03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 1/1930

Å UMARSKI LIST 1/1930

Å UMARSKI LIST 1/1930

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

LITERATURA<br />

Prof. Dr. J. Baien: O proredama.* Za dva do tri decenija potrošit će se sadanje<br />

zalihe zrelih i prezrelih sastojina, a eksport će se smanjiti, jer srednjedobnih sastojina<br />

ima manje. Zato dobro shvaćeni interes upućuje već sad svakoga šumovlasnika Jugoslavije,<br />

da prema vrijednosti svojih objekata posveti najveću pažnju njegovanju mladih<br />

sastojina. Njegovanje je sastojina najvažniji rad pri produkciji šuma. Taj rad dolazi<br />

do jačega izražaja u kulturnijim zemljama sa razvijenim komunikacijama, gdje može<br />

imati i neki ekonomski značaj, a osobito u zemljama, gdje starih šuma nestaje.<br />

Nepravilan uzgoj i nepravilno ili nikakovo njegovanje sastojina bilo je često<br />

uzrokom velikim poteškoćama i štetama u šum. gospodarstvu. Jedan od uzroka propadanju<br />

slavonskih hrastika nesumnjivo je u nepravilnom postupku sa hrastovim<br />

sasto.jinama.<br />

Naša je prva dužnost, da u granicama mogućnosti što prije iutenzivišemo i<br />

racioiializujemo dosadanju zaista nisku produkciju naših šuma, pak da time podignemo<br />

preniski kamatnjak, što ga odbacuje naše šumsko gospodarstvo. Znajući to, nedavno<br />

je g. prof. l)r. J. Balen izdao gore spomenuto djelo. Sadržaj knjige prikazan je već<br />

ukratko u 12. broju prošlogodišnjeg »Š. L.«, a ja ću s obzirom na veliku važnost knjige<br />

biti slobodan, da se na nju osvrnem nešto opširnije.<br />

U predgovoru kaže pisac vrlo lijepo: »Ako ne možemo ostaviti svojim nasljednicima<br />

velike zalihe zrelih šuma, moramo im ostaviti što bolje uzgojene mlade<br />

sastojinc.« Zato u uvodu naročito naglašuje potrebu biološkoga znanja, poznavanja<br />

fiziološkoga odnosa između staništa i sastojine. U knjizi su u 7 poglavlja prikazani:<br />

I edafski faktori, 2. klimatski faktori, 3. njegovanje sastojina uopće, 4. prvi počeci<br />

prorede, 5. prorede u ranije doba, 6. intermediatne sječe i prorede u Americi. 7. značenje<br />

proreda uopće.<br />

Poznavanje e d a f s k i h i k 1 i m a t s k i h faktora je osnovka, na kojoj<br />

počiva opća nauka o uzgajanju šuma. Bez toga poznavanja nemoguće je racionalno<br />

njegovanje sastojina. J'e je faktore pisac prikazao u kratko i pregledno na osnovi<br />

najnovijih podataka nauke i literature. Edafski su faktori: opstojnost tla. mineralne<br />

soli, fizikalno stanje tla, biološke osobine tla i humus. Klimatski su pak faktori: ir.SOlacija<br />

i naoblaka, temperatura zraka, oborine, zračna strujanja, evaporacija.<br />

Treće poglavlje, п j e g o v a n j e sastoji n a, prikazuje rad u ranoj mladosti,<br />

zatim u već formiranoj sastojim, a to su već prorede. Njegovati sastojina znači »poduzimati<br />

sve one šumsko-uzgojne mjere, kojima je cilj održanje sastojine, kvalitativno<br />

i kvantitativno njezino unapređivanje, a koje stručnjak provodi u najviše slučajeva<br />

zahvatajući u sastojiuu počevši od njezinoga osnutka pa sve do konačnoga iskorišćavanja<br />

ili do osnutka nove sastojine na istom stanovištu«. »Pomaganje mlade sastojine<br />

jedna je od prvih zadaća šumara, jer prvi radovi u njegovanju sastojine imaju<br />

velikoga utjecaja na daljnji njezin razvoj.« »Njegovanje u ranoj mladosti sastoji se u<br />

prvom redu u pročupavanju, prozrači gustiša, što gotovo ne dolazi do izražaja. Do<br />

izražaja dolazi čišćenje ili sitna proreda.«<br />

Po mojem mišljenju trebalo bi diferencirati pojam »čišćenje« od pojma »sitna<br />

proreda«, jer su i radnje različite. Čišćenje je radnja točno određena s obzirom na<br />

materijal i na vrijeme odstranjivanja toga materijala, dok se to za proredu, bila ona<br />

sitna ili ne, ne može reći. Ja bih rekao »čišćenje, sittia proreda i proreda.«<br />

Istom u formiranoj sastojim' dolazi do pravoga proredivanja, koje se obavlja<br />

na vrlo razne načine — već prema metodama proredivanja. Suština je raznih metoda<br />

* Vidi prošlogodišnji »Šumarski List«, str. 508.<br />

25

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!