Å UMARSKI LIST 1-2/1988

4. TEMPERATURE
U tablici 5 prikazane su srednje vrijednosti maksimalnih dnevnih temperatura,
apsolutni maksimumi i broj dana s temperaturom većom ili jednakom
30° C za Rijeku, Split i Dubrovnik u 1986. i 1985. godini. Vidi se
da je lipanj 1986. bio topliji od prethodne godine, ali se je srpanj pojavio s
mnogo manje vrućih dana. Kolovoz je jedino na južnom Jadranu imao više
maksimalne temperature nego u 1985. godini.
5. VJETAR
Za opasnost od širenja požara je pored brzine vjetra, koja ulazi u proračun
opasnosti od požara (Jurčec i Dimitrov, 1986), bitan je i smjer
vjetra, koji, kako je već naglašeno u Uvodu, znatno podliježe obalnoj cirkulaciji
i lokalnim uvjetima. Zato je detaljni dnevni hod vjetra vrlo važan faktor
zaa kcije gašenja požara, ali je na žalost u zadovoljavajućem obliku poznat
samo na relativnom malom broju stanica koje raspolažu anemografima (instrumentima
za kontinuirano registriranje vjetra).
Teorijski je obalna cirkulacija dobro poznata. Ona pokazuje da danju,
kada je kopno toplije od mora, vjetar (»zmorac«) puše s mora na kopno, dok
je noću smjer vjetra obrnut. Ljeti je ovakav dnevni hod vjetra još jače izražen,
jer se kopno danju jače zagrije od površine mora, gdje se toplina
brže prenosi i na veće dubine. Time se istom količinom topline zagrije veća
masa, pa je površina mora hladnija od kopnene površine.
Na lokalni vjetar superponira se vjetar sinoptičkih razmjera koji diktira
strujanje velikih razmjera, a pod njegovim utjecajem lokalni vjetar može
pojačati ili oslabiti ovisno o smjeru na koji utječu lokalni faktori. Međutim,
u prosjeku je na većini lokacija na Jadranu dnevni hod vjetra vrlo izražen,
naročito u »mirnim« danima bez frontalnih poremećenja.
Na si. 1 je prikazan srednji dnevni hod vjetra za Dubrovnik za četiri
mjeseca od srpnja do listopada 1986. i 1985. Na gornjem dijelu su prikazani
grafikoni hodova brzine vjetra po satima, a na donjem dijelu su vektorski
srednjaci koji pokazuju smjer vjetra. Intenzitet vektorskog srednjaka je manji
od skalarnog (brzine vjetra na gornjem grafikonu) jer se kod sumiranja
vektora pobijaju intenziteti suprotnih smjerova. Gornji grafikon pokazuje
da je u 1986. sjeverni noćni vjetar s kopna većinom jači nego danji, s izuzetkom
kolovoza s maksimalnom brzinom u 11 sati. Minimalne srednje brzine
se javljaju pri promjerni smjera vjetra u prijepodnevnim satima (9
— 11 sati), i u večernjim satima kada vjetar skreće na sjeverni smejr. Vrijeme
ovog minimuma se dakako razlikuje od mjeseca do mjeseca prema duljini
dana, i ovisno o sinoptičkoj situaciji s prevladavajućim smjerom strujanja
iznad tla. Utjecaj strujanja sinoptičkih razmjera s izraženim anomalijama
(odstupanjima od normale obično je vidljiv u dnevnom hodu vjetra,
jer ga znatno poremećuje. Tako je za razliku od 1986. u listopadu 1985. smjer
vjetra znatno odstupao od normalnog a brzina je bila mnogo veća u usporedbi
s istom u 1986, što je očito iz donjeg grafikona na si. 1. Zmorac se u
tom mjesecu tokom dana u srednjaku uopće ne pojavljuje što je vrlo rije-
30