Å UMARSKI LIST 1/1930

išćavanjem svojih šuma. Treba urediti pitanje šumske paše, koja kod nas
mnogo smeta vođenju valjanog šumskog gospodarstva, treba izgraditi
šumska prometala, treba također isključiti utjecaj neodgovornih šumskotrgovačkih
lica na sječu naših šuma. Taj utjecaj dovodi naime do prekomjerne
sječe tih šuma, s kojom je g. M a đ a r e v i ć toliko simpatizovao i
preporučivao je, a koja je dovela i do poznatih šumskih afera. Osim toga
stvarat će se nova šumarska politika uvađanjem stalnosti za šumarsko
osoblje u njegovoj službi na pojedinim upravama i uklanjanjem mogućnosti,
da se —• kao dosada — sa sudbinom šumarskog osoblja igraju ne
samo političari, nego i šumski trgovci, njihovi skribani i t. d.
Iz svega ovog izlazi, da g. Mađarević nije imao pravo, kad je
svojim kolegama u javnosti porekao znanje o uzgajanju šuma i samo njima
pripisao krivnju za sušenje hrastovih šuma, pak ih pozvao na opravdanje.
Takav način pisanja zaslužuje oštru osudu stručnih krugova.
Povodom toga pisanja održali su na dan 15. decembra prošle
god. članovi glavne uprave Jugoslavenskog šumarskog udruženja, koji su
toga dana imali odborsku sjednicu, zajedno sa šumarskim činovnicima,
koji stanuju u Zagrebu, sastanak u Šumarskom domu, na kom su odbili
u ime svih naših šumara neosnovane napadaje g. Mađarević a.
Q. Mađarević, koji je također prisustvovao tome sastanku, izjavio
je u svom opravdanju, da je ovom članku bila glavna svrha, kako
bi pobudio interes kolega šumara za čitanje i studiranje novijih naših šumarskih
djela kao i za intenzivniji rad u šumi. Priznaje, da takovom radu
manjkaju nužni preduvjeti (dovoljni putni troškovi, manje šumske uprave
i čuvarski srezovi), no stvar je državne šumarske politike, da te preduvjete
stvori. Ovo opravdanje međutim nije ni izdaleka dovoljno, da bi
moglo ispričati g. M. a đ a r e v i ć a za ovakove napadaje na svoje kolege.
Ono je to tim manje, što je i on sam svojim pisanjem mnogo doprineo
tome, da se naše šume u zadnjem deceniju sijeku prebrzo, pak stoga na
štetu i dotičnih šumovlasnika i države kao cjeline.
Résumé. Dans cet article bien fondé et écrit comme une réplique à un article
de M. Mađarević paru dans le »Drvotržac« No 35 de 1929 sur les causes du dépérissement
susdit, l'auteur condamne le traitement de ce problème à la manière bien légère
de M. Mađarević.
VLADIMIR BOSILJEVIĆ,
ZAGREB:
EKSKURZIJA ZAGREBAČKIH STUDENATA
ŠUMARSTVA U NAŠE ISTOČNE KRAJEVE
(UNE EXCURSION DES ÉTUDIANTS DE LA FACULTÉ
FORESTIÈRE DE ZAGREB DANS NOS RÉGIONS ORIENTALES)
Poznato je, da su veće studentske ekskurzije prijeka potreba, jer
studenti upoznavaju na fakultetu samo teoretsku stranu šumarske nauke,
koja im postaje kud i kamo privlačivija i lakša, kad se u prirodi vide
metodi rada i njihovi uspjesi. Stoga su koncem minule škol. godine gg.
12