43_Forbes.pdf

FORBES
LJUDI I KOMPANIJE — OBITELJ GLIGORA
POJAČANJE IZ MANCHESTERA: Simon
Kerr se u sirani Gligora zaposlio na pakiranju,
kako bi bio u Kolanu s bebom dok je supruga
završavala studij. Sada vodi marketing
‘TO MORAŠ VOLJETI’: Nije riječ o
visokoprofitabilnoj proizvodnji. Veliki dio posla
obavlja se snagom mišića, a samo najotporniji
mogu se izboriti s burom, kaže Ivan Gligora
ŠIME GLIGORA: Sin osnivača sirane,
diplomirani agronom i izvršni direktor
obiteljske tvrtke želi udvostručiti izvoz jer na
stranom tržištu nema kašnjenja s plaćanjem
bura nanijela morsku sol u obliku slane
prašine. Ovce spavaju pod vedrim nebom.
Svakih pet dana treba ih prebaciti
na novu lokaciju gdje će obrstiti travu
i grmlje.
U obitelji Gligora iz Kolana sir se
pravi već četiri generacije, a od 1995.
vlasnici su sirane čiji je sir najnagrađivaniji
i najtraženiji na tržištu. Riječ je
ujedno o najskupljem hrvatskom siru.
U maloprodaji kilogram košta oko 260
kuna, a na inozemnim tržištima postiže
i dvadesetak posto višu cijenu po kojoj
je u prestižnim prodavaonicama sireva
u Velikoj Britaniji i SAD-u uz bok najcjenjenijim
svjetskim ovčjim sirevima.
Međunarodni institut za okuse i kvalitetu,
ITQI iz Bruxellesa, tri im je godine
zaredom, 2010., 2011. i 2012., dodijelio
najvišu ocjenu, tri zvjezdice.
U Kolanu su se kuće stisnule između
suhozida koji premrežuju pašnjake poput
čipke. Dovoljno je daleko od mora
da turizam ne naruši starinski ugođaj,
iako je Novalja udaljena samo par kilometara,
a do nje je i još jedna paška znamenitost
- plaža Zrče koja je posljednjih
godina postala vodeći hrvatski brend
kad je u pitanju razuzdana zabava.
Kolan će se prije naći na putu ljubiteljima
gastronomskih užitaka. U sirani
Gligora turistima će rado pokazati kako
se izrađuje i gdje dozrijeva sir, a potom
ih pozvati na degustaciju. Uz ovčje, u
ponudi su kravlji i kozji sirevi uz koje se
servira dalmatinski pršut, slani inćuni
te crno i bijelo vino. Sve se to može u
Kolanu i kupiti, a Gligora ima i prodavaonice
u Zadru, Rijeci i Splitu.
Ivan Gligora, vlasnik i direktor te
druge po veličini paške sirane, ponosno
pokazuje brojna priznanja koja su
njegovi sirevi dobili na sajmovima. Tu
je i posebna dozvola Europske unije za
izvoz sira u zemlje članice. Iz sirane je
prošle godine izašlo oko 450 tona sira,
od čega 70 tona paškog ovčjeg sira. Svake
godine količina raste za 15 posto.
“Na Pagu”, kaže Gligora, “od stočarstva
mogu živjeti samo najotporniji i
najuporniji, koji su se u stanju izboriti
s burom, ali i nimalo lakim poslovima
koje jednostavno treba voljeti.” Trud se,
kažu nam, na kraju ipak isplati.
Cijeli svoj radni vijek Gligora se bavi
sirom. Rođen je u Kolanu, a roditelji
su mu se bavili poljoprivredom i nisu
mu mogli priuštiti školovanje. Uspijeva
dobiti stipendiju uz pomoć koje u Kranju
završava mljekarsku školu. Vraća
se na otok gdje dobiva posao u Paškoj
sirani, tada u sastavu Zagrebačke mljekare.
Potom kao tehnolog 20 godina
radi u Zadarskoj mljekari i napreduje
do mjesta šefa proizvodnje. Početkom
90-ih vraća se na Pag i ponovno zapošljava
u Paškoj sirani, a 1995. osniva u
Kolanu svoju siranu. Sjeća se kako je za
pokretanje proizvodnje sredinom 90-ih
U PODIZANJE MODERNE SIRANE GLIGORE SU
2010. ULOŽILI 3,5 MILIJUNA EURA. OD TOGA JE
OKO MILIJUN BESPOVRATNO DALA EU
od HBOR-a dobio 80.000 njemačkih
maraka kredita uz kamatnu stopu od
vrtoglavih 18 posto.
Danas ponosno ističe da su mu se svi
snovi ispunili. Prvi je proizvođač sira na
otoku čiji sirevi nose etiketu Izvorno
hrvatsko. Uz pomoć novca iz EU fondova
obitelj Gligora 2010. podiže u Kolanu
siranu u kojoj se koristi najsuvremenija
oprema. Uložili su 3,5 milijuna eura
od čega im je oko milijun bespovratno
dala EU bez čije se pomoći, kažu, ne bi
ni upustili u toliku investiciju. Uz oca,
posao vodi i sin Šime Gligora, izvršni
36
FORBES
SVIBANJ, 2012