Å UMARSKI LIST 1/1930

U ovom 5. poglavlju ima više vrlo dobrih slika, koje nam prikazuju pojedine
metode prorede na jednoj te istoj u vertikalnom presjeku prikazanoj sastojini, tako
da se tumačenje u tekstu prati vrlo lagano gledajući te slike.
Vrlo je zanimljivo 6. poglavlje o m e d u v r e m e n i m sječama, a napose
0 prored ama u Americi.
Ovo je poglavlje bogato ilustrirano slikama po R. C. Hawley-u. Américain su
mnogo praktični i realni i ne zabavljaju se suviše sa sitnicama, koje u praktičnom
gospodarstvu gotovo ne dolaze do izražaja, već imaju samo akademsku važnost. Za
to preporučam svakom, da dobro prouči barem ovo poglavlje.
Poglavlje je dosta opsežno. Prikazuje klasifikaciju ineduvremenih sječa, primjenu
njihovu u jednosobnim sastojinama a) čišćenjem, b) sječom za oslobađanje, c) proredama.
Zatim prikazuje diferencijaciju klasa s obzirom na krošnju, vrijeme početka
proreda, metode proreda (nisku, visoku i selekcionu proredu), prednosti proreda, primjenu
proredu. Pod slovom d) prikazuje sječu za amelioraciju, pod e) sječu za spašavanje,
pod f) potkresivanje.
U 7. poglavlju sadržan je osvrt na razne m et ode i predio g e 0
proreda m a.
Ovo je poglavlje najvažnije, jer je autor u njemu donio kritički sud o proredama
odnosno njegovanju sastojina, koje su prikazane u poglavlju 5. Ta su kritička
izlaganja osobito dobar vodič izvršnim stručnim organima u praksi. Rado bismo ipak
pročitali i kritički prikaz američkih proreda.
U završetku ima više vrlo dobrih autorovih misli o proredama. Tako na pr.
»O proredama nema ni iz daleka jedinstvenoga shvatanja, ni u pogledu prorede sastojina
pojedinih vrsti drva ih u pogledu vrste sastojine ni u pogledu staništa. Ne ćemo
moći dati precizne predloge, kojih se treba pridržavati prilikom prorede u određenom
slučaju. Moći ćemo dati samo uputu o postupku, koji treba primijeniti, dok će detaljna
provedba/bili u rukama stručnjaka, koju će on realizovati imajući pred očima pomenute
momente, uvažujući nada sve biološke osebine drveća, koje čini sastojinu.«
Dalje veli autor: »Poznavanje stanišnih faktora kao najvažnijih elemenata za
rješavanje toga pitanja veoma je komplikovano.« Pa opet: »Sigurno je, da kao redoviti
rezultat od proreda na dobrom tlu možemo očekivati popravljanje kvalitete sastojine.
dok kvantitavni i kvalitativni priraštaj možemo očekivati samo na dobrim staništima.«
1 napokon: »Moći ćemo dati direktive za prorede u našem šumskom gospodarstvu
samo onda, kada upoznamo svoje sastojine ne odvajajući ih od staništa.« »Studij
prorede na određenom staništu u vezi je: 1. sa zakonom o minimumu, 2. sa zakonom
o optimalnoj ravnoteži medu statusnim faktorima, 3. sa proučavanjem strukture
sastojine.«
Obrađujući ovaj specijalan predmet poslužio se autor opsežnom stranom literaturom
— najviše njemačkom, pa francuskom, engleskom i madžarskom. Domaće
literature, u kojoj bi bio ovaj predmet samostalno obrađen, nema, zato je pisac nije
ni naveo. Slike u tekstu vrlo su uspjele i poučne, a osobito američke.
Knjiga je pisana latinicom, jezik odličan, stil lagan, prikazivanje strogo stručno,
ali lako razumljivo. Ovo je u Jugoslaviji prvi detaljan prikaz iz opsežne domene
nauke o uzgajanju šuma.
Knjizi bi mogao biti i naslov »0 njegovanju sastojina« kao općenitija oznaka
rada. Proreda je ipak detaljnija, a nekoje metode proreda znače u stvari uživanje
sječivoga prihoda.
Način je obrađivanja ovog predmeta originalan, jer prorede na ovakav način
nisu prikazane nigdje drugdje. Zato je ovo prvo veće djelo dra. Balena vrlo dobro
27