Å UMARSKI LIST 1/1930

Pokusi sa Pinus banxiana dobro su uspjeli, valjda zbog toga, što su
sađeni na najboljem tlu. Pinus Jeffrei ne uspijeva na ovom terenu dobro,
a i vrlo lako pozebe, kao na primjer ove godine. Osim tih vidjeli smo
druge sastojine, koje se podižu u svrhu pokusa.
Šumske štete su rijetke. Posljednjih godina svedene su na minimum,
jer okolno stanovništvo može dosta drva dobiti iz redovitih godišnjih
sječina, a osim toga se prodaje i materijal od proreda. Drvo se izrađuje
u režiji, a kod izdavanja paše u zakup daje se prvenstveno pravo okolnom
stanovništvu.
Vjetroloma i izvala ima vrlo malo. Znatne su štete, što ih čini snijeg
na borovima, i to — naročito — na bijelom boru.
Saobraćajne prilike na pijescima vrlo su loše. Jedina cesta, koja
vodi preko njih, prolazi samo jugoistočni dio, te nema prave važnosti.
Šumska je uprava u Deliblatu u režiji izradila put od Deliblata do Sušare,
kojim smo se provezli. Budući da je šljunak vrlo teško dopremati, jer ga
u blizini nema, to je temelj toga puta izgrađen od samih isječenih grana
od borovice. Izgradnja puta je stajala oko 12.000 dinara po km. Godišnje
izdržavanje puta vrši se sa kukuruzovinom i sitnim granjem.
Prema gospodarskoj osnovi vodi se na pijescima potrajno gospodarenje.
Budući da će tlo biti pod trajnom zaštitom sastojina, to će se ono
s vremenom dobro popraviti.
] na Deliblatskim pijescima bili smo gosti šumske uprave.
Nakon dvodnevnog boravka na pijescima, na kojima smo vidjeli
mnogo korisnog i poučnog, vratismo se natrag u Pančevo, gdje nas je
ponovo dočekao g. ing. A. Bogičević. Odovud krenusmo lađom niz Dunav
sve do Radujevca, koji leži na tromeđi Jugoslavije, Rumunjske i Bugarske.
Tu nas uz g. šumara ing. B. Nikolića, šefa šumske uprave u Brzoj
Palanki, dočekaše predstavnici grada Negotina, koji nas je lijepo primio
kao svoje goste. Nakon pozdrava sjedosmo u kočije i automobile, te se
odvezosmo kroz Negotin u vinogradarsko-voćarsku školu na posjedu
manastira Bukovo. Provezli srno se čitavom Negotinskom krajinom hajduka
Veljka, koja se prostire između Timoka, Dunava i ogranaka Delijovana.
Negotinsko polje je vanredno plodno i obrađuje se modernim
strojevima. Manastir Bukovo leži pola sata udaljen od Negotina prema
jugozapadu i nalazi se na uzvisini, odakle je vrlo lijep izgled na Negotin.
Manastir je jedan od najbogatijih i najuređenijih u Srbiji te ima velike
komplekse šuma. Na čelu manastira stoji prečasni gospodin arhimandrit
R u v i m, koji je veliki prijatelj šuma. On nam je razložio ukratko stanje
tih šuma i gospodarenje u njima. Nedaleko samostana leži jedna poveća
lipova sastojina, a i u ostalim okolnim šumama ima dosta lipe, koja se
već iz daljine ističe svojim bjelasanjem. Samostanska crkvica ima vrlo
veliku historijsku važnost. [Podigao ju je car Dušan u 13. stoljeću. 1 u
nedavnoj prošlosti je samostan historijski važan, jer je u njem pred balkanskim
ratom potpisan pakt balkanskog saveza između Srbije i Bugarske.
Od značajne je važnosti, da je na zemljištu manastirovom prije 36
godina podignuta srednja poljoprivredna škola. Prvi učenici učili su u
manastiru sve dotle, dok nije podignuta škola. Prošle godine ukinuta je
srednja gospodarska škola u Mariboru i prenesena ovamo sa bogatim
inventarom, koji može služiti na čast ovoj školi.
17