Å UMARSKI LIST 1-2/1988

od holandske brijestove bolesti. Ta brojka bi bila i veća kad bi se uzelo u
obzir i prirast na ovim stablima koja su do napada bolesti blia zdrava i
prirašćivala.
Od 1950. godine kad se vrši registriranje svih sušaca na području današnjeg
OOUR-a »-Hrast« Vinkovci do danas posušilo se cea 380.000 m 3 brijesta.
Na temelju toga slijedi da se od inventarizacije šuma 1937. godine do
1950. godine posjeklo preko 2 miliona m 3 brijesta.
Danas brijesta više gotovo uopće nema u masi. Brijest se još uvijek javlja
u velikom broju na svim pomladnim površinama, ali do starosti od 10-
-ak godina potpuno propada od bolesti.
Period od 1940. godine do 1950. nema podataka o sušenjima, jedino je
sigurno da je to period najintenzivnijeg sušenja brijesta.
Početkom pedesetih godina već se bitno promijenila struktura po vrstama
drveća. 1956. godine stanje dobnih razreda i količina prema vrstama drveća
je slijedeća:
1—20 god.
21—40 god.
41—60 god.
61—80 god.
81—100 god.
101—120 god .
120 /
7.992 ha
4.990 ha
9.253 ha
24.068 ha
10.283 ha
4.070 ha
133 ha
13,10/0
8,2%
15,2°/o
39,7%
16,9%
6,7%
0,2%
hrast
jasen
OTL
ML
četinj.
8.686.000 m 3
2.657.000 m3
2.278.000 m3
650.000 m 3
3.000 m3
60,8%
18,6%
16,0%
4,6%
Ukupno
60.719 ha
100 %
14.274.000 m3
100 %
Prosječna drvna zaliha je 235 m 3 po ha, godišnji prirast iznosi 424.800
m 3 ili 6 m 3 /ha. Etat iznosi 316.548 m 3 godišnje ili 5 m 3 /ha, odnosno 83% od
prirasta.
U odnosu na 1937. godinu, dakle za 20 godina učešće hrasta poraslo je
za 20 posto, jasen je ostao uglavnom u istom omjeru u smjesi a brijest je
pao na ispod 5%. Umjesto brijesta sve više je zastupljen grab, klen, lipa
i neke druge vrste.
Iz osjetnog porasta hrasta u smjesi može se zaključiti da je u proredama
od glavnih vrsta vađen gotovo pretežno brijest, a osjetno manje hrast i
druge vrste.
Od 1950. godine redovito se registriraju šušci po vrstama drveća, međutim
u prvom periodu do 1955. godine šušci su iskazivani i zajedno sa sanitarnim
proredama, pod kojim se podrazumjeva sva stabla bolesna, rakasta
ili drugačije oštećena, kao i vjetrolomi i izvale. Otuda veliki broj sušaca
kod hrasta i jasena. Međutim iz oskudnih izvještaja iz toga doba vidi
se da je u svim šumama zabilježen povećan broj sušaca hrasta, kao posljedica
povećanih šteta od brštenja gusjenica u periodu 1948. — 1951. godina.
Jedino se sigurno može reći da su brijestovi u to doba vađeni kao šušci,
odnosno oboljeli od holandske bolesti. Znatan dio brijesta u tim godinama
iskazivan je kao OTL (ostale tvrde listače), pa se i taj dio sušaca može u
cjelosti uzeti kao brijestovi šušci.
55