03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 1-2/1988

Å UMARSKI LIST 1-2/1988

Å UMARSKI LIST 1-2/1988

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

već 2 decenija. Nažalost ovdje nije obuhvaćeno i praćenje jasenove pipe zbog<br />

nerješenog načina tehničke provedbe.<br />

Već je naprijed rečeno da je nerazumnim postupcima čovjeka znatno<br />

narušena ekološka stabilnost ovih šuma. U jugoistočnom dijelu područja prosjecanjem<br />

enormno širokih svjetlih pojaseva za šumske ceste, koje su ovdje<br />

i najviše izgrađene, stabilnost sastojina je ozbiljno narušena. Uskoro će vjerojatno<br />

doći do izgradnje i druge dionice ceste (autocesta) kroz spačvanske<br />

šume, što će još više pogoršati već narušenu stabilnost šuma, pa se iza svake<br />

gradacije, a ovdje se sve češće javljaju hrastov savijač i mrazovci, može računati<br />

na pojačano sušenje, prije svega hrasta.<br />

Dobar dio šuma primiče se sječnoj zrelosti, pa je već znatan broj odjela<br />

posječen dovršnom sječom. Sječa u gospodarskoj jedinici »Slavir«, a upravo<br />

su na redu i dovršne sječe u gosp. jedinici »Vrbanjske šume« (šuma Bok)<br />

koje se nalaze u centralnom dijelu ovih šuma, osjetno će povećati probleme<br />

zaštite okolnih starih šuma, koje će još u dogledno vrijeme ostati do konačne<br />

sječe i obnove.<br />

Ponovo se aktualizira i izgradnja kanala Dunav-Sava, koji će jednim dijelom<br />

prolaziti kroz ove šume ali će preko postojećih vodotoka (Bosut, Spačva,<br />

Studva, Bidj i dr.) imati sigurno veliki utjecaj na daljnji razvoj ovih<br />

šuma.<br />

Promjena režima nivoa vode na ovom području mogla bi bitno izmjeniti<br />

odnos biljnih zajednica koje se sada povoljno razvija. Eventualnim povišenjem<br />

sadašnjeg nivoa podzemnih voda vjerojatno bi ponovo došlo do smanjenja<br />

pvršina pod zajednicom hrasta, i graba, a to znači i do pogoršavanja ukupne<br />

proizvodne sposobnosti ovih šuma. Veće učešće šumskih zajednica koje dolaze<br />

na mokrijem tlu (šuma lužnjaka s velikom žuotilovkom), šuma poljskog jasena<br />

s kasnim drijemovcem i druge zajednice mokrog tipa), ponovo bi dovele<br />

do veće nestabilnosti ovih šuma a to znači i do pajačanog sušenja hrasta<br />

i jasena.<br />

Neizmijenjeni uvjeti rasta od osnutka do sječne zrelosti najsigurniji su<br />

garant da će sastojine biti ekološki stabilne i dati najveću produkciju drvne<br />

mase, što je i konačni cilj šumarske struke u cjelini.<br />

LITERATURA<br />

Android, M.: Ekološki i ekonomski aspekti zaštite slavonskih šuma. Zbornik<br />

o stotoj obljetnici šumarstva Jugoistične Slavonije Vinkovci — SI. Brod 1974.<br />

Đ o r đ e v i ć, P.: Sušenje hrastovih šuma u Slavoniji, Beč. (1926)<br />

Lucarić, T.: Uređivanje šuma Jug. Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva<br />

Jug. Slavonije Vinkovci — SI. Brod 1974.<br />

Manojlović, M.: Sušenje hrasta lužnjaka u šumama Hrvatske i Slavonija<br />

(1929).<br />

Manojlović, P.: Sadašnje stanje hrastovih šuma u Slavoniji, Pol. St. šum.,<br />

Zagreb (1926).<br />

Spaić, I.: Uzroci propadanja i sušenja poljskog jasena (Fraxinus angustitolia<br />

Vahl) na teritoriju SFRJ — Studija, Znanstveni skup o Josipu Kozarcu u<br />

povodu 80. god. smrti. Vinkovci 1986. god.<br />

Spaić, I.: Sadašnje zdravstveno stanje šuma na području Jugoistočne Slavonije.<br />

Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva Jug. Slavonije Vinkovci — SI. Brod<br />

1974.<br />

«::

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!