03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 1/1930

Å UMARSKI LIST 1/1930

Å UMARSKI LIST 1/1930

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

tečajem dugih vremena došla do izvjesnog stanja ravnoteže, pa je ona<br />

konačni rezultata nesmetanog i zajedničkog djelovanja spomenutih prirodnih<br />

sila.<br />

To stanje ravnoteže dolazi kod prašume do izražaja time, što se<br />

tečajem dugih vremena vazdušni prostor ispunio redovno maksimalnim<br />

brojem stabala, maksimalnim iznosima temeljnica i drvnih masa, koje<br />

kraj konkretnih prilika sastojine i staništa mogu da obastanu na izvjesnoj<br />

stojbini. Ujedno se navedeni faktori nalaze u izvjesnom odnosu korelacije.<br />

Do sadanjeg je stanja ravnoteže došla prašuma tek postepeno i<br />

putem raznih i dugih faza evolucije. U koliko su se mijenjale sile, koje<br />

su je proizvele, u toliko se postepeno pomeralo i stanje ravnoteže. To je<br />

evolucionisànje. išlo uporedo s razvojem zemaljske kore, promjenama<br />

klimatskih prilika, a ovisilo je i o konkurenciji ostalih vrsta drveća. 3<br />

Takove promjene stanja ravnoteže dešavat će se vjerojatno i u<br />

budućnosti, u koliko će se mijenjati izvanje prilike. U sadašnjosti ne možemo<br />

da primjetimo tih promjena — s obzirom na kratka razdoblja naših<br />

promatranja, zbog čega nam i stanje prašume dolazi stacionarnim, nepomičnim.<br />

Ta je stacionarnost ujedno jedna od karakterističnih osobina<br />

prašume i njoj sličnih prašumskih tipova.<br />

Važnost i potreba istraživanja strukture prašuma.<br />

Pravih prašuma dotično njima sličnih manje ili više nedirnutih sastojina<br />

ima danas razmjerno još malo u upoređenju s njihovim ranijim<br />

prostranstvom. I bit će ih iz dana u dan sve manje, jer moderna saobraćajna<br />

sretstva krče put i u najudaljenije krajeve i najnepristupnije doline<br />

i time omogućuju iskorištavanje tih dosad još nedirnutih sastojina. Još<br />

koji decenij, pa ćemo te prašumske tipove nalaziti jedino na razmjerno<br />

malim i teško pristupnim površinama, u prirodnim parkovima ili po zonama<br />

zaštitnih šuma ispod rubova alpske granice šume. Krajnje je stoga<br />

vrijeme, da se stanje tih još preostalih prašuma što prije snimi i prouči.<br />

Sve će to biti nemoguće ili će biti znatno oteščano, prodje li samo i jedna<br />

sječa kroz te šume.<br />

Ali i pored tih -- rekli bismo historiografskih — razloga i od naučnog<br />

je interesa analiza strukture prašume, t. j. njenog unutarnjeg sastava.<br />

To je i glavna svrha ovog rada. Takovim bi se radom ustanovilo, da li<br />

je njena struktura u svakoj prilici potpuno slučajna ili ne pokazuje li<br />

možda izvjesnih pravilnosti, koje bi se mogle označiti karakterističnim<br />

za prašumu uopće, a za pojedine vrste drveća napose. Ujedno bi se tim<br />

načinom mogla objasniti i po koja biljno-geografska pojava ili biološka<br />

i sociološka osobina pojedine vrste drveća, koja u kulturnoj šumi zbog<br />

provedenih sječa ne dolazi toliko do izražaja.<br />

Poznavanje strukture prašume bit će od izvjesne važnosti i za uređivanje<br />

šuma, a naročito zbog njezinog odnosa spram preborne sastojine.<br />

Tako su se u nauci o uređivanju šuma vremenom pojavila i pitanja,<br />

koja se ne mogu rješavati običajnom primjenom uslova Judeichove klasične<br />

pravilne visoke šume. U novije se doba sve jasnije zapaža tendencija<br />

vraćanja mješovitoj šumi i pogodovanja raznodobnosti sastojinskih<br />

oblika, što u krajnjoj konzekvenciji vodi do preborne šume.<br />

3 Dr. Leo Cer mak: Einiges über den Urwald von waldbaulichen Gesichtspunkten.<br />

Centralblatt für das gesamte Forstwesen. Wien 1910. str. 340.<br />

3

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!