i posetilaca, odmorišta pored puteva, objektinautičkog turizma, tereni za golf, tenis tereni, otvoreni i zatvoreni objektisportske rekreacije, male veštačke akumulacije sa kupalištem, bazeni za kupanje,velnes objekti, zabavno rekreativne staze i putevi (trim staze, staze zdravlja,vidikovci, panoramski putevi, biciklističke staze, pešačke staze, staze za motornesanke i slično), uređene obale reka i jezera, objekti za posmatranje prirodnihretkosti, objekti za predah i kraće zadržavanje turista, objekti za avanturističkeaktivnosti i drugo (Zakon o turizmu, 2009.)Pregled turističke infrastrukture na turističkom prostoru Divčibare dat je usledećoj tabeli:Turističkiinfo centriDivčibare TIC Divčibare, nalazi se u centru naselja.Kontakt: 014 227 252Ski staze Crni Vrh Nalazi se u neposrednoj blizini odmarališta „Crnivrh“. Proteže se na severnim obroncima Crnog vrhau dužini od oko 600m. Visinska razlika između vrhai podnožja staze iznosi oko 100m. Na stazi postoji skilift vučnica ( vučna sajla sa tanjirom koji se stavljaizmeđu nogu). Kapacitet lifta je 700 skijaša na sat.Nagib staze odgovara srednjem kvalitetu skijaša.Staza je osvetljena I postoji mogućnost noćnogskijanja..Nova staza Nalazi na severnoj strani Crnog vrha, pripada61
- Page 3 and 4:
DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE ........
- Page 5 and 6:
I UVODUVODNE NAPOMENEIzrada Studije
- Page 7 and 8:
odgovarajući balans između dimenz
- Page 9 and 10: politike na nacionalnom, regionalno
- Page 11 and 12: - davanje predloga privremenog star
- Page 13 and 14: Studija opravdanosti za proglašenj
- Page 15 and 16: 3) Održivo korišćenje prirodnih
- Page 17 and 18: upravljanje njihovim razvojem, pose
- Page 19 and 20: Brend koji treba da integriše sve
- Page 21 and 22: finansiranju, stvaranje novih kompa
- Page 23 and 24: REGIONALNI PROSTORNI PLAN KOLUBARSK
- Page 25 and 26: PROSTORNI PLANOVI OPŠTINAPored gor
- Page 27 and 28: Kako se iz samog plana vidi, izvrš
- Page 29 and 30: o smernice za dalju plansku razradu
- Page 31 and 32: prostora, postojeće objekte koje j
- Page 33 and 34: Sadržaji turističkih centara su:
- Page 35 and 36: Sport i rekreacija: obnova i tehni
- Page 37 and 38: PLAN GENERALNE REGULACIJE ZA TURIST
- Page 39 and 40: mogu postavljati na velikim komplek
- Page 41 and 42: • Planskim usmeravanjem realizaci
- Page 43 and 44: Zonom su obuhvaćeni kompleksi koji
- Page 45 and 46: Postojeće i planirano stanovanje,
- Page 47 and 48: - sportski aerodrom ili heliodrom
- Page 49 and 50: IVKLJUČNI PREDUSLOVI ZA RAZVOJ TUR
- Page 52 and 53: Evaluacija prirodnih atrakcija:52
- Page 54 and 55: RESURSI BITNI ZA FORMIRANJE TURISTI
- Page 56 and 57: jasno izražena godišnja doba. Sre
- Page 58 and 59: Pored toga što je ovo područje pr
- Page 62 and 63: PešačkestazeStaze započetnikeDiv
- Page 64 and 65: INFRASTRUKTURASaobraćajna povezano
- Page 66 and 67: Elektroenergetska infrastrukturaSva
- Page 68 and 69: vrhovima potrošnjeoko60 L/s) iz re
- Page 70 and 71: • Gustina naseljenosti stanovniš
- Page 72 and 73: • Starosni profil stanovništva k
- Page 74 and 75: PRIVREDA• Broj registrovanih priv
- Page 76 and 77: Izvor: Opštine u Srbiji 2010, RZSI
- Page 78 and 79: V STANJE TURIZMA NA PODRUČJU TURIS
- Page 80 and 81: TO PožegaT: +381 (0)31 782 155F: +
- Page 82 and 83: Hotel Pepa **• 60 ležaja (1/1,
- Page 84 and 85: - Prema podacima organizacije ”Se
- Page 86 and 87: Rudnik 7,586 121 49,513 135Izvor: I
- Page 88 and 89: - odnos cene i kvaliteta će igrati
- Page 90 and 91: PROMOCIJA I NAČIN PRODAJEKao što
- Page 92 and 93: - posmatrane destinacije predstavlj
- Page 94 and 95: KLJUČNE INTERNE SNAGE I SLABOSTI D
- Page 96 and 97: Destinacijski marketing96
- Page 98 and 99: Turistički razvoj98
- Page 100 and 101: Pravno - političko okruženje100
- Page 102 and 103: Ekonomsko okruženje102
- Page 104 and 105: UKUPNI REZULTAT I ANALIZA104
- Page 106 and 107: 106
- Page 108 and 109: VI STANJE I POTREBE ŽIVOTNE SREDIN
- Page 110 and 111:
Koncept ekoturizma bi trebalo da om
- Page 112 and 113:
PRIKAZ MOGUĆIH ŠTETNIH UTICAJA NA
- Page 114 and 115:
- uspostaviti sistem monitoringa u
- Page 116 and 117:
uočljiva i postavljena korišćenj
- Page 118 and 119:
Iskustvena zona I - centar za održ
- Page 120 and 121:
Marketinška strategija proizvoda P
- Page 122 and 123:
Marketinška strategija turističko
- Page 124 and 125:
Marketinška strategija turističko
- Page 126 and 127:
Marketinška strategija turističko
- Page 128 and 129:
Marketinška strategija turističko
- Page 130 and 131:
Marketinška strategija turističko
- Page 132 and 133:
Marketinška strategija turističko
- Page 134 and 135:
Specifikacija proizvoda:Marketinšk
- Page 136 and 137:
VIIIPREDLOŽENI MODEL UPRAVLJANJA T
- Page 138 and 139:
• Uvidom u nadležnosti, interese
- Page 140 and 141:
IX EKONOMSKO - FINANSIJSKA OPRAVDAN
- Page 142 and 143:
- stepen otpisanosti 60 60- sadašn
- Page 144 and 145:
PROJEKCIJEBROJAGOSTIJUNa bazi iznet
- Page 146 and 147:
PRODAJNECENETURISTIČKIHUSLUGASMEŠ
- Page 148 and 149:
TROŠKOVIPOSLOVANJAS obzirom da je
- Page 150 and 151:
€Elementi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Gra
- Page 152 and 153:
Saglasno zakonskim propisima, porez
- Page 154 and 155:
poslovanja, u narednom desetogodiš
- Page 156 and 157:
POSLOVANJA1. Dobavljači 8 8 8 8 8
- Page 158 and 159:
Obračundinamikepotrebnihulaganjaut
- Page 160 and 161:
NETO NOVČANI PRILIV 667.152 832.45
- Page 162 and 163:
EKONOMSKITOKEkonomskitokjenovčanit
- Page 164 and 165:
NETO SADAŠNJAVREDNOST 740,879 -7,3
- Page 166 and 167:
strukturu. Stanje sadašnje vrednos
- Page 168 and 169:
REZIMEPODATAKA EKONOMSKE ANALIZE€
- Page 170:
X PODACI O VLASNIŠTVU I POPIS KATA