posljednjih istraživanja o problemu tijela i duha, imunitet je neka vrsta "drugogmozga". mreža specijaliziranih stanica što tijelu daje elastični identitet. Ovaj somatskiidentitet što ustanovljuje posebne veze s mrežom živaca postao je danas najvažnijičinitelj zdravlja ljudskog bića. Bolne emocije, poput stresa, mogu ugroziti zdravlje i tijelo.Ako je naš mozak sposoban upravljati odredenim emocijama, koji će to činitelj močiuskladiti sve ostale, a osobito nervni sustav? Budizam nam pruža iznimnu otvorenostna tom području, jer njegov je cilj pretvaranje opažanja i iskustva, kao i sinkroniziranjeduha i tijela pomoću "medittranja pažnje". Ovaj stalni a nevidljivi sadržaj nešto jenevjerojatno, čime postižemo neka čuda u našem životu. a zašlo ne i u <strong>umjetnosti</strong>? Natoj bih osnovi, daleko od religijske ili nostalgične svijesti, htio "iskorištavati" svojaosobna iskustva, prenoseći ih II razmišljanje o <strong>umjetnosti</strong>. Takvim pristupom ne možese na isti naćin pristupiti povijesti ili povijesti <strong>umjetnosti</strong>. Umjetnost nije tek pitanjekoncepta, nego također i iskustvo života. Mašta nije tvornica, nego laboratorij. Kadavlastito tijelo postane neka vrsta laboratorija, izvor mašte i eksperimentiranja, tada seproces života pretvara u umjetnost.J.S.Inkarnacija apstraktnih ideja nasuprot fisičeoj i Vizualnoj konkretizaciji na podrućju<strong>umjetnosti</strong> vrlo je suptilan pothvat. Budući da većina umjetnika radi na vizualiziranjusvojih koncepata ili eonceptuatiziranju svojih iskustava, zanima me kakav je vaš specifičanpostupak spram toga? Kakav je odnos između onoga što nazivate osobnimiskustvom i likovnih sredstava na koja se pozivate koristeći materijale iz svakodnevice?c.z. U knjizi "rransexpenences" koju je objavio CCA U Kitakyushu, objavto sam vrlodugi razgovor sa starim prijateljem iz šangaja u kojem inzistiram na konceptu što samga iznaša u toj prilici. Želio sam istaknuti važnost višestrukih iskustava te da konceptviše nije dominantan u <strong>umjetnosti</strong>. Na iskustvima pokreta u prostoru-vremenu. Već tridesetljeća polazište umjetnika je koncept. kojeg prenose i razvijaju na različltim mjestimaII koja su pozivani na izložbe. Dok putujem i dok me uzbuđuju razne situacije, utim prijelaznim prostorima zanima me hraniti se novim idejama i konceptima. To je"strategija vode" Voda teče posvuda i nigdje: ona nema vlastiti oblik. Oblikuje seprema prilikama. Podatna je, pruživa, prozirna, promjenjiva, pokretna, prodiruća ikruže ea... Savršeno "ljepilo" i spojnica što okuplja sve kontinente. iskustvo, odnosno"trans-iskustva", to je voda što omogućuje stvaranje novih situacija II svakoj prilici,različitih vidova mišljenja. Ona je slobodno područje koje ne dopušta da se padne u krutosti u sustavnost. Ona je način da se ne postane zadovoljan, poput valova što nabirupovršinu oceana, a ne pomiču duboke vode. Snaga vode je njezin volumen. BogatstvoČOVjekova iskustva je u njegovoj slojevitosti. Jezgra svega toga je sloboda. Ja želimizbjeći to da koncept uništi iskustvo, umjetnost i život. Što se tiče odnosa između mojihiskustava i mojeg rada, radi se jednostavno o transformacijama. Transformacija nemagranica ni ograničenja. Ona može dosegnuti Ujedno konceptualnu i materijalnudimenziju. Posjedovati slobodan duh, poput vode, omogućava da se obuhvate svisadržaji. Ja se ne bojim koristiti obične, svakodnevne predmete. Naprotiv, onirnogućava]u da se prenesu poruke što se ticu najšireg broja ljudi.44},S.Je li to raz/og zbog kojeg se kreveti i stolci (djece ili odraslih ljudi) često pojavljuju uvašim instalacijama?
C.Z. Kreveti, kao i stolci ili bilo koji drugi predmeti što ih mijenjam i transformiran,prateći su elementi života. Transformirati bolnički krevet odrasle osobe u kolijevku,krevet U bubanj ili još U kutiju loto-igre, u posudu za pranje, sve te izmjene uzrokovanesu različitim kontekstima i poigravaju se s poviješću konteksta. Susret s novim prostoromi njegovo iskustvo oblikuju moje ideje. To je razlog zbog kojeg ni predmeti ninačin njihova transformiranja ne mogu postati "stil ",].S. U vašoj instalaciji u Albiju, kreveti su mjesta odmora tijela i duha za predmete, predmetekoji isami postaju unutrašnji organi ljudskog tijela, dok je prostor II središtu postaopravi vrt a voda dio rijeke Tam. lako je sve transformirano. svaki element zadržava svojprvotni identitet. kao da je riječ o zrcalu što odražava svoj odnos s ČOVjekom.Je li to duhkaji razgovara?C.Z. Da. To je sam proces <strong>umjetnosti</strong>. Transformacija se odvija II tri susljedne etape:proučiti probleme. postavili pitanja i razviti svoju maštu.].S. Zašto vaše instalacije često zadobivaju/ormu "inicijacijskih putovanja'?Resonance 1994Krolter-Multer Museum, Orterlometal bell. Ioud-speaker. broken and calcined chairs1000 x 1000 X soo cm (about)Exhibition: Heart of DarknessCollection; Krčller-Muller MuseumPhoto: Kroller-Muller MuseumC.Z. Zar život nije lanac "inicijacijskih putova"? Moj način života danas, budući da samUVijek na proputovanju izmedu dvije zemlje, između dva poziva za izložbe i boravaka,neka je vrst "prebivališta U nizu" Nastojim iskoristiti taj vid života kao novu "strukturu",strukturu što je osobito elastična i otvorena. Živjeti, proizvodeći izazove samomesebi, jedna je druga perspektiva života, jedan drugi pristup <strong>umjetnosti</strong>. Malo pomalo.ovaj lanac iskustava u različitim kontekstima pokreće produktivne "kratke spojeve"izmedu mjesta i mene, kao i između različitih projekata. Ne postoji jedinstven konceptšto bi povezivao sve te priče. Sama nit života oblikuje odredenu "logiku"J.S."Six Roots" (Šestvrela), izložba ostvarena u MSU u <strong>Zagreb</strong>u stič! na različite etape životnogciklusa. Šestdvorana. šest bitnih etapa. Možete li rasvijetliti ovaj pojam posuđen izbudizma? Kamo on vodi?C.Z. "Six Roots" budistička je tema što opisuje glavnaosjetila našeg tijela: gledati (oko). čuti (uho), mirisati(nos), okusiti (jeztk]. osjećati (tijelo) i znati (svijest). Ovetemeljne "sposobnosti" čovjeka povezuju i odražavajunaša različita ponašanja i naše misli. Tih šest funkcijarazličito su razvijene s obzirom na starosnu dob irazlićitost temperamenata.Posuđivanje te budističke teme izgovor je za mojepreispitivanje o "šest etapa života", koje odražavaju isadržavaju proturječna ljudska ponašanja. Premabudizmu, tih šest funkcija u razvoju čovjeka mogurezultirati najboljim ili najgorim.1.S. Katia zapravo UkljUCUjete kontekst u lokalnu sredinu.poput primjerice Za.greba.?Kako se odnosite spramspecijičnoglwnteksta Balkana? 45