09.03.2014 Views

enjoyhistory - Istra

enjoyhistory - Istra

enjoyhistory - Istra

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

history<br />

history<br />

Pogledi: Labin<br />

Na brežuljku iznad Rapca<br />

smjestio se srednjevjekovni<br />

Labin čije se staro ime<br />

Albona prvi put spominje<br />

285. godine. Rijetko gdje<br />

se tako šarmantno spaja<br />

bogatstvo arhitekture<br />

i kulturno-povijesnih<br />

spomenika s brojnim<br />

umjetničkim ateljeima i<br />

dahom mladosti koja se<br />

tu okuplja.<br />

Immagini: Albona<br />

Sulla collina che domina<br />

Rabac è arroccata la medioevale<br />

Labin, il cui nome<br />

antico Albona, risale al<br />

285 dopo Cristo. Una rara<br />

armonia di ricchezza architettonica<br />

e monumenti<br />

storici-culturali con numerosi<br />

studi artistici.<br />

<strong>Istra</strong>nin izumio brzinomjer<br />

Krajem 19. stoljeća javnosti je prvi put pokazan<br />

pokus s „velocimetrom“, uređajem koji<br />

je preteča današnjem tahografu i taksimetru,<br />

bez kojih je u 20. stoljeću bio nezamisliv<br />

javni cestovni prijevoz. Prvi je pokus održan<br />

na području Trsta, a izumitelj uređaja Josip<br />

Belušić (Giuseppe Bellussich) bio je <strong>Istra</strong>nin,<br />

rođen nedaleko Sv. Martina na Labinštini.<br />

Posebno je zanimljivo da je „velocimetar“<br />

mogao registrirati vožnju, odnosno ulazak<br />

i izlazak za čak 50 putnika, a karakterizira<br />

ga preciznost - uređaj je točno u sekundu<br />

bilježio kretanje kočije. Francuska akademija<br />

izumitelja proglasila je Josipa Belušića počasnim<br />

članom te mu dodijelila diplomu s<br />

velikom zlatnom medaljom. Najveća mu je<br />

nagrada bila, ipak, to što je „velocimetar“,<br />

kojega su Francuzi kasnije prekrstili u „compteur“<br />

(računatelj), našao praktičnu primjenu<br />

najprije u glavnom gradu Francuske, a zatim<br />

i u cijelom svijetu.<br />

È stato un Istriano ad inventare<br />

il tachimetro<br />

Verso la fine del XIX secolo per la prima volta fu mostrato<br />

al pubblico un esperimento con il cosiddetto „velocimentro“,<br />

ovvero il precursore dell’odierno tachimetro o<br />

tassametro. Senza questo strumento, il trasporto pubblico<br />

nel XX secolo, era impensabile. Il primo esperimento<br />

venne effettuato sul territorio di Trieste, mentre l’inventore<br />

del congegno, Josip Belušić (Giuseppe Bellussich),<br />

era un Istriano, nato vicino a S. Martino, nell’Albonese. È<br />

particolarmente interessante il fatto che il „velocimetro“<br />

poteva registrare il trasporto, ovvero l’entrata e l’uscita<br />

di addirittura 50 passeggeri, ed era molto preciso, tanto<br />

che segnava, con un’esattezza misurabile al secondo, il<br />

movimento della carrozza. L’Accademia francese degli<br />

inventori proclamò Josip Belušić suo membro onorario,<br />

assegnandogli un diploma ed una grossa medaglia d’oro.<br />

Il suo premio maggiore fu il fatto che il „velocimetro“, più<br />

tardi denominato dai Francesi „compteur“ (contachilometri)<br />

trovò l’applicazione pratica innanzitutto nella capitale<br />

francese e successivamente in tutto il mondo.<br />

Kršanski kaštel<br />

Na uzvisini uz prostrano polje uzdiže se kršanska<br />

kula, ostatak starog srednjovjekovnog kaštela.<br />

Prvi se put spominje 1274. god. kao Castrum<br />

Carsach, kula porušena od vojske goričkog grofa<br />

Alberta II. U to je vrijeme Kršan bio pod vlašću<br />

akvilejskog patrijarha. Početkom 14. stoljeća kao<br />

gospodar polovice Kršana pojavljuje se Henrik<br />

Pazinski koji potječe iz Pazinske plemićke obitelji<br />

Kerstlein, kojoj kaštel i gradić Kršan duguju svoje<br />

ime. Vrh strelice s Henrikova grba se i danas<br />

ističe kao grb Općine Kršan. Od starog kaštela<br />

do naših je dana sačuvana visoka četverostrana<br />

kula, oko koje se kasnije razvio obrambeni i stambeni<br />

sklop zgrada. U kaštel se ulazi stubištem<br />

kroz vežu povezanu sa zatvorenim dvorištem s<br />

cisternom u sredini. Probijanjem vratiju dvorište<br />

je kasnije otvoreno prema gradu. Uz dominantnu<br />

kulu, kompleks kršanskog kaštela sastoji se od<br />

više prostorija za posadu i oružje, velike zgrade u<br />

kojoj su živjela vlastela i velike odvojene kuhinje.<br />

Posljednji vlasnik ovog lijepog i impozantnog kaštela<br />

bila je plemićka obitelj Tonetti iz Plomina.<br />

Castello di Chersano<br />

Su di un’altura affiancata da un ampio piano, si erge la<br />

torre di Chersano, resto del vecchio castello medievale.<br />

Se ne fa menzione per la prima volta nel 1274, con il<br />

nome di Castrum Carsach, la cui torre venne demolita<br />

dall’esercito del conte di Gorizia, Alberto II. Era l’epoca<br />

in cui Chersano era sotto il dominio del patriarca di<br />

Aquileia. Agli inizi del XIV secolo metà dell’abitato era<br />

controllato da Enrico da Pisino, membro della famiglia<br />

patrizia pisinese dei Kerstlein, alla quale il castello e<br />

la stessa cittadina di Chersano devono il loro nome.<br />

La punta della freccia dello stemma di Enrico è ancor<br />

oggi il simbolo del Comune di Chersano. Oggi del vecchio<br />

castello possiamo ammirare l’alta torre rettangolare,<br />

attorno alla quale in un secondo tempo nacquero<br />

le strutture difensive e quelle abitative. Si entra nella<br />

fortificazione attraverso una scalinata e un vestibolo<br />

collegato al cortile interno con cisterna al centro. Successivamente<br />

la porta venne sfondata e il cortile aperto<br />

sul lato rivolto verso la cittadina. Accanto alla torre, il<br />

complesso del castello di Chersano è oggi costituito da<br />

vari vani usati dalle guarnigioni e per tenervi le armi, da<br />

un ampio edificio residenza dei nobili e da una grande<br />

cucina staccata da quest’ultimo.<br />

8 9

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!