sortes de cultures tradrtionnelles. circulent dans mon sang.Pourtant. lorsque je touche aux problemes des gens. je ne jouepas avec les cartes et les concepts poltttques. par contre, c'est Jadimension humaine de ces questions qui m'trnporte.N. B. Seriez-vous d'accord pour dlfe que I'irnpu/sion [cndamentatede vatre travail est la tentative d'etablir le diotoque, le ponaqereciprcoue des experiences?Daily lncantattons, 1996Deitch project. New YorkChinese chamber pot, wood. metal. foundobjects. sound700 x 350 x 230 cmExhibition Daily tnrantattonsPhoto: Tom Powelc. Z. Je suis d'accord. Mais il est difflclle d'en taire le resume enun mol. En fait. j'airne bien le mot "entre". Lorsqu'on parle dudialogue. quelque chose se trouve "entre" et dans l'essence del'entretien se trouve un rapport ...Mon travail est polymorphe: ilessate d'englober differentes choses en luf. mats en memetemps de garder les tndividuahtes.N. B. Quel est le probleme dont vous vous oreoccupez ac/uel/ement?c. Z. Si nous disons aimer la Terre. cette planete, notre monde, alors je crois que le plusimportant est de comprendre que sur le plan metaphystque.I'irnage la plus pure, la plusspintuelle est l'trnage de l'eau. et pas celle de la terre. Regardons la carte - les expostttonsse sont propagees a travers toute la planete, selon la formule toute faite. Regardez la listedes arttstes qui y participent! Tous ces artrstes font de l'art d'une la rnćme maniere, et onne trouve nulle part I'intelligence de l'eau. de quelque chose qui est partout, qui se rneutpartout. qui n'a pas de forme preetablie ...Une fois cela compris, nous atteindrons une liberte reelle: la vraie creation. Je pense quela creation est fondee sur le vide et sur la liberte. Il faut toujours lalsser de l'espace a l'inconnuct a l'incertain ...(z.w.)60
Hada Beroš Umjetnik-liječnik N. B. Juče,' ste svoje predavanjena Likovnojakademiji u <strong>Zagreb</strong>u započeli umjetničkim projektom iz 1990. godine, koJi je nastao ušumi podno slavnog Cezanneovoq brda Mont St. vtctotre, nazvavši ga svojim prvimumjetničkim projektom. Zanima me što je prethodilo tom projektu, ili, da se poigramnaslovom zagrebačke izložbe ("Six Roots" - Šest vrela), zanimaju me vaši umjetnfčki iobiteljskikorijeni?C. Z. Dakle, rođen sam II Šangaju, 1955. godine, II razdoblju koje bi se moglo nazvatitranzicijskim, svega nekoliko godina nakon osnivanja Narodne Republike Kine. Jednood najvažnijih iskustava II mojem životu je razdoblje koje sam proveo II Kini II vrijeme"kulturne revolucije". od moje jedanaeste do dvadeset i prve godine života. Na kraju tograzdoblja upisao sam se u jedinu umjetničku školu u Šangaju, Školu za umjetnički obrt,u kojoj sam proveo tri godine (1973.-76.). Oduvijek sam jako volio raditi stvari vlastitimrukama. Budući da je cijela moja obitelj znanstveno orijentirana, svi su liječnici iliistražtvaći u području medicinskih znanosti, bio sam smatran nekom vrstom crne ovce.Odluka da se upišem u prvu umjetničku školu u vrijeme kulturne revolucije bila je napolaosobna odluka, a napola jedina stvarna mogućnost.jer to je bila i jedina umjetničkaškola. Nije bilo nijedne druge škole u tom trenutku. Zbog ekonomskih razloga, Kina jetežila za oživljavanjem tradiclonalnth vještina, izradom skulptura II drvetu, bjelokosti ...kako bi te predmete mogla prodavati u stranim zemljama i doći do deviza, poboljšatisvoje gospodarske prilike.Dakako, bila je to posve tradicionalna škola u kojoj sam bio na Odjelu obrade bjelokosti.Kako bih se specijalizirao u tom poslu, morao sam proučavati tradicionalno slikarstvo,vještinu graviranja, a kao osnov svega učio sam crtanje, modelirao glinu, izrađivaoskulpture od drveta, kamena ... Kad danas gledam na sve to, škola je bila vrlo korisna zastjecanje vještina. Takoder, tu sam prvi put došao u doticaj s umjetnošću Zapada, usmislu "pozapadnjivanja" crteža i skulpture.N. B. Jeste li u to vrijeme imali nekih saznanja o modernoj isuvremenoj <strong>umjetnosti</strong> naZapadu?c. Z. U toj školi, u vrijeme kulturne revolucije, impresionisti su se smatrali građanskomumjetnošću, gotovo da su bili zabranjeni. Imali smo sovjetski socijalistički realizam kaouzor kojeg treba slijediti. Dakako, nismo imali pojma o ruskoj avangardi iMalevičevomCrnom kvadratu.N. B. le li vaša umjetnička karijera započela u Kini?C. Z. Kako danas gledam na te stvari i kako definiram svoj koncept <strong>umjetnosti</strong>, koji jeza mene razmjena trans-iskustva, čini mi se da se u trenutku rodenja postaje umjetnikom.Sve moje iskustvo, iskustvo djeteta, mladića, sve se to može promatrati kaoumjetničko iskustvo ... Moje sjećanje na djetinjstvo, primjerice osluškivanje zvukovaribanja noćnih posuda čiji su sadržaj žene istresale na ulicu, premda nije bilo povezanoni sa čime što bi se moglo nazvati umjetnošću, ili povezati s nekom idejom o umjet-• 22. 05. 2000. 61